Jeff Bezos, najbogatiji čovjek svijeta, odlučio je da mu je svega dosta. "Igra prijestolja" bila je posvuda, u vijestima, na portalima, u njegovu Washington Postu. Platforma Amazon Prime Video nije imao serije koja se mogla nositi s kultnom serijom koja je nedavno dobila i svoj prednastavak koji je gotovo jednak po broju gledatelja kao i original.
Počinje ovog petka
To više tako nije išlo. Bezos je odlučio prekinuti dominaciju serije po pričama Georgea R. R. Martina, procijenivši, vjerojatno ispravno, kako je jedina storija koja se može s time nositi "Gospodar prstenova". Potencijal je odavno potvrđen, filmska trilogija Petera Jacksona jedna je od najuspješnijih u povijesti, a i ona sljedeća o Hobitu zabilježila je također ogroman uspjeh. Tako je i cijena za televizijska prava priče J. R. R. Tolkiena bila odgovarajuća – 250 milijuna dolara. A to će se protegnuti na čak milijardu dolara za snimanje dogovorenih pet sezona. Time će televizijski "Gospodar prstenova" biti najskuplja serija u povijesti.
No, nije bilo lako. Warner Bros, studio pod čijim su okriljem nastali filmovi, u dogovoru s Tolkienovim nasljednicima ponudio je televizijska prava Amazonu, Netflixu, HBO-u uz ostale, s početnom cijenom od 200 milijuna dolara. Pobjednik te prve runde bio je Amazon jer se u sve uključio osobno Jeff Bezos, i sam veliki fan "Gospodara prstenova". Taj pothvat bio je tek nastavak njegova osobna naloga Amazon Studiosu, produkciji čiji se uraci prikazuju na streaming platformi Prime Video, da napravi fantasy dramu koja će se moći nositi s "Igrom prijestolja".
Komentatori i analitičari nazvali su konačni iznos od 250 milijuna dolara suludim, ali neki su ipak svjesniji kako se više od financijskog radi o reputacijskom riziku za Amazon, kako su se izrazili u Vanity Fairu. Jer, samom Bezosu s obzirom na njegovo ogromno bogatstvo ni milijarda dolara ne znači previše. Ali, ako Amazon Studios potroši takav novac i podbaci, onda je to nešto sasvim drugo. Do te milijarde dođe se jednostavnom računicom, svaka od pet sezona stajat će 100 do 150 milijuna dolara pa kada se u to pribroji i novac plaćen za prava te vjerojatna spin off serija, taj se iznos i premašuje. K tome je odlučeno da Amazon Studios sve izvede bez pomoći Warner Bros Televisiona, što je nekako i logično, ali su se odlučili na suradnju s New Line Cinema. Oni su producirali Jacksonove filmove pa se na taj način otvorila mogućnost korištenja materijala iz filmova, ali i tješnju kooperaciju s upraviteljima piščeva naslijeđa, Tolkien Estateom te njegovom zakladom, izdavačem knjiga Harper Collinsom. No, oni su Amazon Studiosu postavili i neka ograničenja. Zadržali su i originalnu lokaciju pa se serija snimala na Novom Zelandu.
Druga sezona, čije bi snimanje trebalo početi u listopadu, snimat će se i u Velikoj Britaniji. Nema, međutim, Petera Jacksona. On je čak razmišljao treba li se pridružiti projektu, da bi na kraju odustao. No, puno je interesantniji dvojac koji je stvorio priču koju će Prime Video prikazivati od petka, 2. rujna. Riječ je o J. D. Payneu i Patricku McKayu, dvojici pisaca za koje teško da ste čuli, jer jednostavno do sada nisu imali ništa toliko vrijednoga da bi zaslužilo njihove potpise negdje na špicama. Tek poneki nepotpisani ili nesnimljeni uradak činio ih je najmanje vjerojatnim kandidatima. Ali, kako to često biva u kreativnom svijetu pokretnih slika na velikim i malim ekranima, posao su dobili oni. Objasnili su i zašto.
– Rekli su nam kako se doslovno na desetke ljudi natječe i svi s različitim stvarima. Amazon je kupio televizijska prava za trilogiju, njezine priloge i Hobita. I rekli su da je sve otvoreno, mogli ste ispričati svaku priču temeljenu na tom materijalu. Pa su ljudi nudili priče o mladom Aragornu, spin-offove o Gimliju i slično. Ali, Amazon je želio da se napravi nešto vrijedno Tolkiena. I kada smo zaista o tome razmislili i prošli kroz materijal, vidjeli toliko različitih priča, poput priče o Drugom dobu gdje se opisuje Sauronov uspon i pad Númenora te bitka protiv Saurona i planine Doom. Taj luk glavnih događaja u Drugom dobu izgledao je kao velika, a neispričana priča, rekao je Payne u jednom intervjuu.
Namjera je dvojca bila da se od toga napravi 50 sati televizijskog programa.
– Nismo željeli raditi neku sporednu priču, neki spin-off originalne priče ili nešto slično. Željeli smo veliki tolkinovski mega-ep i Amazon se s tim složio – kazao je McKay.
Što će biti u seriji dvojica su scenarista objasnili na zadnjem Comic-Conu. Za razliku od Trećeg doba, Drugo je doba živo, prepuno života pa u seriji susrećemo jedno sasvim drugačije Međuzemlje od onoga koje ste vidjeli u filmovima. Također, u seriji će biti likova koje je publika upoznala u filmovima, no očito u puno mlađoj dobi, a sve stane zbog spomenutih 50 sati programa u pet sezona. Da bi se dobio konkretniji osjećaj o tome što će biti u seriji, autori preporučuju pogledati prvih deset minuta Jacksonova filma "Prstenova družina".
– U priči o Drugom dobu kuju se Prstenovi moći. Diže se mračni lord Sauron. Vidi se uspon i pad Tokienove Atlandide, a to je Númenor, najveće kraljevstvo koje je čovjek napravio, a onda je tu i posljednji savez vilenjaka i ljudi koji se stvara kako bi se pobijedilo Saurona. Odnosno, zamalo pobijedilo. Prsten ostaje pa se zlo nastavlja i u sljedeće doba, poručuju McKay i Payne.
Pred njima je bio nimalo lak zadatak balansirati 22 glavna lika i višeslojnu priču koja kreće od rudnika patuljaka Maglovitih planina do visoke politike vilenjačkih kraljevstava Lindona te čovjekova kraljevstva Númenora. I sve se, naravno, vrti oko kovanja prstenova.
Osjećaj stvarne povijesti
– Prstenovi za vilenjake, patuljke, ljude te onaj koji Sauron koristi da ih sve zavara. Ovo je priča o stvaranju tih sila, odakle su one došle, i što su učinile svakoj od tih rasa. Pitanje je bilo možemo li doći do romana koji Tolkien nikada nije napisao u obliku serije s nizom ključnih događaja koji su se mogli dogoditi samo tada? – kazali su autori.
Sve je i još ambicioznije ako se zna kako je Tolkien upravo tih 150 stranica Priloga smatrao temeljem punog učinka cijele priče o Međuzemlju, te su stranice cijeloj sagi davale osjećaj stvarne povijesti. Od likova iz originalne trilogije vidjet ćemo Galadriel i Elronda, no bit će manje hobita i čarobnjaka jer oni ne igraju veliku ulogu u Drugom dobu. Prema onome što se da vidjeti iz dostupnih materijala, sve izgleda fantastično, barem na nivou filmova od kojih doduše jest prošlo već dosta vremena. Autori, kojima je u pomoć priskočio i Brian Cogman, jedan od producenata "Igre prijestolja", znaju da promašaja ne može biti. Pogotovo kada imate tako vjernu publiku kao što je ona "Gospodara prstenova".
Pogledao prva dva nastavka...ukratko govoreći, sve pare ulupane su u CGI. Glavna i sporedne priče - ne vode nikamo i ne ostavljaju gledatelja u grozničavom isčekivanju slijedeće epizode kako je to bilo s "Game of Thrones". Casting očajan, kostimografija i šminka ne odgovaraju niti izvornom Tolkienovom predlošku niti vremenu u kojem se odvija radnja. Vilenjaci uredno počešljani podsjećaju na današnje studoše, a ne na drevnu rasu. Puko nametanje rasnih i rodnih raznolikosti ubijaju autorov predložak. Da, smetaju me "crni" vilenjaci i "crne patuljačke kraljice" i osnaživanje ženskih glavnih likova, ali iz samo jednog razloga - jer se ne poštiva izvornik kultnih djela. Tolkien je svoj svijet bazirao je na srednjovjekovnoj engleskoj, nordijskoj, pa čak i slavenskoj mitologiji. Vrijede dvostruki standardi u Hollywoodu. Kako me kod Prstenova moći smetaju crni vilenjaci, isto bi me smetalo da u serijama o ranosrednjovjekovnim Vikinzima pronalazim crnce i azijate, no ništa više nego li bi me smetalo da o biografskom epu o Shaka Zuluu- glume bijelci. Superman je od autora zamišljen kao bijelac bilo bi smiješno da ga glumi crnac isto kao i da "Black Panthera" portretrira bijelac ili da Pancha Villu NE glumi hispanac. Poštujmo izvornost književnih djela, jer će u novoj ekranizaciji priče "Starac i more", glumiti žena (da budemo spolno ravnopravni) crnkinja (da budemo rasno osvješteni) i brati gljive (da ne uvrijedimo borce za prava životinja).