Sanaderov zaokret podržao samo Ljubo Jurčić

Unatoč preporuci nedavno osnovanog Ekonomskog vijeća, Vlada je  i službeno predložila proračun za iduću godinu koji neće biti uravnotežen, nego se bazira na deficitu od 1,6 posto BDP-a ili 4,3 milijarde kuna. Samo 1,8 milijardi od toga deficita, odnosi se na plaće, dok veći dio zapravo odlazi na reformu zdravstva.

Grafika: Struktura proračuna 2008.

‘Ministri, okrenite leđa ovakvoj Vladi’

Vidošević: Možemo se izvući, ali 2028.

Ispod 2800 kuna 25 posto plaća

Ribić uzvratio
Unatoč tome, Vilim Ribić se kao sindikalni predstavnik našao pod paljbom ostalih članova Ekonomskog vijeća jer se sindikate percipira kao odgovorne za propast dogovora o zamrzavanju plaća i za propast proračuna s nultim deficitom. Teška rasprava unutar Vijeća održana je iza zatvorenih vrata, no koliko se moglo doznati, ni Ribić nije ostao dužan, te je tražio da se izađe s podacima od drugim proračunskim stavkama, na primjer o tome koliko se novca i na koji način troši na subvencije državnim poduzećima.

Većina ekonomista i drugih članova Vijeća bila je vrlo nezadovoljna Vladinim odustajanjem od nultog deficita, što su neki i otvoreno rekli. U priopćenju s te rasprave također se kaže da je Vijeće ‘radi očuvanja povjerenja ulagača, kreditora, investitora i privatnog sektora ponovo naglasilo značenje pripreme uravnoteženog proračuna za iduću godinu’.

Vijeće je izrazilo ‘zabrinutost zbog izostanka dogovora o usporavanju rasta plaća u javnom sektoru, kao i zbog rasta deficita državnog proračuna koji će se povećati zbog reforme zdravstva’.

Jedini član vijeća koji je otvoreno podržao Vladin proračun s deficitom bio je dr. Ljubo Jurčić. Neki članovi Vijeća, poput čelnika Zagrebačke banke Franje Lukovića, tražili su, međutim, da se prostor za uravnoteženi deficit pokuša pronaći na nekim drugim stavkama kad već nije uspio dogovor sa sindikatima o zamrzavanju plaća.

Zanimljiv je bio nastup premijera Sanadera. Da bi objasnio članovima Vijeća zašto nije poslušao njihovu preporuku, on je održao ‘vrlo nadahnuti govor’, kako nam je ispričao jedan od sudionika sastanka. Sanaderova je poanta bila da je najvažniji strateški cilj njegove Vlade ulazak u Europsku uniju, te da on neće taj cilj riskirati zbog mogućih sukoba i nemira zbog nultog deficita.

Naglasak: Deficit suficita

Rohatinski zna
Neki pretpostavljaju da se Sanader konzultirao s europskim kolegama i da se na neki način osigurao. Pretpostavke su da Europa neće Hrvatskoj predbacivati nešto što u krizi i sama radi, kad neke zemlje s deficitom iskaču iz maastrichtskih kriterija, a i da Hrvatska neće biti ostavljena bez kapitala potrebnog za refinanciranje dugova.

Na pitanje, je li proračun s deficitom od 1,6 posto BDP-a usklađen s guvernerom Rohatinskim, ministar financija Ivan Šuker kaže kako je u srijedu poslijepodne o svemu raspravljao s čelnikom Hrvatske narodne banke. - Ni monetarna ni fiskalna politika ne mogu se voditi bez međusobnih konzultacija - kazao je ministar.

Iduća će godina biti teška, kazao je premijer. Uz zadržavanje javnih radova, te brigu za mala i srednja poduzeća, Vlada će nastojati da posljedice krize budu što blaže, da se sačuvaju radna mjesta i proračunski prihodi.

Ekonomsko vijeće proučit će mjere za poticanje nacionalnih gospodarstava unutar EU, te će predložiti paket mjera za Hrvatsku. U posljednjem tromjesečju ove godine, stopa gospodarskog rasta spala je na nulu.

Prema prijedlogu promjena Zakona o doprinosima, umirovljenici koji imaju mirovinu u visini prosječne plaće – oko 5200 kn – plaćat će zdravstveni doprinos od 3%, čime bi u zdravstveni proračun ušlo oko 148 milijuna kuna. Za mirovine niže od 5200 kuna uvodi se doprinos od 1 posto, koji će u njihovo ime uplaćivati državni proračun (oko 260 milijuna kuna). Prema Prijedlogu zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, participacija je pacijenta 20 posto cijene usluge, a, među ostalim, recept i pregled liječnika u primarnoj zaštiti stoji 15 kuna. Sve participacije pokriva polica dopunskog osiguranja HZZO-a, čiju će cijenu utvrditi Upravno vijeće, a zasad se govori o cijeni od 50, 80 i 130 kuna mjesečno, ovisno o prihodima. (D. G.)

Uzrok proračunskog deficita neće biti povećanje plaća 6 posto, nego neplaćanje u zdravstvu, Ini, HŽ-u, HEP-u te prevelika potrošnja državne uprave. Rekli su to na konferenciji za novinare esdepeovci Slavko Linić i Dragica Zgrebec koji su Sanadera optužili da već dulje skriva deficit, a da je sada neistinito krivnju prebacio na sindikate. Esdepeovci drže da deficita treba biti, ali tako da se 5 milijardi kn uloži u HBOR koji bi financirao ulaganja koja otvaraju radna mjesta. (V. Mo.)

Država iduće godine mora otplatiti ukupno 16.380 milijardi kuna. No neće se za isto toliko zadužiti, nego će novi neto dug biti oko 6 milijardi kuna. Vlada i poslovne banke učinit će sve da poduzeća uspiju reprogramirati svoje kreditne obveze iduće godine, rekao je ministar Šuker.