Dogodilo se ono što su svi očekivali, Leonardo DiCaprio napokon je osvojio Oscar – iz šestog pokušaja. Doduše, mnogi će reći da ga je dobio za jedan od slabijih filmova za koje je bio nominiran, ali ovo nije ni prvi ni zadnji put da glasači Američke akademije filmskih znanosti i umjetnosti naknadno ispravljaju nepravde. Akademija ne bi pogriješila da ga je nagradila već s prvom kandidaturom za sporednu ulogu u filmu “Što izjeda Gilberta Grapea?” (1993.), ali zapravo, nakon toga, samo je nominacija za “Vuka s Wall Streeta” (2014.) bila jedna od onih “neizostavnih” nominacija; opet, uzmemo li da Charlie Chaplin nikada nije osvojio Oscar za glumu ili režiju, kao ni Hitchcock za režiju, kod Oscara “neizostavno” i ne postoji.
Trinaesti neuspjeh
Tako da DiCaprio može biti zadovoljan time da nije dugo čekao na ispravljanje “nepravdi”. Jer, i da nije dobio nagradu, opet ne bi bio najveći gubitnik ovogodišnje dodjele. To je dosad uvijek bio i opet ostao veteranski direktor fotografije Roger Deakins čijih je 13 nominacija cijelo vrijeme ove utrke ostajalo u sjeni DiCaprijevih šest. Šezdesetšestogodišnji Britanac osvajao je nominacije filmovima “Iskupljenje u Shawshanku”, filmovima braće Coen “Tko je ovdje lud?”, “Čovjek kojeg nije bilo”, “Nema zemlje za starce”, za Bondov nastavak “Skyfall”, a ovoga puta natjecao se filmom “Sicario”. Trinaest mu nije bio sretan broj; izgubio je od Emmanuela Lubezkija koji je “Povratnikom” osvojio svoj treći Oscar u nizu (prethodnih godina za “Gravitaciju” i “Birdman”), čime se upisao na listu od 21 osobe kojoj je to uspjelo poći za rukom. Među njima su Meryl Streep, Tom Hanks i Alan Menken.
Najveće se čudo na kraju ipak dogodilo u glavnoj kategoriji najboljeg filma. Iako je do samog kraja “Povratnik” slovio za glavnog favorita, Alejandro G. Iñárritu dobro je prošao s Oscarom za režiju (osobito u kontekstu otkrivenog prepisivanja Tarkovskog), nagradu za najbolji film odnio je “Spotlight”. To se sigurno dogodilo primarno zbog njegove teme. Naime, za razliku od (produkcijski) malih filmova koji postanu “veliki”, “Spotlight” je ostao mali film. Ali bavi se velikom i važnom temom: otkrivanjem niza zataškanih pedofilskih slučajeva u crkvenim krugovima. Središnji pokretač događaja mala je redakcija lokalnih novina čiji novi urednik inzistira na dubljem angažmanu svojih novinara o toj temi, koju su oni obradili tek u dvije kolumne smatrajući su da su time ispunili svoju funkciju.
Nagrada “Spotlightu” posebno je zanimljiva s današnjeg stajališta novinarstva i novinara. Naime, film prikazuje danas već posve iščezlu vrstu novinara i redakcija čiji novinari mjesecima rade na jednoj priči. Kada na početku filma bude najavljen dolazak novog urednika, očekuje se da će – u duhu s vremenom – on prestati s takvom “neisplativom” praksom dugotrajnog istraživanja tema, ali dogodi se upravo suprotno i takav pristup dovede do rezultata koji su u stvarnom životu istraživačkoj ekipi Boston Globea donijeli Pulitzerovu nagradu. U tom smislu Akademija je zasigurno odala počast izumrloj vrsti novinarstva staroga kova, što na neki način ponovno aktualizira sjećanje na 40-godišnjicu filma “Svi predsjednikovi ljudi”, o slavnom paru američkih novinara (igraju ih Robert Redford i Dustin Hoffman) koji su otkrili aferu Watergate. No, ne treba gajiti nikakve iluzije da će u vrijeme sve veće estradizacije medija, uključujući i dnevne novine, ovaj Oscar potaknuti ijednog izdavača da se zamisli.
Bojkot Afroamerikanaca
Osim po navedenim stvarima, ovogodišnja dodjela Oscara ostat će zapamćena po bojkotu dijela crnoputih kreativaca koje voditelj Chris Rock nije poslušao da krene njihovim stopama, ali je umjesto toga sažeo njihove stavove u dirljivom obraćanju u kojem je Oscara nazvao “nagradom bijelih ljudi” te zaključio da “Leo svake godine dobije odličnu zabavu, a što je s Jamiejem Foxxom?”.
>> Vatikan: Oscarom nagrađeni Spotlight 'uvjerljiv' i 'nije protukatolički'