premijera u HNK

Bojana Gregorić zablistala na premijeri filma 'Lea i Darija'

Foto: pixsell
lea i darija (1)
Foto: pixsell
lea i darija (1)
Foto: pixsell
lea i darija (1)
Foto: pixsell
lea i darija (1)
Foto: pixsell
lea i darija (1)
Foto: pixsell
lea i darija (1)
Foto: pixsell
lea i darija (1)
30.01.2012.
u 09:55
Na svečanu premijeru u HNK došli su i ostali glumci te njihove kolege pa su tako viđeni Hrvoje Hitrec, Višnja Babić, Ana Vilenica, Barbara i Lukas Nola, Duško Valentić te Krsto Papić sa suprugom Jadrankom
Pogledaj originalni članak

U nedjelju navečer u zagrebačkom HNK premijerno je prikazan film "Lea i Darija" Branka Ivande. 

Film je premijerno prikazan na prošlogodišnjem Festivalu igranog filma u Puli i ostvario je brojna uspješna međunarodna gostovanja na filmskim festivalima.

"Lea i Darija" je biografski film utemeljen na istinitoj priči o Lei Deutsch i Dariji Gasteiger, zvijezdama popularne dječje predstave "Dječje carstvo" koja se izvodila u Hrvatskom narodnom kazalištu za Drugog svjetskog rata. Lea, iznimno popularna i talentirana glumica i plesačica, prozvana je hrvatskom Shirley Temple, a njezina najbolja prijateljica postaje Darija, također talentirana glumica u usponu. Lea je Židovka, a Darija je njemačkog podrijetla. Njihovo sretno djetinjstvo i nerazdvojno prijateljstvo prekinuto je s početkom progona Židova u Zagrebu, a zauvijek ih je razdvojio posljednji transport Židova za Auschwitz 1943. godine.

Glavne uloge u filmu tumače Klara Naka, Tamy Zajec, Zrinka Cvitešić, Sebastian Cavazza, Linda Begonja, Vedran Živolić, Ana Vilenica, Radovan Ruždjak i Branko Završan. Na 53. festivalu igranog filma u Puli, film "Lea i Darija" nagrađen je Zlatnom Arenom za scenografiju (Ivo Hušnjak), Zlatnom Arenom za kostimografiju (Barbara Bourek) i posebnom Zlatnom Arenom za masku (Ana Bulajić Črček).

Film je nastao u produkciji zagrebačke tvrtke Ars Septima; u suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom (HRT), Zagreb filmom i slovenskom tvrtkom ArtRebel9.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DE
denderi
17:39 30.01.2012.

misliš zbog naušnica da je zablistala ...?