Napuniti 30 godina u bilo kojem poslu u ovo naše vrijeme poprilična je vještina, pogotovo kada je riječ o nečemu što je na početku bilo prilično ili sasvim nepoznato. Naime, 1990. bila je godina raspada jedne države, ekonomije u teškoj krizi, prijetećih govora koji su bili uvod u rat. A netko je unatoč svemu tome odlučio osnovati – modnu agenciju.
I to za djecu! I uza sve to riječ je o obitelji koja je u Hrvatsku došla s drugog kontinenta. Namjerno kažemo obitelji jer najpoznatiji njezin član Hamed Bangoura kaže da je osnivanje agencije Midiken bio zajednički pothvat cijele obitelji, a ne samo njega, kako se to često voli reći. No činjenica je da Hamed Bangoura nije sasvim običan čovjek iz kvarta i da Midikenn nije sasvim obična modna agencija. Sjajan je to povod za intervju s Bangourom.
Agencija je osnovana u jedno jako turbulentno vrijeme, zašto ste mislili da će modna agencija biti dobar posao?
– Iskreno, nisam ni o čemu pretjerano mislio. Pratio sam neki unutarnji glas koji mi je govorio da to jednostavno moram napraviti. Tada sam radio nekoliko poslova. Redovan posao bio mi je u Dermi, u računovodstvu, no nekako se tamo nisam vidio, cijeli život u nekoj kompaniji. U tom trenutku još sam vodio jednu zagrebačku diskoteku i dvije emisije na televiziji, od kojih je jedna bila i “Disco Limach”. U toj sam emisiji spoznao da, ako s djecom radiš iskreno i bez fige u džepu, od njih možeš dobiti nevjerojatnu pozitivnu pokretačku energiju.
Osim toga, moja kći imala je već četiri godine i trenuci kada sam mogao biti s njom, jer ona je živjela u Sloveniji, bili su posebno inspirativni. Uza sve to, tada sam agenciju vidio kao neki okupljajući faktor za svoju obitelj, s obzirom na to da sam većinu svog djetinjstva zbog bolesti bio odvojen od roditelja i braće. Na kraju se sve poklopilo i posao je išao dobro jer u to ratno vrijeme svi su nekako bar na trenutak pokušali zaboraviti na rat i živjeti normalan život. Midikenn je mnogima u tome pomogao jer ova agencija zaista je bila i jest jedna velika obitelj – kaže nam Hamed. Dakle, bila je to agencija koja se najprije bavila modom za djecu.
Nisu svi mogli uspjeti
To ipak nije današnje vrijeme, kakvi su bili komentari, pozitivni ili negativni, možda sumnjičavi, pitali smo.
– Istina je da smo krenuli kao agencija za djecu do 12 godina, no kako smo sjajno radili svoj posao, brzo su neke od tih 12-godišnjih djevojčica pokazale da u njima postoji potencijal za nešto puno više. Posao s najvećim svjetskim agencijama dogodio se spontano – prisjeća se, dodajući da bi, kada bi morao opisati agenciju u to vrijeme, rekao da je Midikenn bila neka vrsta najboljeg inkubatora za buduće top modele. Trebalo je samo izdržati da neka djevojka dođe u godine kada može putovati svijetom i raditi.
– Naravno, za to je trebala velika podrška roditelja, ali i odgovornost nas samih u agenciji. Djevojke i mladići nisu vreće krumpira da tržiš s njima po svijetu i da te ne pitaju u koje ih skladište šalješ. Morali smo osobno obići sve agencije, proputovati svijeta i postaviti uvjete za te djevojke kao da je riječ o našoj vlastitoj djeci. Tako je i bilo i mislim da su roditelji upravo to prepoznali. Prepoznali su da se prema njihovoj djeci odnosimo kao prema svojoj i zato nam je njih 30.000 do sada povjerilo svoju djecu na edukaciju o osnovama modne, ali i životne kulture. Logično je da svi nisu mogli uspjeti, ali oni koji jesu, to su učinili sa stilom i nakon teškog rada i odricanja svih koji su u njihovu uspjehu sudjelovali – objašnjava nam nekada popularni voditelj glazbenih emisija.
Nas je zanimalo kako se među brojnim lijepim djevojkama prepoznaje ona koja će biti dobar model. – Mnoge su djevojke pametne i lijepe, no postoji niz faktora koji utječu na rezultat. Tu prije svega mislim na želju, odgovornost, predan rad, vjeru u uspjeh, a na kraju treba i malo sreće. Mnogo ovisi i o trendovima koji u tom trenutku vladaju u modnom svijetu, no ono nešto što čini razliku ipak je u samom modelu. Nažalost, danas se i u tom svijetu stvari mijenjaju i digitaliziraju. Nekada je prirodna ljepota bila pola uspjeha, a druga polovica bila je sama prezentacija pred klijentom. Klijenti su tražili tu neku osobnost koja je mogla iznijeti njihov brend. Danas je, nažalost, taj dio sveden na minimum, a prezentacija na društvenim mrežama i broj pratitelja postali su jedan od ključnih faktora. Vidim koliko se moj najmlađi brat Sayon, koji sada operativno vodi agenciju, muči dok objašnjava stranim agentima sve vrline neke djevojke ili dečka. Uopće se ne može usporediti posao s početka 90-ih i danas – kaže Hamed. Je li bilo moguće predvidjeti uspjehe Helene Šopar ili Ljupke Gojić? O čemu uopće ovisi svjetski uspjeh u tom poslu?
– Moguće je vidjeti da imaju potencijal, ali u svemu mora biti malo sreće. Za Ljupku smo odmah znali da je golem potencijal s jako zdravom situacijom u obitelji koja joj je bila nevjerojatna podrška. Njezini roditelji Željka i Ljubo i tada mali Dado (brat) od prvoga su se dana savršeno uklapali u Midikennovu filozofiju obitelji koja surađuje sa svojom matičnom agencijom. Sve odluke donosili smo zajedno i baš nikada nismo išli preko granica. Ako je Ljupka bila umorna, znali smo propustiti velike poslove i novac, jer jednostavno nam je bilo bitno da ona odraste u zdravu djevojku i ženu koja je danas majka, supruga i poslovna žena – kaže, objašnjavajući kako se vidi da su zajednički uspjeli u tome te da su jako ponosni na njezin uspjeh i brend pod kojim danas ima vlastitu robnu marku i slastičarnicu.
– Kako bi rekao Ćiro, i mi si utvaramo da smo dio njezina uspjeha, a posebno smo ponosni na to da smo i danas zapravo velika obitelj. Kada vidim njezinu djecu koja mi znače kao da su moja, znam da smo uspjeli, svi zajedno. S druge strane, Helena je došla nešto kasnije, također s velikom potporom svoje obitelji, i uspjela. I ona ima svoj modni brend, još radi i razvila je sjajan odnos s mojim bratom. Kada pogledam unatrag, obitelj je ključ svega i sve djevojke koje su tu filozofiju prihvatile ostvarile su maksimum. Uz spomenute, i Mateja Penava, Tatjana Dragović, Kristina Sajko, Sunčica Lalić i da ne nabrajam dalje (neka mi oproste ako sam nekoga zaboravio), sve su to djevojke koje su imale veliku podršku obitelji i nas kao agencije. I u dobrim i u teškim vremenima mogli smo se osloniti jedni na druge – govori Hamed.
Zašto uopće djevojke ulaze u taj posao, što ih najviše privlači? Tražili smo usporedbu sa sportom, ima li i u manekenstvu situacija da je želja prisutna, ali nema potencijala, a roditelji rade pritisak. – Djevojke u taj posao ulaze s nekim svojim željama koje često nisu kompatibilne s našim vizijama. Naravno da uvijek ima pritisaka, no mi smo vrlo čvrsti u svojim stavovima. Davanje lažne nade nikome ne donosi korist. Zato smo brutalno iskreni u prvim razgovorima. Štoviše, mislim da je moj najmlađi brat najbrutalniji i najiskreniji i to se, naravno, ne sviđa svima, no kad shvate da im ne želi davati lažnu nadu, onda to i cijene. Vrlo je teško uspjeti jer šanse za uspjeh vrlo su male. Zato svima govorimo da prije svega kod nas nauče neke druge vrijednosti i znanja. Ponavljam, u našoj se školi uči i o disciplini, radu, lijepom ponašanju, scenskom nastupu, oslobađanju od treme, druženju, stjecanju i otkrivanju novih prijatelja, a to je i ono što trebamo u svakodnevnom životu. Zato je naša škola potpuno drukčija od svih ostalih, zato je priznata i u svijetu i zato su naši modeli uspješni u svijetu i ljudi ih vole – objašnjava Bangoura.
Znaju da smo mi sigurna luka
Koliko je modni svijet u našim okvirima sličan onome koji gledamo u filmovima? Je li posao modela i voditelja agencije svuda isti? – Vjerojatno vas je za ovo pitanje inspirirao film “I vrag nosi Pradu”. Da, vrlo je sličan, ali na jednoj potpuno drugoj razini. U Hrvatskoj nema mode, barem ne na toj razini na koju mislite. Pravi modeling počinje odlaskom u svijet i on je jako zahtjevan i jako užurban. da biste uspjeli vani, morate biti na visokoj razini, bez obzira na to o kojem poslu bila riječ, a opasnosti i mogućnosti da skrenete s pravog puta vrebaju iza svakog ugla. Zato je važna dobra priprema i mislim da smo tu mi najbolji. Mi smo zapravo kao drugi roditelji. Stalno nešto zanovijetamo i stalno na nešto upozoravamo. Djevojkama i dečkima to se često ne sviđa, ali znaju da smo mi sigurna luka u bilo kojem trenutku i da ćemo proputovati pola svijeta da dođemo do njih ako nešto, ne dao Bog, pođe po zlu. Hvala Bogu, to se do sada nije dogodilo, a mislim da smo i rijetka agencija koja ima ljude koji putuju po svijetu s djevojkama i trude se olakšati im prilagodbu – objašnjava i otkriva što je najteže i najnapornije u toj priči.
– Nama kao agentima svaki je odlazak neke djevojke u svijet vrlo zahtjevan i stresan, jer jako ozbiljno shvaćamo svoj posao. Krećemo s jedan posto šanse da ćemo uspjeti i često ne uspijemo u svemu što smo zamislili. Djevojkama je najteže odvojiti se od obitelji i sigurnog doma. Toplog mamina ručka, prijatelja i svakodnevnog života u poznatom okruženju. No to je isto kao i kada odlazite studirati u inozemstvu. Najteže je dok se ne priviknete, a ovo je još teže, jer jedan dan ste u Milanu, drugi u Londonu, treći u Parizu ili New Yorku. Još je i dobro kad ste u velikim gradovima, ali snimanja znaju biti na raznim destinacijama u svijetu. Jednom je jedna naša djevojka snimala na Sjevernom polu – dodaje Hamed.
Napisali smo u uvodu da Hamed Bangoura nije sasvim prosječna osoba. U karijeri je puno radio i poslove vezane za glazbu, vodeći neke od najpopularnijih emisija poput “Hit Depoa”. Bi li takva emisija uspjela danas kad imamo YouTube i sve druge platforme?
– “Hit Depo” bila je najdugovječnija i najutjecajnija glazbena emisija na ovim prostorima. Svoj uspjeh duguje velikom broju ljudi koji su radili na njoj. Od kamermana, urednika, novinara, redatelja, realizatora preko nas voditelja do gledatelja. Formula je bila odgovoran rad svih uz dozu opuštenosti koju su gledatelji prihvatili. S televizije smo otišli jer smo ipak bili malo prestari. Nažalost, HTV se prema jednom od svojih najvećih brendova ponio kao i u mnogo slučajeva do tada s drugim brendovima. Umjesto da ga nastavi njegovati i da nas koji smo radili u emisiji angažiraju kao mentore nekoj novoj generaciji koja bi donijela i neke svoje nove ideje i tehnologije, oni su se odlučili za gašenje postojećeg formata i stvaranje novih. Pokazalo se to kao gubitnička formula jer nijedna glazbena emisija od tada do danas, a već je prošlo 15 godina, nije se ni približila “Hit Depou”. S druge strane, Danijela, Dalibor Sokolić, Zoran Pezo i neki drugi koji su radili na toj emisiji radili su na nekim drugim projektima i uspješno izgradili neke druge karijere – kaže Hamed, podsjećajući na to da glazbene emisije u svijetu, pa tako i “Hit Depo”, nikada nisu imale veliku gledanost, ali imale su utjecaj na generacije koje su ih gledale i svojom su dugotrajnošću utjecale na formiranje glazbenih ukusa generacija, a to je jako bitno.
– Glazba se često podcjenjuje, a prisutna je u svim segmentima naših života i jedan je od bitnih faktora koji utječe na naše osobnosti i formiranje nas kao osoba. Na kraju, bez obzira na YouTube i slične kanale, emisija formata “Hit Depoa” trebala bi biti u eteru nacionalne televizije, ali jako je bitno tko je uređuje, tko je vodi i kakav je odabir glazbe – govori nam. Posljednjih godina Hamed se bavi i politikom i društvom, često je kritičar zbivanja oko nas i ima sposobnost okupiti ljude oko ideje koja znači bolje društvo. Kako stvari stoje s njegovom Alternativom 101?
Politički planovi
– Sve je spremno za izlazak na političku scenu. Dvije godine radili smo na programskim smjernicama, temeljnim vrijednostima i organizacijskoj strukturi da bismo stvorili podlogu za platformu koja će okupljati i uključivati što veći broj građana u sve procese koji se događaju u ovom društvu, a ne ih dijeliti. Želimo stvoriti modernu državu, jednakih mogućnosti, prava i obveza za sve, u kojoj će svi njezini građani, ovisno o uloženom trudu i sposobnostima, moći ostvariti svoj puni potencijal. Platforma ili po potrebi neka buduća stranka ima dosta zadataka i ciljeva, no jedan od najvažnijih je da u ovom društvu konačno odgovornost, struka i poštenje dođu do izražaja – kaže, dodajući da je hrvatsko društvo neodgovorno gotovo na svim razinama, a to je preslika onoga što nam danas nude oni koji nas vode. Biti odgovoran, smatra, znači preuzeti odgovornost za svoje djelovanje i shvatiti da trebamo raditi timski, poštujući i prepuštajući svoje mjesto boljem od sebe, učeći od onih koji znaju više i koji su voljni to svoje znanje dijeliti.
– Transfer znanja na svim razinama, od najnižih do najviših, ključan je za uspjeh i vraćanje Hrvatske na ono mjesto na kojem je trebala biti od prvoga dana, a to je pri vrhu EU. Hrvatsku su uništili neodgovornost, ego i predrasude pojedinaca uz stavljanje vlastitih interesa ispred javnih i interesa svih građana RH. Ne želim više govoriti o tome što još sve ne valja u današnjem hrvatskom društvu jer sam ionako kritičan svakodnevno na društvenim mrežama. Trenutačno se bavim rješenjima, a jedno od temeljnih je kako uspostaviti dijalog među stranama koje su podijeljene na najperfidniji način, od onih koji bi trebali nuditi rješenja za budućnost sve naše djece i nas samih. Oni koji nas vode ne nude nikakva rješenja, a građane dijele raznim kvaziideološkim podjelama, prije svega misle na sebe, svoju korist i korist svoje djece. Današnje političke elite stvorile su ortačko društvo koje dijeli svoje građane i tjera 1,750.0000 milijuna ljudi da apstinira od izbornih procesa, a bez aktivacije tih ljudi nema ni promjena u Hrvatskoj.
Te ljude može “probuditi” isključivo opcija koja će ponuditi i provesti održiva rješenja koja gledaju u budućnost. To, uz još neke vrlo bitne elemente, uskoro će hrvatskim građanima ponuditi Alternativa 101 ili A101, kako vam je draže. Za kraj da odmah razjasnimo nešto. Alternativa 101, baš kao ni Midikenn, nisam samo ja i ne želim da se veže samo uz mene. To je tim ljudi i oni su zaslužili da ih se jednako tretira. Osobno, ja ulazim u politiku da u nju na kraju ne uđem. Ulazim da pronađem bolje od sebe, odgovornije, odlučnije, stručnije, poštenije, kojima ću povjeriti vođenje ove države na dobrobit svih nas, a tu ponajprije mislim na svu našu djecu, pa tako i na svoju – zaključuje Hamed Bangoura.•