Bombardirani štivom “koje se čita”, čini se da o britanskoj kraljevskoj obitelji znamo sve. No barem jednako toliko, ako ne i više, važnijeg materijala je tajno. Ono što ispliva svede se na namjerno proizvedeni skandal ili podvede pod nazivnik teorije zavjere kao što je slučaj i s dokumentima koji Edwarda VIII. dovode u izravnu vezu s nacističkom vrhuškom za Drugog svjetskog rata.
Sramotna prošlost
Netflixova serija “Kruna”, najskuplja dosad snimljena jer jedna epizoda stoji oko 13 milijuna dolara, bavi se životom kraljice Elizabete II. Pod redateljskom palicom Petera Morgana u prvoj sezoni dotakli su se, između ostalog, i Edwardove abdikacije 1936. zbog ljubavi prema razvedenoj Amerikanki Wallis Simpson. No oku gledatelja nije promaklo da su, spominjući čovjeka zahvaljujući čijem je odreknuću od krune Elizabeta II. i postala kraljicom, vješto preskočili njegovu “nacističku” prošlost.
Povjesničar serije Robert Lacey čak je iskreno priznao za The Telegraph: “Nakon prve sezone prišla mi je jedna osoba i rekla da je problem s mojom verzijom Edwarda VIII. nespominjanje njegove tamne strane zbog čega više neće gledati seriju. Odlučio sam to ispraviti u drugoj sezoni.” Obećano – učinjeno. U drugoj sezoni, koja je krenula na Netflixu, cijela epizoda, šesta, inteligentno dvoznačno nazvana njemačkom riječju “Vergangenheit” (Prošlost), posvećena je toj temi. Radnja se iz pedesetih godina, kada je Elizabeta već na tronu, vraća u prošlost, u 1945. kada su u blizini dvorca Marburg u Njemačkoj američki vojnici otkopali povjerljive dokumente, navodnu korespondenciju Edwarda VIII. i vrha Trećeg Reicha.
Skrio ih je, kažu, asistent Hitlerova prevoditelja dr. Schmidta, ne bi li mu nakon rata poslužili kao valuta za kupnju slobode. Predočeni su tadašnjem kralju Georgeu VI. i britanskom premijeru Winstonu Churchillu koji su ih odlučili zatajiti. Desetak godina kasnije gledamo bivšeg kralja Edwarda kako se guši u dokonom luksuzu Pariza gdje živi u izgnanstvu i pod obećanjem da će se potpuno povući iz britanskog javnog života. Beskonačne zabave dovode ga do spoznaje da raskošan život može biti silno ograničavajući i odluči vratiti se u Englesku te nećakinju-kraljicu tražiti novi posao.
Baš u to vrijeme američki povjesničari, češljajući njemačke državne spise, nailaze na dio “zatajenih” telegrama iz 1945. i, smatrajući svojom dužnošću da objave istinu, dostavljaju ih kraljici. Zgrožena spoznajom, kraljica Edwardu baca u lice sve što je saznala o njegovim aktivnostima za izbjeglištva u Lisabonu za vrijeme rata. Doznajemo da u telegramu iz 1940. piše da je planirao istupiti protiv britanske vlade nudeći svoju potporu za sklapanje mira s Njemačkom. Zauzvrat će mu Njemačka osigurati dom u Španjolskoj u kojem će na sigurnom čekati kraj rata. Tu su i dokumenti o njegovu posjetu Njemačkoj 1937., proziva ga se da je povjerljive informacije dijelio sa suprugom koja je navodno pak bila ljubavnica Herr Ribbentropa, da je prava namjera njegove abdikacije bila nastaviti suradnju s nacistima koji će ga u konačnici vratiti na prijestolje u zamjenu za slobodan prolazak njihovih trupa preko Europe. Tu su i nagađanja da u slučaju pada njemačkog aviona u Belgiji, koji je nosio ratni plan o invaziji na Francusku, Edward nije propustio obavijestiti Nijemce da Britanci znaju detalje plana što im je dalo vremena da naprave novi i za mjesec dana Pariz je bio pod njemačkom okupacijom. Poseban osvrt dan je i na njegov navodni savjet njemačkoj vladi da nastavi bombardirati Britaniju jer će je to oslabiti pa će uskoro biti spremna za sklapanje mira.
Fotografije s Hitlerom
Prikazano u seriji ne može se potvrditi kao apsolutna istina iako neki sporni dokumenti postoje i objavljeni su 1957. Po pisanju The Guardiana, Churchill je zaista stopirao njihovu prvotnu objavu proglasivši ih ‘nepouzdanima’ u sprezi s američkim predsjednikom Eisenhowerom. Teorije zavjere govore da je i pravi razlog Edwardove abdikacije bila politička težnja da ga se makne zbog njegovih opasnih stajališta.
Kada su dokumenti te 1957. objavljeni, Edward ih je nazvao izmišljotinama. Što god bila istina, fotografije na kojima salutira 1937., koje su u razotkrivajućoj epizodi dramatično javnosti opet prikazane na njenu kraju, jasan su podsjetnik da Edward i Wallis nisu bili tek protagonisti jedne od najvećih ljubavnih priča stoljeća, već puno opasniji politički igrači iako britanska vlada do danas tvrdi da se Edward nikada nije pokolebao u odanosti zemlji. Iskorak autora serije vrijedan je spomena tim više jer su gledateljstvo, koje po epizodi doseže i do deset milijuna, još jednom podsjetili na najškakljiviju tajnu dinastije Windsor.