Rohatinski ni za lipu ne da tečaj

Dok im ne sjedne na račun guvernerova božićna čestitka od 8,4 milijarde kuna, idućih će se deset dana preznojavati mnogi bankari. Kamate na prekonoćne pozajmice na tržištu novca i dalje su oko 18 posto, što ne zbunjuje samo premijera Sanadera, već i mnogo kvalificiranije osobe za likvidnost bankarskoga sustava.

Radmila Nižetić, predsjednica uprave Tržišta novca, kaže da likvidnost banaka nije ugrožena unatoč tome što je ponuda novca više puta manja od potražnje. Ne postoji bojazan i panika da o pozajmici ovisi ispunjenje novčane obaveze, kaže R. Nižetić i dodaje da se banke međusobno pokrivaju te da među njima postoji velika doza povjerenja.

Bez posudbi
Nervozu je potkraj prošloga tjedna dodatno podgrijao upravo guverner HNB-a Željko Rohatinski, koji prema poslovnim bankama i dalje primjenjuje taktiku toplo-hladno. Prvo ih je razveselio otpuštanjem pozamašne svote pričuve, da bi ponovo zavrnuo slavinu na tjednoj aukciji novca i odbio im posuditi 6 milijardi kuna. Priča kaže da su se neke banke ponovo zaigrale s tečajem, na što je guverner posebno osjetljiv, pa je svima treći put u mjesec i pol uskratio pozajmicu.

Iz upućenih krugova čuje se da je početkom prošloga tjedna Raiffeisen Zentralbank iz Beča relativno velikim nalozima pokrenula potražnju za devizama, koja je oslabila kunu. Navodno su je pratili PBZ i domaća RBA pa je tečaj skočio sa 7,12 na 7,18 kuna za euro, zbog čega je HNB odbio bankama dati traženi kredit.

PBZ to nije želio komentirati, a u RBA potvrđuju da su s obzirom na značajan broj institucionalnih i korporativnih klijenata već dulje jedan od najaktivnijih sudionika na domaćem deviznom tržištu. Ne objašnjavajući što se točno događalo prošli tjedan u RBA, dodaju da ne treba smetnuti s uma da pritiske na rast tečaja generiraju i uobičajeni sezonski utjecaji prisutni potkraj godine.

Poslovne su banke i dalje vrlo oprezne kada je u pitanju komentiranje poteza HNB-a pa čak i onda kada vjeruju da su nepravedno pogođeni mjerama, poput prošlotjedne uskrate repo aukcije, šute. U neslužbenome razgovoru kažu da bi centralna banka trebala ostaviti veći prostor za tečajne oscilacije i ne bi trebala burno reagirati već i kod manjih pomaka, kakvi su bili prošli tjedan.

HUB traži odgovor
U RBA ipak s razumijevanjem gledaju na potez HNB-a. Nikolina Bogati, glasnogovornica RBA, prenosi stav banke da održavanje stabilnosti tečaja dodatno dobiva na važnosti u trenutačno turbulentnim vremenima na svjetskim financijskim tržištima kada je prisutan pojačan rizik prema emerging market zemljama u Europi.

Hrvatska narodna banka nije se uključivala u objašnjavanje posljednjih poteza. Male su banke također pojačale pritisak kako bi se ukinula kreditna ograničenja, no uz opasku da su uvijek bili protiv administrativnih ograničenja. Čak i u HUB-u navode da bi Hrvatska narodna banka trebala odgovoriti je li takva mjera i dalje potrebna i je li ona restriktivna prema nekome.

Nakon što pričuva sjedne na račune banaka, vjerujemo da će 10. prosinca biti viška likvidnosti, ističe predsjednica uprave Tržišta novca Radmila Nižetić. Banke se, dodaje R. Nižetić, i dalje mogu obratiti HNB-u te tražiti tzv. lombardne kredite, čije su kamate gotovo identične onima s repo aukcija. I u RBA očekuju ponovno intenziviranje potražnje za lombardnim kreditima. To su jednodnevni krediti kod čijeg korištenja treba više administriranja nego kod kredita iz repo aukcija.