Televizija, gledatelji i gledanost lančano su povezan niz čija se struktura ruši maknemo li samo jednu komponentu. Jesen je tu, a s njom i lov televizijskih kuća na nove rekorde gledanosti u kojem HRT nije iznimka jer je itekako prisutan na tržištu. O adutima njihove jesenske sheme i stanju na HRT-u razgovarali smo s Draženom Miočićem, vršiteljem dužnosti ravnatelja Poslovne jedinice Program HRT-a.
Funkciju ste preuzeli u lipnju, no od ožujka aktivno sudjelujete u kreiranju programa. Što vas je dočekalo poslije bivše uredničke garniture?
Od 1994. godine sam u Informativnome programu Hrvatske televizije, tako da znam ljude, poznajem procese. Posljednjih godina napravljen je veliki tehnološki iskorak, ali, kao i uvijek, pogotovo u dijelu informativnoga programa, ljudi se jako troše, uvijek ih je malo, to je posao koji iscrpljuje, u kojemu nema ni blagdana ni subote i nedjelje. Zapravo je najveći problem koji sam zatekao preopterećenost ljudi. Nisam imao problema nastavljajući tamo gdje su moji prethodnici stali, samo, naravno, kao i svaki put kada se čega prihvatim, želim to poboljšati, a to radim i sada.
Koje su prve promjene koje ste poduzeli za stabilizaciju programa?
Ono što znam, jer osjećam puls ljudi u programu u kojemu i ja živim i radim, jest da su ljudi unutar kuće često bili nezadovoljni načinom na koji su joj pridonosili. Ne mogu govoriti o svim zaposlenicima, ali većina zaposlenika smatrala je da je podcijenjena i neiskorištena. Namjera je novoga vodstva bila angažirati što više unutarnjih potencijala. Nikomu od nas nije se sviđalo što je u proteklom razdoblju bilo previše vanjske suradnje, od novinara i emisija do velikih projekata. To je bilo vrlo neodgovorno jer trošimo javni novac, novac građana, a tek manji dio prikuplja se marketingom. Najuočljivije je to bilo u dokumentarnome programu, koji je bio najzapostavljeniji jer je većina projekata uzimana iz vanjske produkcije, a mislim da je upravo dokumentarni program oduvijek bio sjajan bazen iz kojega su istjecali odlični projekti. Tu je učinjena velika pogreška, namjerna ili slučajna. I dramski program također je bio dijelom devastiran, a najbolja tradicija Hrvatske radio-televizije bila je upravo ekranizacija domaćih dramskih djela, čega već dugo nema u programu. Dakle, ponajviše se radi na domaćoj produkciji u svim dijelovima programa.
Ide li trenutačna gledanost u prilog tim potezima? Kakvi su pokazatelji u odnosu na ostale nacionalne televizijske kuće?
U danim okolnostima, zadovoljni smo gledanošću. Moramo biti svjesni da službeni podaci, koliko god to nekomu možda zvučalo nestvarno i uz napomenu da mi ipak imamo četiri programa, pokazuju da smo u prvih šest mjeseci u zbroju najgledanija nacionalna televizija. Na početku mandata bivše uprave nisam se slagao s time da gledanost nije važna te da su važni samo istina i vjerodostojnost. To su sve povezane sastavnice jer građanima koji plaćaju mjesečnu pristojbu, koja nije mala, ne možemo reći da nam gledanost nije bitna – time ih podcjenjujemo. Gledanost podiže mjesto na ljestvici i ne možete, recimo, privući ni novinarske zvijezde s tržišta ni oglašivače nemate li dobru gledanost. Vremena su teška, Hrvatska radio-televizija je na tržištu, mi jesmo javna ustanova u većinskome vlasništvu države, ali naša je obveza, i zbog naših gledatelja i zbog našega poslovanja, ostvariti što veću gledanost. Znam što smo zatekli, znam da je trend uzlazan, a promjene u programu koje se pripremaju jamac su da će se gledanost i dalje povećavati.
No Dnevnik Nove TV i dalje je na tronu gledanosti. Ako se ne varam, dulje od pet godina. U čemu je stvar, što oni imaju a vi nemate?
Televizijskim rječnikom rečeno, riječ je o paketu. Naime, mi imamo javnu ulogu i ne možemo u programu inzistirati samo na komercijalnim sadržajima kako bismo povećali gledanost, već moramo emitirati i emisije čija je uloga javna, ali, nažalost, nisu jako gledane. Naime, tu govorimo o programskome ulasku u Dnevnik, jer nije tajna da se to u drugim kućama radi uz pomoć sapunica i komercijalnih sadržaja. To što je nama važno da prije Dnevnika bude kviz, to je naša poslovna odluka. Na koji način ćemo to raditi u jesenskoj shemi, prerano je govoriti. Uglavnom, ne želimo podilaziti pukomu podizanju gledanosti, što uvelike otežava naš posao jer naš je Dnevnik tako, zapravo, u položaju da sam sebi mora podizati gledanost. U njega je puno uloženo u tehnološkome smislu, i ono što sad gledatelji mogu vidjeti tek je 30 posto kapaciteta koji ta tehnologija može ostvariti. Osim toga, na Prvome programu Hrvatske televizije emitiramo čak 25 informativnih emisija dnevno, što konkurencija nema i ne želi imati. Imamo slijed od prvih jutarnjih vijesti do trećega Dnevnika i ponoćnih vijesti. Teško je izdvojiti samo Dnevnik, moramo sve to gledati u paketu. Uglavnom, svi potencijali i kreativnost usmjeravaju se da bi Dnevnik bio koncepcijski još bolji, sadržajniji i informativniji, a time će se povećati i njegova gledanost. Napredak se vidi svaki dan. No, nemojmo zaboraviti i da je, primjerice, naš podnevni Dnevnik i dalje, tradicionalno, među najgledanijim emisijama na svim televizijama.
Ne možemo lagati da Hrvatska radio-televizija kao institucija nije pod utjecajem politike jer – iznad nje je Hrvatski sabor
Planirate li informativne redove ojačavati nekim novim uredničkim i novinarskim imenima? Hoće li biti povrataka, primjerice Hloverke Novak-Srzić, koja više nije na mostarskoj televiziji?
U informativnome programu svakako će biti promjena, no o njima je još prerano govoriti jer ovise o rezultatima javnoga natječaja koji je u tijeku. Rad na Hrvatskoj radio-televiziji poseban je jer, nemojmo zaboraviti, sve su zvijezde na našemu medijskom tržištu na kraju krajeva potekle s Hrvatske radio-televizije.
Koji su glavni aduti jesenske sheme Hrvatske radio-televizije?
U nezavidnoj smo financijskoj situaciji, takav je trend već proteklih nekoliko godina i stanje koje smo zatekli nije sjajno. Najveći dio jesenske sheme ovisi o donošenju odluke Nadzornoga odbora o rebalansu koji je Hrvatska radio-televizija zatražila. O tome će, nažalost, ovisiti i to koliko će i kakvih promjena biti. Sam je program pripremljen, stvari su pred potpisivanjem, a ono što se može reći jest da se radi jedan veliki zabavni subotnji show, u želji da se pokrene emisija koja nema licenciju. Radi se i na novim informativnim formatima, pred potpisivanjem je i ugovor za seriju i igrani film o generalu Gotovini Antuna Vrdoljaka, i u taj projekt će se sigurno ići. Bit će novih dokumentarnih serija o Domovinskome ratu, novih filmova, u tijeku su natječaji za vanjsku suradnju i već ima kvalitetnih ponuda. Počinje druga sezona Crno-bijeloga svijeta, za koju se već sad može jamčiti odlična gledanost. Mogu najaviti i novi tjedni kviz, a na sport uvijek računamo jer su veliki projekti uvijek naši. Stiže nekoliko novih talk-show emisija iz područja politike i sporta, ali treba nam još malo vremena da bismo shemu potpuno predstavili jer, ponavljam, ovisimo o svojim financijskim mogućnostima.
Bilo je govora da serija Novine nije s političkoga stajališta pogodna za emitiranje. Hoćemo li je ipak gledati na programu Hrvatske radio-televizije?
Svakako. Nije u cijelosti gotova montaža, prva epizoda je tu i mogu reći da je riječ o iskoraku, i što se tiče estetskoga dojma i što se tiče sadržaja, i ona će svakako imati mjesto u jesenskoj shemi.
Je li Hrvatska radio-televizija spremna za praćenje predstojećih izbora?
Svakako, iako godišnjim proračunom izborni program nije bio planiran, pa nam je tu također potrebna pomoć Nadzornoga odbora da bismo ga ostvarili. Obvezni smo u tijeku kampanje držati se ugovora i zakona i to radimo. Treba istaknuti da je debata Milanovića i Plenkovića 12. kolovoza, u jeku godišnjih odmora, u 20 sati u petak, kad je jako teško privući ljude uz ekran, s gotovo 600 tisuća gledatelja odličan uspjeh. Mnogo smo povratnih informacija primili o gledanosti i iz inozemstva jer smo debatu prenosili i na Prvome programu Hrvatskoga radija i na multimedijskoj usluzi HRTi. Po zadnjim informacijama, znamo da njihove druge ili treće debate neće ni biti jer je takva odluka jednoga od njih dvojice. Dakle, time smo opet dokazali da je upravo Hrvatska radio-televizija sidrište gdje se takve stvari događaju. Kampanja se prati iz dana u dan, to je projekt koji nam je usađen u krv i koji se radi kao što bi se radio za četiri godine ili sljedeće godine na lokalnim izborima i jamčim da smo spremni.
U posljednje dvije godine u informativnome programu promijenjeno je nekoliko uredničkih garnitura. Hoće li se slično događati i u rujnu, naravno, povezano s političkom strujom koja pobijedi na izborima? Ne kosi li se to s obvezom nepristranosti javne televizije?
Ne možemo lagati da Hrvatska radio-televizija kao institucija nije pod utjecajem politike jer – iznad nje je Hrvatski sabor. Za mjesto čelnoga čovjeka kuće potrebno je većinsko izglasavanje u Saboru, i to samo po sebi uključuje utjecaj politike. Ali mislim da je mistifikacija kad se govori o utjecaju politike i struktura na sam program i ljude u programu. U ovoj kući radim s ljudima već 22 godine, prošli smo bezbroj izbora i kampanja i političkih pritisaka, prešli iz državne u javnu televiziju. Bilo je svakakvih koncepata kad je riječ o Zakonu o HRT-u i imenima na čelnim funkcijama, ali to su i dalje ljudi koji rade u ovoj kući. Svjesni smo da ni na koji način ne smijemo biti opterećeni političkim utjecajem ni angažirani u političkim kampanjama i strukturama, ali činjenica jest da smo mi ogledalo onoga što se događa u državi i ne možemo reći da se stvari koje se događaju u politici nemaju utjecaja na rad kuće. Većina od nas davno je cijepljena od utjecaja jer svjesni smo promjena i prolaznosti i političkih struktura i stranaka. Boljitak kuće je jedino što nas zanima, a program funkcionira bez ikakvoga utjecaja politike.
Nova TV i RTL već imaju spremne rujanske domaće serije kojima planiraju povećati svoju gledanost. Ima li HRT plan koji uključuje domaću telenovelu?
Hrvatska radio-televizija bila je začetnik trenda domaćih telenovela, koje su imale jako dobru gledanost i bile kolokvijalno rečeno ulazak u Dnevnik. Uglavnom, takvi projekti puno stoje, primjerice, domaća telenovela po epizodi stoji između 200 do 350 tisuća kuna, što je pola sata dnevnoga programa, a s druge strane inozemnu telenovelu možete kupiti već za pet do sedam i pol tisuća eura i s njezinih 140 epizoda za pristojan ste si iznos osigurali gledanost sljedećih godinu dana. Ipak, raspisan je natječaj i za izradu scenarija za domaću telenovelu, ali matematika kaže da to neće biti moguće ostvariti u kratkome roku. No, mislim da, kad proces krene, nije preoptimistično reći da ćemo je poslije Nove godine imati.
Da se morate predstaviti kratkim životopisom, što biste u njemu istaknuli?
Na Hrvatsku radio-televiziju došao sam 1994. godine, putem audicije, i ostao na njoj iako mi je struka povijest i filozofija. Zaljubio sam se u novinarstvo i u informativni program. Ovaj posao me oduševljava, uživam u njemu, imam ideje, odlične suradnike, znam što i kako treba promijeniti. Prošao sam svašta, bio dvije i pol godine u Domovinskome ratu kao djelatni časnik. Time se iznimno ponosim. Mogao sam ostati na fakultetu jer sam kao student bio oslobođen sudjelovanja u ratu, ali prešutio sam da sam student prilikom prijave u Zbor narodne garde i pridružio se obrani naše zemlje. Ponosim se i što sam tri godine proveo u Haagu kao dopisnik sa suđenja hrvatskim generalima. I koliko god to zvučalo kao fraza, prošao sam svaku stubu u ovoj kući. Bilo je uspona i padova, ali tako sam naučio cijeniti ovaj posao i struku. No volim i posao odvojiti od privatnosti i uživati sa svoje troje djece.
Što privatno s užitkom gledate kada dođete kući nakon dugoga radnog dana?
Obožavam kriminalističke filmove. Volim i dobre sitcome, odnosno komedije situacije, to nam također nedostaje u programu i planiramo tražiti razradu nekoliko domaćih scenarija za taj žanr. Volim i skandinavsku kinematografiju. Nema tu puno romantike i lijepih scena, ali vrlo je realno.
>> Koalicija Pomak podiže ustavnu tužbu protiv HRT-a zbog pravila o sučeljavanju
Ako bude ko Larin izbor... Cut!