Posjet Velikoj Jabuci mnogim je ljubiteljima putovanja prioritet na listi želja. Jedan je od najvećih gradova zapadne hemisfere i velika luka, gospodarsko, prometno i kulturno središte SAD-a. Golemi gradski kompleks leži u jugoistočnom rubnom dijelu savezne države New York, na širem području ušća rijeke Hudson u Atlantski ocean; ima više od 8 milijuna stanovnika.
Metropolitansko područje New York – Northern New Jersey – Long Island obuhvaća površinu od približno 24.000 četvornih kilometara s 18,9 milijuna stanovnika. New York se sastoji od pet gradskih (do 1898. samostalnih) upravnih područja: Manhattan na istoimenom otoku, Brooklyn i Queens na zapadu Long Islanda, Richmond na Staten Islandu i Bronx na poluotoku između Hudsona i East Rivera (morski prolaz koji odvaja Long Island od kopna i od Manhattana); zajedno obuhvaćaju oko 830 km². Gradski je prostor povezan sa 60 mostova, cestovnim i željezničkim tunelima, stalnim trajektnim linijama, podzemnom željeznicom. Glavnina stanovništva živi u Brooklynu, Queensu i Manhattanu. Po sastavu stanovništva New York je kozmopolitski grad; u njemu žive pripadnici 105 naroda. Svake se godine u grad doseli između 80.000 i 90.000 ljudi iz svih dijelova svijeta. Znatan dio stanovnika rođen je izvan granica SAD-a (Talijani, Rusi, Nijemci, Poljaci, Irci, Austrijanci, Englezi, Mađari i dr.).
Povijesnu i poslovnu jezgru grada predstavlja južni Manhattan; četvrt oko Wall Streeta bankarsko je središte ne samo New Yorka nego i SAD-a, a o njegovim financijskim transakcijama ovisi sudbina mnogih gospodarskih grana svijeta. Prvi Europljanin koji je došao vjerojatno 1524. na područje današnjega grada bio je Talijan G. da Verrazzano. H. Hudson je 1609. za nizozemsku Istočnoindijsku kompaniju prvi put sustavno istražio zaljev Lower New York i ušće rijeke koja je po njemu dobila ime. Godine 1615. na južnom dijelu otoka Manhattana Nizozemci su podignuli utvrđeno skladište oko kojega je izgrađeno nekoliko koliba. Tridesetak obitelji iz Amsterdama naselilo se 1623. na tom području koje je dobilo status provincije. Prvi upravitelj Nove Nizozemske stigao je 1626. s novim kolonistima i za nekoliko svitaka tkanine i jeftin nakit u vrijednosti od dvadesetak dolara otkupio od Indijanaca Manhattan te na njegovu južnom dijelu podignuo utvrdu Fort Amsterdam. Naselje Novi Amsterdam (Neuwe-Amsterdam) postalo je zatim upravno središte provincije; 1664. osvojila ga je Engleska i u čast vojvode od Yorka (poslije kralj Jakov II.) nazvala New York.
VEZANI ČLANCI
Jedan od zaljubljenika u New York je i redatelj Jakov Sedlar koji je tamo često odlazio privatno, ali i poslovno.
– Posljednji put u New Yorku sam bio prije dva mjeseca. Snimao sam filmsku naraciju s glumcem Armandom Assanteom. Ostao sam pet dana. Inače, u New York dolazim dulje od 40 godina i smatram ga drugim domom. Tamo sam proveo mnoge nezaboravne godine, bio sam prvi hrvatski kulturni ataše u SAD-u, tamo su mi djeca išla u školu, a tamo mi i danas živi kći koja je udana i ima dvije djece. New York zapravo nije grad, to je cijeli svijet smješten na jednome otoku koji se zove Manhattan. Mislim da ne postoji ništa bitno u svijetu a da toga (iako i u malim količinama) nema u tome gradu: od kulture, sporta, hrane, mode… sve je moguće naći u New Yorku. To je velika košnica u kojoj ipak svatko može pronaći i svoj mir. Obožavam taj grad više nego ijedan drugi – kaže redatelj koji ne može izdvojiti što mu se sve sviđa u tom gradu.
– Kad bih sve nabrajao, ne bi bilo kraja, ali recimo što bi svakako trebalo posjetiti: neki show na Broadwayu, Ellis Island i Kip slobode, Guggenheim Gallery, Museum of Modern Art, neki koncert u Beacon Theatre, neki od stotina sjajnih restorana, ovisno koja se hrana preferira. Mnoga sjećanja vežu me za ovaj grad. Od prvih dolazaka i upoznavanja duše toga grada, preko svjetske premijere filma "Gospa" u najvećoj newyorškoj dvorani – Radio City Music Hallu, snimanja s glumcima poput Sir Dereka Jacobija i Macaulay Culkina, šetnji i izlazaka s djecom, a u zadnjih nekoliko godina s unukom Efi, premijere filma o Braci na kojemu su bile mnoge poznate osobe poput Naomi Campbell, kazališnih predstava u kojima sam gledao Anthonyja Quinna, Liv Ullmann, Genea Heckmana, Kevina Spaceya, Denzela Washingtona… – prisjeća se Sedlar uz najbolji savjet svima koji namjeravaju posjetiti New York: – Neka se naspavaju prije puta, jer spavati u New Yorku znači gubiti vrijeme!
GALERIJA Pogledajte tko je sve došao na premijeru filma "Bosanski lonac"
Što se tiče hrane, Sedlar ima i svoje omiljeno mjesto u Velikoj Jabuci. – Najradije odem u neki od sjajnih talijanskih ili sushi restorana. Recimo, talijanski restoran Fiorello na 63. ulici i Broadwayu posebno volim jer ima odličnu hranu i najbolji pogled na Lincoln Center. Sedlar smatra kako se New York dosta promijenio otkad je prvi put bio u njemu.
– Najviše sam volio New York od kraja 70-tih do prije petnaestak godina. Bilo je fantastično u svakom smislu. Nakon što je otišao gradonačelnik Giuliani, više to nije isti grad. Postao je mnogo nesigurniji, prljaviji, a pandemija koronavirusa dodatno je destruirala onaj čarobni grad koji je bio neusporediv s bilo kojim drugim. Ne postoji neka generalna ocjena kakvi su tamošnji ljudi, sve ovisi o tome koga ste upoznali, a upoznati u New Yorku možete svakoga, od Eskima do Aboridžina! Ljudi su naviknuti na strance jer su stranci bili i brojni ljudi koji su onamo stigli. Moja iskustva zaista su dobra, nikada nisam imao nikakav problem. Generalno, svatko se bavi svojim poslom, ali ako trebate pomoć, najčešće je možete dobiti, smatra Jakov Sedlar. Naravno, u New Yorku se družio i s našim ljudima. Poznato je da je tamo dosta Hrvata.
– Kažu da je 40-ak tisuća Hrvata u New Yorku i okolici. Ogromna većina uspješni su ljudi koji su se dokazali u mnogim poslovima. Ranije, kada sam počinjao dolaziti u New York, uglavnom se radilo o radnicima, ali zadnjih 30-ak godina sve više visokoobrazovanih osoba dolazi se dokazati u grad u kojem nije lako uspjeti, a Hrvate se vrlo cijeni i smatraju se vrlo sposobnim narodom. Mnogi rade kao liječnici, na Wall Streetu, imaju poznate restorane, a grupno se najviše sastaju na uglu 41. ulice i 10. avenije u Hrvatskoj crkvi sv. Ćirila i Metoda koju drže hercegovački franjevci – kaže redatelj koji putuje od najranije mladosti i putovanja su mu jako važna.
– Od najranije mladosti putujem i putovanja su mi iznimno važna. Najprije sam odlazio kao vaterpolist, a kasnije me redateljski posao i privatni život vodio po svijetu. Svakome bih preporučio putovanja jer se uvijek nešto zanimljivo dogodi. I kada nije idealno, uvijek je moguće nekoga zanimljivoga susresti i nešto lijepo doživjeti. Bez putovanja teško bih živio – kaže Sedlar koji ima i neispunjenu želju.
– Nekoliko puta bila su planirana putovanja na Aljasku i na Južni pol, ali uvijek se nešto dogodilo što me spriječilo da odem na ta dva mjesta koja bih želio posjetiti, a još nisam – zaključio je Jakov Sedlar.
VIDEO: Shrvana Simona Mijoković nakon smrti važne joj osobe: Za sve nas gubitak, ali za nebo dobitak
Ako niste znali 50 milijuna turista svake godine posjeti New York