Rohatinski: Godine 2009. prosječna inflacija spustit će se na 3,5 posto

Ne očekuje nas ništa što bi nas činilo sretnim, ali i to je bitno manje loše od onoga što je u nekim drugim zemljama, a što može doći i ovdje ako se ne trgnemo na vrijeme, riječi su guvernera HNB-a Željka Rohatinskog kojim je popratio vlastitu prognozu da će se iduće godine stopa gospodarskog rasta spustiti na svega 2 posto, što je najniže u ovom desetljeću. Niže od toga Hrvatska je išla jedino 1999. godine, što je tada bila posljedica domaćih (ne)prilika.

Guvernerova prognoza po kojoj će drugo ovogodišnje polugodište donijeti rast od svega 2,8 posto, a iduća skromnih dva posto najpesimističnija je od svih prognoza koje su se proteklih tjedana iznosile za Hrvatsku. Objašnjenje pronalazi u zbivanjima na globalnoj sceni, ali i domaćim prilikama koje karakterizira stalna glad na stranim kapitalom.

Grafika: Koliko će pasti gospodarski rast u RH

EU u minusu, slijede otkazi te lošiji i nesigurniji život

Ove godine Hrvatska je uzela 12 milijardi eura novih kredita, od čega će 8,8 milijardi eura otići na otplatu dugova i kamata. Naredne godine otplata glavnice inozemnog duga od 9,4 milijarde eura i kamata od 1,7 milijardi eura veća je za 27 posto što ne ostavlja prostor za kreditiranje rasta iz inozemnih izbora. “To praktički zahtjeva bitno usporavanje uvoza, angažiranje vlastitih rezervi i povećanje efikasnosti njihovog korištenja, rekao je Rohatinski pred izvoznicima okupljenim na godišnjoj skupštini na kojoj su tražili odgovor što čeka izvoz u vrijeme krize.

Guverner im je poručio da im HNB ne može osigurati selektivne mjere, ali može osigurati dovoljno novca i stabilnost cijena. Monetarna će vlast voditi aktivnu politiku održavanja likvidnosti financijskog sustava do granica koje neće poticati inflaciju, koja bi već do prosinca trebala usporiti na 4,2 posto, a iduće godine spustiti se na 3,5 posto. Kao zadnju liniju obrane HNB je spreman angažirati i devizne pričuve središnje banke, ali koliko god se nekome činilo da je 15 milijardi eura deviznih rezervi za jednu tako malu zemlju puno, ni taj kapital nije neiscrpan.

Kako će mogućnost pribavljanja kredita vani zavisiti o raspoloživosti kapitala i vjerodostojnosti zemlje Rohatinski je pozvao sve aktere, od vlade, sindikata, do interesnih skupina da djeluju koordinirano i konzistetno, kako ne bi došli u poziciju da vjerodostojnost traže kroz aranžmane s MMF-om.

Nađe li se centralna banka u poziciji da sama brine o stabilnosti tečaja, tada će sve svoje rezerve i poteze usmjeriti prema tom cilju. Iako vlada još nije izašla sa proračunom za 2009. godinu, državni tajnik Zdravko Marić rekao je da će nastaviti sa politikom smanjivanja deficita usprkos savjetima nekih ekonomista da to ne čini. Slične teze ponovio je danas i bivši Sanaderov ekonomski strateg Ante Babić na okruglom stolu izvoznika rekavši da u vrijeme kada gospodarstvo usporava države povećavaju investicije da spriječe pad.

Rohatinski mu je, odgovorio da kejnzijanski princip ekonomije nije primjeren za ovo doba jer pretpostavlja neograničenu ponudi kapitala, a ekonomije više nisu zatvorene. “U poziciji smo da štampamo kune, ali ne daju nam da štampamo eure, rekao je guverner. Vlada će, prema Marićevim riječima, nastaviti financirati započete programe, ali budući da bi stopa rasta mogla biti između 2 i 3 posto, ni rast prihoda koji će biti 4 do 5 posto, ne može zadovoljiti velike apetite koji su stvoreni u razdoblju visokog rasta. “Pripremamo stabilizirajući proračun u kojemu će deficit biti oko 0,8 posto BDP-a, rekao je Marić koji je pozvao poduzetnike da koriste sredstva iz pretpristupnih programa.

Opširnije...

Potezi i zahtjevi monetarne vlasti kako bi se kriza držala pod kontrolom

Rohatinski razbio iluzije izvoznika

Sarkozy opet uspio slomiti Angelu Merkel