Kazimir Bačić: Nisam radio kadrovske čistke, kao neki moji prethodnici, ali nasilje više nećemo tolerirati

Četiri izazovne godine mandata su iza glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića s kojim smo razgovarali o ciljevima koje je ostvario tijekom tog perioda, a otkrio nam je i na čemu mu je glavni fokus do kraja mandata. Zbog pandemije koronavirusa HRT je morao odgoditi neke projekte, ali u tom razdoblju pokrenuli su i nove formate poput “Sunčane strane Prisavlja” koja se vraća i ovog ljeta. Svakako valja izdvojiti i “Školu na Trećem” koja je startala odmah na početku pandemije, a HRT-ov primjer kasnije su slijedile i druge nacionalne televizije u Europi. U razgovoru s glavnim ravnateljem HRT-a dotakli smo se i tema o financijskoj stabilnosti HRT-a, pristojbi, radnoj atmosferi na javnoj televiziji....

Navršile su se četiri godine od vašeg imenovanja glavnim ravnateljem HRT-a. S kakvim ste očekivanjima došli na ovu poziciju i što ste sve od zamišljenog ostvarili u ove četiri godine?
Prije četiri godine u Saboru sam većinom glasova izabran na ovu funkciju i mislim da sam opravdao povjerenje zastupnika. Prioriteti mog mandatnog razdoblja su ostvarenje obveza koje su Vlada i Hrvatski sabor zadali HRT-u, a riječ je o postizanju sljedećih ciljeva: smanjenje kreditnog zaduženja, racionaliziranje troškova poslovanja, smanjenje troškova vanjskih suradnika i povećanje efikasnosti rada stalno zaposlenih djelatnika. Mogu istaknuti da se od početka mog mandata do danas poboljšala financijska situacija HRT-a i da je smanjeno kreditno zaduženje HRT-a kao i troškovi vanjskih suradnika pa su ti ciljevi koji su na početku mandata stavljeni pred mene i ostvareni. Od kraja 2019. HRT je najgledanija televizija u Hrvatskoj a tijekom 2020. HTV 1 postaje najgledaniji kanal u zemlji, a naš Informativni program jedan je od najgledanijih programa u zemlji, što se najbolje vidjelo nakon dva velika potresa u Hrvatskoj. To dovoljno govori o važnosti i povjerenju gledatelja i slušatelja koji znaju da će dobiti točne informacije kao i upute o ponašanju u situacijama kao što je bio potres. Od početka jesenske sheme i prelaska u novi i moderni Studio 12 gledanost našeg “Dnevnika” raste i najnoviji podaci govore kako smo od sedam dana u tjednu u prosjeku četiri dana gledaniji od konkurencije, a što se tiče ljestvice po EBU, mi smo s 26. mjesta prije gotovo tri godine sada došli na 13. mjesto po gledanosti. Ako se održe Europsko nogometno prvenstvo i Olimpijske igre, do kraja ove godine očekujem da ulazimo među deset najgledanijih javnih televizija u Europi. Prema podacima AdScannera, HRT bilježi trend rasta od rujna prošle godine. Trend se nastavlja i u prva dva mjeseca 2021. Kanal HTV 1 najgledaniji je kanal kad se uzme u obzir cijeli dan. Samo u veljači ostvario je prosječni SHR od 16,65% čime se znatnije udaljio od konkurencije. U razdoblju od 21. rujna do kraja prošle godine kućanstvo prosječno dnevno provodi 105 minuta gledajući upravo taj kanal. U prva dva mjeseca 2021. godine njihovo prosječno vrijeme gledanja dodatno se povećalo. Emisije HRT-a nalaze se u samom vrhu najgledanijeg sadržaja u prethodnom mjesecu. “Dora 2021. – Izbor hrvatske pjesme za pjesmu Eurovizije” gledalo je 14,29% kućanstava uz SHR od 33,56%. Na drugom mjestu je “Dnevnik 2” s gledanosti od 13,24%, zatim “Potjera”, “Pametan kao kokoš, tvrdoglav kao magarac”, “What`s up America”, “Nedjeljom u 2”, “Dnevnik 1”, “Crno-bijeli svijet”, “Dnevnik velikog Perice”.  Unapređenje informativnog programa u ove četiri godine nešto je što treba svakako istaknuti, a taj napredak vezan je i uz Studio 12 i upotrebu backpackova za reportere s kojima se oni mogu javljati sa svakog mjesta. Unaprijedili smo i tehničku kvalitetu našeg televizijskog programa i kontinuirano ulažemo u resurse za proizvodnju kvalitetnog programa. Unaprijedili smo i uslugu HRTi koja je online nadogradnja naše klasične linearne televizije. Vraćanje Dore u Opatiju je također jedan od važnijih projekata i to je zapravo svojevrsni nastavak festivala u Opatiji koji su počeli 50-ih godina nakon pauze od osam godina opet smo revitalizirali ovaj projekt u Opatiji.

Koji plan želite ostvariti do kraja mandata, što je najviše u vašem fokusu?
Plan je svakako daljnje smanjenje prenesenog gubitka iz razdoblja prije mog mandata (on je već znatno smanjen u protekle tri godine) i kreditnog zaduženja u poslovnom smislu, nastavljanje u smjeru racionalizacije troškova poslovanja HRT-a kao i usvajanje sistematizacije radnih mjesta u cilju prilagodbe novim medijskim trendovima i digitalnom vremenu koje se brzo mijenja i napreduje. Planiram i daljnje prilagođavanje materijalnih prava radnika, dakle da se uskladi taj odnos unutar kuće koji, kada sam došao, nisam zatekao u dobrom stanju. Pri tome prvenstveno mislim na nagrađivanje i pravilno raspoređivanje materijalnih prava ovisno o složenosti posla koji se kontinuirano mijenja.

Na početku mandata rekli ste kako kao jedan od problema svoje kuće vidite i prosjek dobi zaposlenika, a tada je prosjek bio 46,7 godina. Izjavili ste kako pomlađivanjem kadra želite privući i mlađu publiku, jeste li to i učinili?
Provođenjem plana o zapošljavanju brinemo se o pomlađivanju kadra generalno, a kao primjer ističem dvadesetak novih mladih novinara koji su većinom zaposleni u Informativnom programu na televiziji i radiju i ti mladi ljudi su unaprijedili kvalitetu izvještavanja u današnjem digitalnom okruženju, a neki od njih već su se istaknuli i nominirani su za prestižne medijske nagrade. Što se tiče mlađe publike, svjesni smo da su njihovi primarni izvori informiranja vezani za online platforme i zato smo unaprijedili svoju prisutnost na društvenim mrežama, webu i na platformi HRTi gdje je moguće pratiti sve naše programe uživo i na mobilnim telefonima. Starija publika više je vezana za klasičnu televiziju i mi smo tu da zadovoljimo potrebe i jednih i drugih.

Kakva je financijska stabilnost HRT-a i koliko ste uspjeli smanjiti zaduženost?
Podaci govore da je HRT u razdoblju od 2017. do 2020. godine stavio pod kontrolu svoje financije u smislu da se sve obveze podmiruju u ugovorenim rokovima, što prije nije bio slučaj, a financiranje se sve više okreće vlastitim izvorima. To je postignuto pažljivim upravljanjem troškovima čime se postižu uštede u svim segmentima i u konačnici se ostvaruje i pozitivan poslovni rezultat koji je usmjeren izravno na saniranje prenesenih gubitaka jer smo naslijedili veliki preneseni gubitak od 590 milijuna kuna koji smanjujemo. Sve smo to postigli unatoč činjenici što je pristojba zadnjih deset godina ista i njezin se iznos nije mijenjao. Zaduženost prema bankama smanjena je ukupno za 140 milijuna kuna i znatno su smanjeni troškovi financiranja, dakle danas u poslovnom smislu ostvarujemo dosta povoljne kredite s vrlo niskim kamatama ispod jedan posto i to utječe na puno bolju financijsku sliku HRT-a.

U rujnu je HRT predstavio novi studio Informativnog programa, moderniji i bolje opremljen, je li redizajnirani “Dnevnik” pomogao u rastu gledanosti Informativnog programa u odnosu na komercijalne televizije i zašto se dugo čekalo na moderniju verziju središnjeg emisije Informativnog programa?
Naš središnji “Dnevnik” je jedan od najgledanijih i najcitiranijih u zemlji, a to potvrđuju i podaci o gledanosti. Nova i redizajnirana središnja informativna emisija podrazumijeva moderniji novinarski pristup u izvještavanju i praćenju aktualnih događaja, to je s programske strane poboljšanje sadržaja dok sam studijski prostor i najmodernija grafička oprema i prikazi gledateljima pružaju dinamičan i relevantan informativni program. Proširena stvarnost omogućava gledateljima realan i slikoviti grafički prikaz i podaci su prezentirani gledateljima, s naglaskom da budu vizualizirani na najbolji način. Sadržaj i cijeli studio napravljen je na temelju iskustva najboljih javnih medijskih servisa u Europi. Zajedno s Informativnim programom, i svi ostali programi naše televizije bilježe kontinuirani rast, mislim da smo time napravili dobar iskorak.

Koliko je pandemija koronavirusa poremetila planove u poslovanju, jeste li morali odustati od nekih ključnih projekata i kako ste se snašli u ovim pandemijskim vremenima?
HRT je prije godinu dana, kada je proglašena pandemija koronavirusa, prilagodio svoje planove poslovanja i proizvodnje novoj situaciji koju nitko u svijetu nije mogao predvidjeti. Osobito sam ponosan na činjenicu da smo u tako teškim okolnostima uspjeli zadržati stabilno poslovanje i našu primarnu funkciju proizvodnje i emitiranja radijskog i televizijskog programa zahvaljujući nizu odluka i mjera koje sam donio, a bile su neophodne za funkcioniranje i zaštitu zdravlja. Pri tome je došlo do otkazivanja nekih projekata, a neke projekte morali smo prilagoditi novom normalnom i uputama Stožera civilne zaštite. Ali osmislili smo i nove projekte kao što je “Sunčana strana Prisavlja” koja je u trenutku kada nije bilo nikakvih kulturnih i glazbenih događaja omogućila na našoj otvorenoj pozornici nastupe glazbenicima i ostalim umjetnicima. Sve se to moglo pratiti u izravnim prijenosima na našim televizijskim i radijskim programima, a navedeni projekt naišao je na veliko odobravanje izvođača, posjetitelja i gledatelja i slušatelja. Ovaj projekt nastao je kao posljedica lockdowna te se zbog odličnog prijema nastavlja i na ljeto ove godine.

Od početka svog mandata često ste na udaru kritika, jedna od zadnjih stiže i od saborskih zastupnika, pa je tako nedavno Bojan Glavašević iznio niz zamjerki na rad uprave HRT-a i tražio je i da se pokrene postupak vašeg razrješenja. Kako to komentirate?
Prijetnje i kritike pojedinih saborskih zastupnika ne bih komentirao, ali bih istaknuo kako je Hrvatska radiotelevizija u obavljanju svoje javne funkcije neovisna o bilo kakvom političkom utjecaju kako je i navedeno u prvom članku Zakona o HRT-u. HRT izvršava Ugovor s Vladom Republike Hrvatske kojim su definirani programski sadržaji, a ponašanje koje ste spomenuli politički je motivirano pa ga ne bih komentirao. Nisam radio kadrovske čistke kao neki moji prethodnici koji su u jednom danu smijenili sve urednike. Mislim da je na HRT-u sada profesionalna radna atmosfera.

Kako biste tijekom ove četiri godine opisali svoju suradnju sa Sindikatom novinara pri HRT-u, uspijevate li pronaći zajednički jezik?
Na HRT-u djeluju tri reprezentativna sindikata: HURS – Sindikat tehnike HRT-a, SNH – podružnica Sindikat novinara i medijskih radnika HRT-a i Samostalni sindikat radnika HRT-a. Sa svim sindikatima suradnju ocjenjujem konstruktivnom i uspješnom, a kao primjer mogu navesti potpisivanje kolektivnog ugovora za radnike na HRT-u u ožujku 2020. godine te naknadnih pet dodataka kolektivnom ugovoru u 2020. i 2021., kojima se uređuju prava i obveze radnika i poslodavaca te druga pitanja iz ili u svezi s radnim odnosima, oslanjajući se na načela međusobne suradnje u području radnih odnosa, promicanja socijalnog partnerstva, kolektivnog pregovaranja i mirnog rješavanja sporova.

Nedavno su se pojavile optužbe jedne novinarke HRT-a da ju je seksualno uznemiravao jedan od njezinih nadređenih, u kakvoj je fazi ovaj slučaj i koje ste korake poduzeli?
Već sam više puta istaknuo, pa ću i ovom prilikom reći da je HRT mjesto nulte tolerancije na bilo kakav oblik zlostavljanja i nasilja. U ovom konkretnom slučaju po primitku informacije o navodnom spolnom uznemiravanju postupio sam sukladno pravnim aktima, točnije Pravilniku o postupku i mjerama za zaštitu dostojanstva radnika i radnica HRT-a. Razgovarao sam sa svim osobama koje imaju određena saznanja o ovom slučaju i utvrdio sam da su optužbe neosnovane te da je u naravi stvari loša komunikacija prema nadređenima i nezadovoljstvo sada već bivše kolegice svojim radnopravnim statusom, što proizlazi iz iskaza svih pet osoba s kojima sam obavio razgovor. Napominjem da osoba koja je navodno uznemirila dotičnu novinarku nije njoj nadređena osoba, nego se radi o potpuno drugom segmentu unutar HRT-a.

Što biste odgovorili onima koji često kritiziraju HRT kako nije dovoljno aktualan i relevantan?
Ne slažem se s takvim ocjenama i držim da HRT u okviru svoje javne funkcije objavljuje samo točne i relevantne sadržaje i informacije. Kao dobar primjer navodim opet potres u Zagrebu 22. ožujka i potres u Sisačko-moslavačkoj županiji 29. prosinca prošle godine kada su u cjelodnevnom programu naši reporteri izvještavali o razmjerima katastrofe i davali upute kako se ponašati u situaciji kada do potresa dođe. Kako bi se olakšalo svakodnevno izvještavanje i rad reportera i ekipa na terenu, HRT je otvorio i TV studio u Glini, a svakodnevno se emitira i emisija Hrvatskog radija iz Petrinje. Na tom primjeru vidi se kolika je važnost javnog medijskog servisa o čemu svjedoče i podaci o najvećoj gledanosti u kriznim situacijama poput ovih. Ljudi se okreću HRT-u baš zbog činjenice da mogu dobiti aktualne i relevantne informacije budući da je HRT najrelevantniji medij u zemlji.

Ove godine očekuje vas i prijenos Olimpijskih igara u Tokiju, uvjeti će biti specifični zbog pandemije, kako se sportska redakcija priprema za OI?
Sportska redakcija se za Olimpijske igre priprema prema strogim pravilima organizatora i izdane su posebne upute za rad u epidemijskim uvjetima i te upute su rigorozne i moraju ih maksimalno poštovati sve televizijske i radijske ekipe te će način boravka i rada u Japanu biti drugačiji od svih dosadašnjih Olimpijskih igara. Cijela sportska redakcija, svi novinari, producenti i realizatori i tehnička ekipa unatoč izazovima pandemije osigurat će da ovaj događaj bude na najvišem nivou kao i na prethodnim Olimpijskim igrama.

Što biste izdvojili kao najveći iskorak u HRT-ovu poslovanju otkako ste vi glavni ravnatelj?
Financijski segment i poslovanje jer smo konačno smanjili prenesene gubitke na razinu 34% temeljnog kapitala što je znatno ispod razine zatečenog prenesenog gubitka (68% temeljnog kapitala). Pozitivan rezultat pomogao je i u procesu zaduženosti prema bankama te su te obveze smanjene za 140 milijuna kuna, a troškovi kamata spušteni na povijesno niske razine (oko 0,73% prosječne godišnje stope). U tom periodu ulagali smo u nove investicije i proizvodnju programa i redovito su ispunjavane sve zakonske obveze prema državi i neovisnim producentima, davanja prema Fondu za poticanje pluralizma, HAVC-u, Vijeću za elektroničke medije, autorima, skladateljima... Dakle, cijeli sustav koji je vezan za HRT uredno se podmiruje, što prije nije bio slučaj.

Pitanje pristojbe i njezino smanjenja tema je koja se često spominje, koliko je realno smanjivanje pristojbe i kako tu stojimo u odnosu na ostale nacionalne televizije u našem okruženju?
Ako gledamo unutar Europe, zemlje s manjim brojem stanovnika imaju veći problem s pristojbom i iznosom pristojbe jer je malo stanovnika, a cijena proizvodnje i emitiranja televizijskog sadržaja je ista ili približno jednake vrijednosti kao i u zemljama koje imaju puno veći broj obveznika plaćanja pristojbe. Unutar Europe postoje različiti modeli prikupljanja pristojbe, ima zemalja u kojima se to financira iz proračuna, ali većina ima model sličan našem. Za one koji ne znaju, zapravo se radi o državnoj potpori javnoj ustanovi za financiranje javnog servisa kroz četiri televizijska kanala, tri radijska kanala na nacionalnoj razini, osam radijskih kanala na županijskoj ili regionalnoj razini. Uz to imamo glazbenu proizvodnju (naš Simfonijski orkestar, Jazz orkestar, Zbor i Tamburaški orkestar HRT-a), elektroničke publikacije i sve ostale obveze definirane Ugovorom s Vladom Republike Hrvatske. Isto tako od mjesečne pristojbe financira se i kulturna industrija Hrvatske na način da se izdvajaju znatna sredstva za HAVC, zatim za Vijeće za elektroničke medije, za Fond za poticanje pluralizma, a tu su i naknade autorima i skladateljima. Visina mjesečne pristojbe koja iznosi 80 kuna nije se korigirala od 2010. godine iako je u Zakonu o HRT-u ugrađen mehanizam korekcije ovisno o prosječno isplaćenoj plaći u prethodnoj godini. Međutim, to se nije radilo jer se tražila najprije racionalizacija poslovanja unutar kuće. Da se primjenjivao ugrađeni mehanizam korekcije, mjesečna pristojba danas bi bila veća od 100 kuna. HRT je zadržao model financiranja koji je po efikasnosti ostvarivanja prihoda među najefikasnijima u EBU i često korišten kao primjer koji se nudi zemljama u okruženju za ostvarivanje neovisnosti i dostatnosti financiranja njihovih javnih servisa.

Potvrđen vam je i drugi mandat predsjednika COPEAM-a, možete li približiti malo rad COPEAM-a?
Zadovoljstvo mi je istaknuti što sam jednoglasno izabran i za drugi mandat predsjednika COPEAM-a. COPEAM je udruga mediteranskih televizija i radija koja promovira razmjenu znanja i iskustva vezano za proizvodnju i razmjenu programa te ostalih aktualnih tema među članicama. Neke od većih članica su javne televizije Italije, Francuske, Španjolske, Portugala, Grčke...

“Škola na Trećem” jedan je od zahtjevnijih projekata HRT-a koji je realiziran u iznimno kratkom roku, a taj model škole na daljinu kasnije je preuzeo i ugledni BBC, jesu li vas i druge nacionalne televizije kontaktirale?
Mi smo bili među prvima u Europi koji su krenuli s tim programom škole na daljinu, napravili smo to znatno prije svih ostalih televizija u Europi pa tako puno prije i samog BBC-ja. Sam projekt osiguran je na način da je HRT osigurao svoje produkcijsko, stručno osoblje, resurse i arhivu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja osiguralo je nastavnike i sadržaj. Ovaj projekt poslužio je kao primjer mnogim europskim televizijama koje su nas kontaktirale vezano za realizaciju takvih projekata u Europi, koji su postali potreba obzirom na pandemiju.

Čije ste savjete i kritike uvijek spremni saslušati kad je posao u pitanju i jeste li se u zadnje četiri godine ikad zapitali je li vam to sve trebalo?
Na HRT-u radim 37 godina i uvijek sam spreman poslušati savjete i kritike svojih najbližih suradnika i zaposlenika na svim razinama jer uvijek ima prostora za dodatna znanja i poboljšanja. Prve četiri godine mog mandata munjevito su mi protekle i ni u jednom trenutku nisam dvojio jesam li dobro postupio, a i dalje ću se truditi svojim znanjem i angažmanom unapređivati rad HRT. Moja aktivna uloga u mnogim tijelima EBU omogućava mi da vodim HRT u smjeru uglednih javnih servisa u Europi.

Što vi volite gledati na televiziji, kakav sadržaj ne propuštate i koliko vremena uopće imate za gledanje televizijskog programa?
Na Hrvatskoj televiziji rado pratim različite sadržaje, od informativnog, dokumentarnog do zabavnog programa i domaćih dramskih serija, koliko mi to moje obveze dopuštaju, ali nikada ne propuštam TV kalendar i vremensku prognozu.

Možete li se za kraj očitovati o otkazu koji je ovaj tjedan uručen kolegi Hrvoju Zovku, to je drugi put da je dobio otkaz, a ovaj put na teret mu se stavlja neprimjereno i neprofesionalno ponašanje prema jednoj kolegici na radnom mjestu. Možete li nam prokomentirati ovaj slučaj i kako je došlo do odluke o otkazu?
Samo bih ponovno želio istaknuti da je Hrvatska radiotelevizija mjesto nulte tolerancije na bilo kakav oblik zlostavljanja i nasilja, to sam izjavio još na početku mandata i mislim da mjesta bilo kakvom nasilju i zlostavljanju nema na HRT-u. U ovakvim situacijama postupamo jednako prema svima, bez obzira na položaj ili funkciju i osuđujemo svaki oblik neprimjerenog ponašanja, pogotovo prema ženama. Zbog nasilnog ponašanja na radnom mjestu novinaru Hrvoju Zovku otkazan je ugovor o radu. Radničko vijeće HRT-a dalo je većinom glasova suglasnost za taj otkaz. Povod pokretanju postupka i odluci o otkazu bila je anonimna prijava protiv g. Zovka zbog neprofesionalnog i neprimjerenog ponašanja. Želim naglasiti kako g. Zovko nije dobio otkaz temeljem te anonimne prijave, već nakon provedene procedure, iskaza više svjedoka i svjedočenja žrtve zlostavljanja na radnom mjestu, koja je ujedno osoba s invaliditetom. Također, g. Zovko je sukladno internim aktima HRT-a i Zakonu o radu imao puno pravo na iznošenje obrane koja je, kako su pokazali iskazi desetak svjedoka, bila neistinita, zbog čega je nakon svih iznesenih argumenata Radničko vijeće dalo suglasnost za donošenje odluke o otkazu ugovora o radu. Sama činjenica da je Radničko vijeće većinom glasova dalo suglasnost govori da su iznesene činjenice nepobitno prevagnule u korist donošenja ove nepopularne mjere na što se radnička vijeća u praksi inače rijetko odlučuju. Žalosti činjenica da bi upravo g. Zovko kao čelni čovjek strukovne organizacije kojoj je glavna misija zaštita digniteta struke te osobnog integriteta i dostojanstva novinara trebao biti uzorom i primjerom profesionalnog i etičkog ophođenja prema kolegama novinarima. Premda g. Zovko cijelom slučaju nastoji dati sasvim drugi kontekst, ostaje nepobitna činjenica da se grubo ogriješio o više etičkih i profesionalnih principa, što je nedopustivo. Kao javni servis i medijska kuća zaposlenici HRT-a itekako znaju razliku i granicu između čestih rasprava i debata među kolegama te nasilničkog i zlostavljačkog ponašanja. Gospodin Zovko tu je granicu, nažalost, više puta prešao i HRT to ne može tolerirati.