Rohatinski: Prepolovit će se inozemna ulaganja, izvoz će pasti 10 posto

Monetarni sektor izdržao je prvi udar krize i ostao stabilan, ali nema kapaciteta da financira rast kao što je to činio dosad. Najveći problemi za realni sektor, gospodarstvo, tek će nastupiti, upozorio je guverner HNB-a Željko Rohatinski na konferenciji tržišta novca u Opatiji.

Europa ima bolje šanse za oporavak od SAD-a, u Hrvatskoj neizvjesno

Rohatinski: Vlast ne smije dizati cijene

Rohatinski: Zamrzavaju plaće, a dižu cijene cigareta i plina

Poduzeća se već suočavaju s padom potražnje i rastom nelikvidnosti te izraženim monetarnim i financijskim ograničenjima. Lani je u Hrvatsku došlo 6,4 milijarde eura stranoga kapitala koji je bio glavni izvor financiranja rasta i potrošnje u zemlji. Ove godine inozemni će dug stagnirati, prepolovit će se inozemna ulaganja, a izvoz će pasti 10 posto. Monetarne akrobacije, dodao je guverner, ne mogu nadomjestiti nestašicu deviza.

Manje rezerve
Guverner nije kritizirao Vladu i njezinu politiku, ali je upozorio da se još u 2008. godini povećao deficit opće države koji je većim dijelom financiran u posljednjem tromjesečju 2008. i prvom tromjesečju 2009., dakle u jeku krize. Sav raspoloživi kapital banaka išao je uglavnom prema državi koja je s tržišta istisnula privatni sektor. Dijelom se to dogodilo i uz pomoć HNB-a jer Rohatinski kaže da nije bilo izbora.

Da banke nisu kreditirale državu, dogodila bi se insolventnost (“Namjerno ću upotrijebiti tešku riječ”, kazao je), nemogućnost države da podmiri svoje obveze prema inozemstvu. No, vanjski dug ove godine više neće rasti, smanjuje se štednja domaćih sektora, posebno poduzeća, zbog čega su kreditni potencijali banaka ograničeni. Guverner je upozorio da su se rezerve banaka u HNB-u smanjile sa 2,4 milijarde eura iz travnja 2008. na samo 628 milijuna eura u travnju 2009.

Banke imaju nešto veće kunske pričuve, ali njihovo bi puštanje imalo utjecaja na tečaj i guverner ih čuva (41 milijarda kuna) samo za slučaj kreditnog loma na inozemnim tržištima i prijetnje likvidnosti. Velik utjecaj na pad potrošnje imali su i financijski gubici građana na burzama i u investicijskim fondovima. Stanovništvo je u 2008. godini izgubilo 47 milijardi kuna financijske imnovine, od čega 16 milijardi kuna u posljednjem tromjesečju, čime se istopila sva zarada iz prethodne godine.

Drastično upozorenje
Guverner Rohatinski upozorio je na raširenu zabludu da se ponovno može uspostaviti isti način ponašanja kao i prije. Dugoročan ekonomski rast ne može se zasnivati na potražnji koja generira rast opće zaduženosti. Kriza nije privremeni prekid u dosadašnjem rastu i razvoju, već drastično upozorenje i opomena da se ne može ponašati kao prije.

Prvi put dosad guverner je otkrio da se pogoršala kvaliteta plasmana banaka i njihova naplata, ali banke to ne prikazuju u svojim bilancama. Takve plasmane ne iskazuju kao nenaplative, već ih reprogramiraju. Danas gospodarstvo pada 5 posto, a Rohatinski je zaključio da nema smisla licitirati prognozama što će biti. Važnije je jesu li glavni akteri shvatili gdje je problem i hoće li se mijenjati. Sudeći prema prošlosti, ne trebamo u vezi s time biti veliki optimisti, zaključio je Rohatinski.