Američki rokeri bune se protiv republikanaca koji koriste njihove pjesme

Neil Young tužio je američkog predsjednika Donalda Trumpa za povredu autorskih prava jer je njegove pjesme opetovano i bez dozvole koristio u izbornim kampanjama. Na nedavnom predizbornom skupu u Tulsi nakon Trumpova govora s razglasa su ponovno puštane Youngove pjesme "Rockin' in the Free World" i "Devil's Sidewalk" za što Young, naravno, nije dao dozvolu. Young nije prvi ni posljednji koji se u Americi susreo s korištenjem svojih pjesama u izbornim kampanjama. Na svojoj službenoj web-stranici napisao da je Trump od 2015. godine ignorirao sve molbe da prestane koristiti njegovu glazbu i nastavio je puštati bez potrebne dozvole.

"Tuženik ne može čiste savjesti omogućiti da njegova glazba služi kao podloga u antiameričkoj kampanji neznanja i mržnje, sklonoj sukobima", stoji u tužbi kojom se potražuje maksimalan iznos za povredu autorskih prava u iznosu od 150.000 dolara. I drugi su rock-glazbenici nedavno potpisali otvoreno pismo sa zahtjevom da se prije puštanja njihove glazbe na političkim skupovima moraju tražiti potrebne dozvole, među ostalima Mick Jagger, Lorde, Rihanna i Sia. No sve je počelo davno. U izbornoj 1984. godini Springsteen se morao oštro ograđivati od Ronalda Reagana i njegova svojatanja pjesme "Born In The U.S.A.", napominjući da je tadašnji predsjednik valjda shvatio samo refren, a ne i strofu pjesme, čiji lik odmah u prvoj rečenici kaže "rođen u gradu mrtvih ljudi, prvi udarac dobio sam čim sam se  rodio" i time završava sve dvojbe o dizajniranom republikanskom američkom snu u tehnikoloru.

Radi se o pjesmi koja je 1984. kritički progovarala o tome što (loše) znači biti rođen u Americi premda su zadojeni američki patrioti tada čuli samo refren, ali ne i poruku iz teksta pjesme. Čak je i Ronald Reagan pokušao svojatati pjesmu, bez dozvole autora, sve dok mu sam Springsteen nije odgovorio da je sasvim pogrešno protumačio tekst pjesme. Još potkraj 1980. na koncertu u Phoenixu u Arizoni, prije pjesme "Badlands" - 1986. objavljene na Springsteenovu peterostrukom box setu "Live 1975-1985" - večer nakon američkih predsjedničkih izbora na kojima je prvi put pobijedio Ronald Reagan, čuje se kako Springsteen publici na koncertu kaže: "To što se sinoć dogodilo je zastrašujuće."  No želja za eksproprijacijom tuđe (popularne) imovine nije bila lako zaustavljiva pa je par godina kasnije i Bob Dole u izbornoj kampanji opet pokušao iskoristiti isti refren kao patriotski igrokaz, a nakon Springsteenove izjave u intervjuu L.A. Timesu, "ne moram ni reći da bi bilo bolje da Republikanci nisu u Bijeloj kući", valjda je i njima postalo jasno. Kad su Jaggera prošle godine pitali bi li svirao na Trumpovoj inuguraciji, odgovorio je: "Možda bih mu mogao otpjevati 'You can't always get what you want'." Trumpu sav njegov novac nije pomogao da na inauguraciju dovede važna imena jer svi oni imaju i previše novca pa se kao takvi "truli kapitalisti" mogu baviti idealima i buniti protiv njega.

Upravo su američke filmske i rock-zvijezde najglasniji pokret otpora protiv Trumpove vladavine. Za američke pojmove zamalo da se radi o "ljevičarenju", poput onog Merilyl Streep, Roberta DeNira ili Neila Younga i Springsteena. Radi se tu i o kulturi i masovnosti izlaska na izbore, što je i kod nas veliki problem. U SAD-u je 2004. organizirana velika turneja "Vote for Change", predvođena Springsteenom i R.E.M.-om na kojoj su sudjelovali skoro mnogi američki glazbenici svih žanrova, od countryja do popa, rocka i hip-hopa. Iako je George W. Bush dobio izbore te sezone, ponovljena glazbenička kampanja prodrške četiri godine kasnije nedvojbeno je pomogla dolasku Baracka Obame u Bijelu kuću.

Još četiri godine kasnije cijela reprezentacija američkih zvijezda glasno je zagovarala reizbor Obame, te mu svirala na inauguraciji i svečanosti ispred američkog Kongresa u Washingtonu. Dakako, s njegovom dozvolom i njihovim nadama koje je danas dokrajčila Trumpova vladavina.

Postoje naznake da bi se jaka ekipa rock i pop zvijezda uskoro mogla okupiti i dati javnu podršku Trumpovu protukandidatu Joeu Bidenu. Koliko su teme oko predsjedničkih izbora bitne Neilu Youngu pokazuje i to što je prošli tjedan potrošio 20 tisuća dolara da sa svog web sitea makne mogućnost logiranja na Google i Facebook, zbog, kako je naveo, politike tih platformi prema predstojećim američkim izborima.