Više od polovice ispitanika negativno se izjasnilo na pitanje treba li HTV ponovno prikazivati srpske, kod nas nekad vrlo gledane serije kao što su "Bolji život", "Pozorište u kući", "Kamiondžije". S druge strane, pitate li susjeda, prijatelja... gleda li, ukoliko je u mogućnosti, srpsku televiziju, odgovor je - da. Je li riječ o licemjerju? Razmišljamo li na način da se javno govori jedno, a kod kuće, skriven od svih pogleda, radi drugo? Je li pitanje srpskih serija slično stavu koji imamo o glazbi: svi su jednaka mišljenja da srpski pjevači nemaju što tražiti u Hrvatskoj, nitko ih ne želi ni čuti ni gledati, a kada dođe Zdravko Čolić, bez problema prepuni Dom sportova.
Pitanja su to koja je postavila Nezavisna televizija Moslavina (NET) koja je upravo započela s emitiranjem jedne takve serije, "Grlom u jagode", jer su reakcije gledatelja - pozitivne. NET je zapravo prva televizijska kuća koja je u posljednjih deset godina prikazala gotovo cijelu produkciju Jadranfilma, a posebice je veliko zanimanje bilo za 40-ak filmova u kojima su igrali srpski glumci.
- U početku je bilo dosta reakcija gledatelja koji su smatrali da je emitiranje takvih filmova preuranjeno. Puno je manje bilo onih koji su na te filmove gledali kao na umjetnička djela, bez emocija - kaže Zvonimir Kabelka, direktor i glavni urednik NET-a.
Danas je, barem u pitanju reakcija gledatelja NET-a, obrnuto. Ankete pokazuju da bi oni voljeli pogledati i druge strane projekte, a s NET-a najavljuju da je ovo do sada samo početak, da će se ubuduće programski širiti, odnosno osim jugoslavenske pratiti i bosansku, slovensku, mađarsku produkciju. Zašto takve serije ne gledamo na HTV-u? Odgovor je naoko jednostavan - jer ih većina gledatelja još uvijek ne želi gledati iz emotivnih, patriotskih razloga. Dakako, ni ovim tekstom nitko ne zagovara povratak srpskih glumaca na male ekrane (posebice ne Bate Živojinovića i ekipe) niti pretpostavlja kvalitetu srpskih serija hrvatskima, već se na njih gleda isključivo kao na strane serije kojima smo se svojedobno do suza smijali. O njima se ne razmišlja kao o serijama koje bi se trebale emitirati na prvom programu u udarnom terminu već isključivo kao o stranim projektima koji bi se mogli emitirati ravnopravno s, primjerice, danskim dramama, a ujedno i proširiti ponudu HTV-a. No s obzirom na to da se HTV pokazao poprilično tvrdim čak i kada je u pitanju bila hrvatska serija u kojoj su igrali srpski glumci ("Kuda idu divlje svinje"), puštavši je u emitiranje u vrlo neprikladnom terminu (iza ponoći), za sada je teško očekivati takvo što. S druge strane, s obzirom na to da se postotak onih koji takve serije ne žele na HTV-u znatno smanjio (iako je još uvijek vrlo visok), nije neumjesno pitati razmišlja li se o tome dugoročno? Postoje li planovi da bi se u sljedećih nekoliko godina na HTV-u ipak mogao zavrtjeti "Bolji život"?
- Dokle god imamo dobre hrvatske serije kao što su "Velo misto", "Malo misto", "U registraturi", "Gruntovčani", "Mejaši", nema potrebe za tako čime. Tim više što se snimaju i nove hrvatske serije. Arhiv Dramskog programa toliko je obilan da još nekoliko godina imamo što prikazivati. Uostalom, gledanost "Prosjaka i sinova", koja je bila veća čak i od Dnevnika, pokazala je da je domaći dramski program još uvijek bez ikakve konkurencije - kaže Dubravko Jelačić Bužimski, urednik Dramskog programa HRT-a.
Na srpskim televizijama, doznajemo s TV Pinka, stvar je otprilike ista. Ni oni ne emitiraju hrvatske projekte, ma koliko dobri bili. Jedini su koji na dramske i filmske projekte gledaju isključivo kroz prizmu umjetnosti Slovenci. Tako su istovremeno sa svojom, domaćom produkcijom prikazivali i odlične hrvatske serije "Malo misto", "Velo misto", trenutačno prikazuju seriju "Kuda idu divlje svinje", ali i srpsku stariju i noviju produkciju poput filmova "Pas koji je voleo vozove" ili "Lepa sela, lepo gore". Pri takvu stavu najviše profitiraju gledatelji. Jer ponuda je bogata, a ne sviđa li se kome - program se uvijek može promijeniti.
Tanja Pacek