Što će biti s hrvatskim jezikom kad Hrvatska danas-sutra uđe u EU: hoće
li njegov položaj u svemu biti jednak položaju drugih službenih jezika
EU ili će, možda, on biti umiješen u nekakvo novo južnoslavensko
jezično tijesto? O tome, a najviše o uznemirujućem prilogu “možda”,
neki smo dan raspravljali u Hrvatskome kulturnom vijeću.
Ništa nismo zaključili, osim što smo se na kraju - nakon što smo jedni
druge dobrano isprepadali - izrijekom ili šutke suglasili s izrečenom
mišlju akademika Babića, da je hrvatski jezik, takav kakav jest, jedini
i jedinstven na svijetu, da ga (znanstveni) svijet priznaje te da ne
postoji ni jedan razlog da ne bude priznat i u EU.
Načelno, možda je strah od gubitka jezika u EU neosnovan ili, barem,
preuranjen. Zasad, naime, nema ozbiljnijih znakova da bi se u
hrvatskome slučaju odustalo od čvrstog principa da svaka nova članica
EU sa sobom donosi i svoj službeni jezik koji automatski postaje i
službeni jezik EU. Što je vrijedilo i vrijedi za sve druge zemlje, mora
vrijediti i za Hrvatsku.
A ako bi tko u EU htio da za Hrvatsku bude drugačije, onda se i
Hrvatska prema EU mora postaviti drugačije. Da je ne znam što u
pitanju, Hrvatska se ne može i ne smije odreći svog jezika. Hrvatski
standardni (književni) jezik nije u Hrvatskoj samo sredstvo
komunikacije, nego je i jedan od najdragocjenijih kamena temeljaca
hrvatske narodne zajednice i hrvatske države. Bez njega se sve u
Hrvatskoj ruši.
Ozbiljnijih znakova za zabrinutost (još) nema, ali opreza ipak nikad
dosta. Koga je zmija ujela, i gušterice se boji. Hrvatski je danas
slobodan, no uspomene na hrvatsko-srpski klinč još su svježe. Pak ne
možemo baš ravnodušno slušati jezični ričet što ga u svojim slušalicama
na Haškom tribunalu moraju slušati hrvatski optuženici.
Niti zanemarivati pojavu da se hrvatski i danas na nekim europskim
sveučilištima ne uči pod svojim imenom, nego pod svakojakim kompozitnim
nazivima (npr. bošnjačko-hrvatsko-srpski ili, u boljem slučaju,
bošnjački/hrvatski/srpski). Nikome ne bih htio popovati, ali ne mogu da
ne kažem da se kao država i kultura nikad ne smijemo umoriti od skrbi
za hrvatski jezik izvan Hrvatske.
Baš kao što bismo se napokon morali dogovoriti o osnovama, čitaj:
osnovnim i obvezujućim priručnicima, hrvatskog jezičnog standarda u
Hrvatskoj. Nije da jezične norme nema, ali je činjenica da se ona sa
svih strana, a osobito iz jezikoslovnih krugova, neprestance ugrožava.
Situacija s jezikom u Hrvatskoj mnogo me više zabrinjava nego ona s
hrvatskim jezikom izvan granica Hrvatske. Ovdje se sve rješava, a ništa
do kraja riješno nije. S kakvim ćemo jezikom ući u Europsku uniju?
Ima li taj jezik službeni pravopis, normativni rječnik, normativnu
gramatiku i bilo kakvu stilistiku? Pravopisa ima najmanje četiri,
normativna su rječnika dva, gramatika ne znam koliko ima, a što se
stilistike tiče, mislim da nema ništa.
Nemoguće je reći koliko je vremena ostalo do našeg ulaska u EU, no
koliko ga god bilo, premalo ga je da državne institucije u jeziku
posvršavaju i ono najnužnije, a to je propisivanje (u školama, državnim
i javnim ustanovama obvezujuće) jezične norme. Ako to ne učinimo, s
čime ćemu u Bruxelles? EU nam sigurno neće napisati ni pravopis, ni
rječnik, ni gramatiku. Možda da za to zamolimo Beograd?
S kakvim jezikom u EU?
RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države
Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta
FOTO Blagdanska špica: Pogledajte koja naša poznata lica Badnjak provode u centru grada
Ministar Damir Habijan, Davor Bernardić, Dalija Orešković, influencer Kristijan Iličić i njegova supruga Andrea Trgovčević, urednica Uršula Tolj i Iva Todorić samo su neka od lica koja su uživa u blagdanskoj atmosferi u centru grada.
Bomba iz Španjolske: Luka Modrić bi u idućih deset dana mogao potpisati za velikog Realovog rivala
Više ne igra tako često kao prije, ali svaki put kada dobije priliku uglavnom odradi svoj posao prema očekivanjima. Ove godine odigrao je čak 66 utakmica, uključujući i utakmice za reprezentaciju i klub.
Jednostavno je i sigurno za korištenje, no većina Hrvata je još uvijek skeptična: 'Više ne nosim klasičan novčanik'
Čak i oni koji nisu na “ti” s tehnologijom s njima nemaju što zabrljati jer je sve toliko jednostavno i intuitivno.
Kako se influencerica snalazi u svijetu financija? Matea Frajsberger otkrila svoje trikove za štednju