Fenomen 1001 noći: Tabui postali privlačni kroz lik Šeherezade

Kereme, Kereme, nećeš za ženu svoju Benu, a lažeš i sestru njenu. A ti, Onur, pusti Šehi na miru jer pobjegla ti je na svadbenom piru”. Tako je svoju opijenost serijom “1001 noć” proteklih dana opjevala umirovljenica Marija sa zagrebačke Trešnjevke. Treba li uopće reći da vremešna gospođa do susreta s turskom serijom nikada nije pisala poeziju?

Slučaj drugi: Sveti Ivan Zelina i danas bruji o tome kako je dvoje starijih građana, Katica i Josip, zbog epizode koja je te večeri emitirana propustilo oprasiti svoju krmaču. Stigli su prekasno i ostali bez dva praseta, no tko bi propustio Šeherezadino vjenčanje?

Slučaj treći: Igor, Zagrepčanin srednjih godina koji za život zarađuje sitnim popravcima po kućama, zamolio je gazdaricu da u 20 sati odloži svoj alat i u njezinu domu odgleda omiljenu seriju u trajanju od sat i pol. Ne, nije ga bilo sram to zatražiti...

Takvih se zgoda u posljednje vrijeme čuje odasvud, svatko zna nekoga tko zna nekoga. Treba reći i to da nije nimalo neobično kad sapunica začara kućanice, umirovljenice, sredovječne gospođe, ali kad pokleknu i tzv. visokoobrazovane žene, pa i muškarci, onda je ipak u pitanju rađanje određenog fenomena. I kad se u doba emitiranja zabranjuje uznemiravanje bilo koje vrste, od telefoniranja do kućnih posjeta, i kad je očito da u to vrijeme ulice opuste, bit će da je u pitanju nešto posebno.

 Premda se već izvještavalo o rasprodanim letovima prema Istanbulu, dodajmo i najnoviji podatak iz agencije Kompas: u samo deset dana rasprodali su četiri aviona iz Zagreba, a pune se i preostala dva leta.

– Ovakvo ludilo pamtimo još samo u vrijeme nogometnog prvenstva u Francuskoj kad su naši briljirali pa smo avion znali ispuniti za samo dva, tri sata – kaže direktor Ivan Pukšar.

Ogolimo stvar do kraja pa recimo i da je redakcija Večernjeg lista dala svoj doprinos cijeloj priči pa je običan automat za vodu, nakon što je urešen posterom glavnih junaka serije, preimenovan u “Šeherezadinu česmu”. O čemu se tu, zapravo, radi? I kako je jedna serija u samo nekoliko tjedana od priproste razbibrige uspjela prerasti u fenomen? Kulturni antropolog Sandi Blagonić ustanovio je da su razdoblje tranzicijskih godina u Hrvatskoj snažno obilježile dvije serije: “Santa Barbara” i “1001 noć”. Prva zbog mitološke privlačnosti Amerike iz okrilja socijalizma, a druga... e, to je već duža priča.

– Sada, kad se Hrvatska suočila s lošim stranama globalizacije, s rapidnim promjenama i neizvjesnom budućnošću, njezini građani očito imaju potrebu pobjeći u neki uređeniji svijet, gdje postoje određena i jasna pravila – priča dr. Blagonić, navodeći primjer svoje liječnice koja mu je jednostavnim riječima objasnila zašto voli gledati Šeherezadu: jer se ondje zna gdje je mjesto muškarcu, a gdje ženi.

– Turska serija pokušaj je da se, u vremenima brzih promjena, evocira romantičan način. Također, ono što je bilo tabuizirano u društvu progovara kroz Šeherezadu i postaje privlačnim – rekao je Sandi Blagonić.

Praznine u čovjeku
Što o svemu misli psihijatar dr. Milan Košuta?

– Govoreći o sapunicama, vjerujem da su tako lako probavljive stoga što je u njima jedno veliko ništa, zbog čega se čovjeku lakše referirati na “veliko ništa” u sebi samome. Te praznine susreću se i prepoznaju i zbog toga je čovjeku lakše. Isto bih mogao reći i za nogomet, dakle, za razliku od poštene knjige, dobrog filma, duge šetnje ili razgovora s bližnjima, a upravo su to stvari koje tu prazninu mogu kvalitetno ispuniti – mišljenja je dr. Košuta.

Psihijatri, nastavlja, najčešće griješe kad to stanje proglase depresijom: riječ je o čistoj praznini koju još možemo nazvati i vakuumom. Jesu li Šeherezada i ostali junaci samo drugi naziv za bijeg od muka svagdašnjih, od kredita i računa, politike i varljivih ljubavi?

– Da, to je jedna benigna varijanta bijega od svakidašnjice. Prividno je lakše biti dijelom sapunice nego obaviti nešto svoje, nešto u svom životu, ali ja tvrdim da je obrnuto. Čovjeku je, kao, fino, ali nije baš tako – tvrdi poznati psihoterapeut koji razloge uspjeha serije vidi i u tzv. neokonzervativizmu.

– Mislim da smo kad je u pitanju odnos između spolova nazadniji nego prije trideset godina. U to vrijeme između muškaraca i žena vladali su bitno kvalitetniji odnosi nego danas, u smislu uvažavanja i poštovanja, zbog čega to ljudi traže makar na malom ekranu – kaže dr. Košuta.

Prilično zahtjevnim zadatkom pokazalo se među domaćim javnim osobama pronaći jednu ženu koja nije upoznata sa sadržajem “1001 noći”, no ona postoji: Vedrana Rudan.

Već na početku razgovora ova ugledna književnica i novinarka zaključila je da je “vjerojatno jedina žena u Hrvatskoj koja ne zna o čemu to govorimo”. Dakako, nakon silnih napisa o seriji, svoje mišljenje o tom fenomenu već je izgradila. Uz malu ogradu.

– Jako je teško objasniti neki fenomen, jer da je uspjeh tako lako definirati, onda bi svi bili uspješni – kaže Vedrana Rudan.

Na pitanje kako to da se – unatoč činjenici da serija potiče patrijarhalan odnos prema ženama – dosad nitko u našoj javnosti protiv toga nije pobunio i znači li to da se s time, prešutno, slažemo, spremno odgovara:

– Ne bunimo se mi ni na što, a kamoli na to da jedna mlada Turkinja svima ljubi ruke. Evo, ja se bunim što su se krediti u švicarskim francima oteli kontroli i što ne možemo plaćati te lihvarske kamate, ali nitko me ne čuje – reći će.

Vitez s malog ekrana
Načelno, Vedrana Rudan nema ništa protiv toga što narod budno prati priču o epskoj ljubavi Šeherezade i Onura.

– Ako je on zgodan, a ona mlada, ako im je ljubav puna prepreka, ali se naslućuje hepiend, ne vidim zašto ljudi ne bi gledali. To se ne događa u životu. U životu je sve komplicirano i nikad nema hepienda – kaže riječka književnica koja razlog popularnosti “1001 noći” vidi i u jednoj velikoj zabludi kojoj su žene danas vrlo sklone.

– Netko nam je prodao priču da je muškarac vitez i da se treba o nama brinuti. Istodobno, nitko nam nije rekao da muškarce trebamo upotrijebiti i zato Hrvatice gutaju seriju jer barem na ekranu imaju viteza kakvog nemaju u životu – mišljenje je Vedrane Rudan.

Na kraju, bilo je pitanje vremena kad će “1001 noć” zalutati i u politiku. Evo, neki je dan liberal Darinko Kosor, komentirajući Sanaderovo svjedočenje pred istražnim povjerenstvom, izrekao sljedeću misao:

“Sve me ovo podsjeća na sapunicu ‘1001 noć’, gdje je Sanader Onur, a zna se tko je Šeherezada”. Teško se oteti dojmu da će poklonici serije uskoro zatražiti da kormilo države preuzmu upravo omiljeni im likovi.