Prije točno četiri desetljeća klapa Nostalgija s umjetničkim voditeljem, maestrom Dinkom Fiom, održala je svoj prvi javni nastup u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, a nakon više od 1200 nastupa diljem Hrvatske, ali i u petnaestak zemalja na tri svjetska kontinenta članovi klape Nostalgija ponovno će stati na pozornicu KD Lisinski 12. lipnja na svečanom koncertu povodom 40 godina rada. Uz njih će se na velikoj pozornici naći i gosti - Radojka Šverko, Davor Radolfi i Neno Belan uz instrumentalnu pratnju orkestra Tonija Eterovića dok će domaćin programa biti glumac Vedran Mlikota. Ususret koncerta prvi tenor klape Ante Krolo otkrio nam je kako teku pripreme za koncert karijere.
U lipnju vas očekuje vaš slavljenički koncert u Lisinskom. Kako se osjećate povodom proslave ove velike obljetnice?Jeste li uzbuđeni zbog koncerta?
Kao i prije svakog velikog događaja u životu tako i sada, uzbuđenje je veliko jer su i očekivanja takva.Tu ne pomažu puno ni godine niti iskustvo, ali osjećaj je intenzivan.
35. obljetnicu proslavili ste u Kerempuhu,kako to da ste se vratili Lisinskom?
Sve obljetničke koncerte(10.,20.,25.,30.) slavili smo u Lisinskom, osim spomenute 35.godišnjice, koju smo proslavili u Kerempuhu. Razlog što smo tada odstupili od tradicije je bila spontana odluka da to bude komorniji tip koncerta s manje publike, bez gostiju, isključivo a-Capela programom i programom"za dušu". Bio je gušt pjevati vrlo blizu publici i s njom zajedno disati gotovo dva sata pjevanja, ali i neprekidnog stajanja,što u našim godinama i nije najlakše izdržati. Povratak u Lisinski je povratak doma.Koncepcija koncerta u Lisinskom je puno otvorenija i daje više mogućnosti.
Kako se pripremate za koncert u Lisinskom? Pripremate li nešto posebno za nastup?
Pripreme su počele prije 40 godina. Naravno, sada su probe i dogovori vrlo intenzivni. Ne želimo ništa prepustiti slučaju (osim nekih spontanih događaja koji se uvijek i dogode). Svaki naš koncert imao je nešto posebno i bio je iskorak u produkciji klapskih koncerata. Tako će biti, nadam se, i ovaj put.Važno je da publika, ali i mi,nakon koncerta bude bogatija za jedno lijepo iskustvo.
Imate li već složen popis pjesama koje ćete izvesti?Hoćete li publici izvesti presjek izvedbi ili ste se odlučili za neki drugi pristup ovom koncertu?
Imamo gotov koncept koncerta. Neke pjesme ne možemo preskočiti jer naša publika ih naprosto očekuje. Za neke će se iznenaditi,nadam se ugodno. S našim gostima ćemo također otpjevati neke pjesme, a neke će biti prvi put promovirane. Bit će to poslastica za publiku. Program još nije tiskan pa tako ni konačan. Kad i bude tiskan, kao što sam rekao, spontano može biti nadopunjen na samom koncertu.
Tijekom karijere nastupali ste na raznim festivalima,imate li neki koji bi istaknuli kao najdraži i zašto?
To je pitanje slično onom "koje dijete više volite?". Dakle, pravi odgovor ne postoji, ali ako moram izdvojiti neki onda je to prvi cjelovečernji koncert koji je klapa Nostalgija imala 1990.godine u Malagi u Španjolskoj na festivalu zborova iz Europe. Prvotna želja organizatora je bila da s nama kao malim ansamblom, popuni komorni dio a-capela koncertom u crkvi, a veliki zborovi da nose glavni dio programa. Nakon našeg koncerta promijenili su kompletnu koncepciju festivala. Sutradan nakon koncerta pojavili smo se u dvosatnoj TV-emisiji s intervjuom i pjevanjem uživo. Kulminiralo je tako da smo na završnom koncertu svih sudionika mi nastupili posljednji i zatvorili festival.
Posljednjih godina nemamo vas više prilike čuti po festivalima,ako sam dobro vidjela?Koji je razlog tome?
Nastupili smo na 27 omiških Festivala dalmatinskih klapa, od 1987.do 2019. i osvojili preko 30 festivalskih nagrada i priznanja. Siguran sam da spadamo u red klapa s najbrojnijim i najdugovječnijim nastupima na festivalu. Naravno nastupali smo i na gotovo svim drugim festivalima. Nismo izgubili motiv natjecanja i nastupanja na festivalima, ali volimo nastupati i u tematskim ili autorskim koncertima. Nismo rekli zbogom festivalima.
Tijekom 40 godina Nostalgija je osvojila i brojne nagrade na festivalima,postoji li neka koju bi rado izdvojili?
U klapskoj glazbi,osobito onoj kojom se mi bavimo, Omiški festival je najznačajnije mjesto gdje ste mogli pokazati što ste i tko ste u svijetu klapske glazbe.Od svih brojnih nagrada i priznanja,najdraža mi je ona iz 1989. godine kad smo dobili nagradu za najbolju interpretaciju pjesme "Nevera" našeg osnivača i dugogodišnjeg voditelja maestra Dinka Fia. Tu nagradu stavljam ispred onih kada smo 1994. i 1995.osvojili nagradu kao apsolutni pobjednici Omiša.
Gdje čuvate nagrade i priznanja koja ste tijekom godina osvojili?
Najveći dio nagrada i priznanja arhiviran je kod našeg drugog tenora Martina Veže koji je ujedno i arhivar. Naravno da dio nagrada i Porina je i u osobnim zbirkama. Nisu se izgubile.
Do sada ste već nastupili u raznim prigodama,kao i održali koncerte u drugim zemljama.Planirate li 40 godina postojanja proslaviti još nekim koncertom na nekoj drugoj lokaciji?
Klapa Nostalgija je u ovih 40 godina neprekidnog rada održala više od 1200 javnih nastupa (na akademijama, promocijama, obljetnicama, izložbama,festivalima, smotrama i susretima klapa, snimanjima,samostalnim koncertima i drugim prigodama), snimila oko 600 studijskih minuta klapske vokalne glazbe i sudjelovala u desecima radijskih i televizijskih emisija.Nastupali smo gotovo u svakom kutku Hrvatske, u petnaestak zemalja na tri kontinenta. Nakon centralnog obljetničkog koncerta u Lisinskom 12.6.2023. imat ćemo također obljetnički koncert u sklopu Festivala dalmatinskih klapa u Omišu 1.7.2023. zajednički koncert s našim mlađim kolegicama,klapom Cesarice,koje obilježavaju svoju 30.obljetnicu. Tom prigodom ćemo promovirati monografiju klape Nostalgija,autorsko djelo našeg basa dr.Marka Rogošića. Zagrebačku promociju planiramo na jesen.
Tijekom karijere nastupili ste i u dalekom Japanu te Australiji.Kako su se ti nastupi razlikovali od onog primjerice u Zagrebu?Postoje li neke anegdote s tih nastupa?
Reakcija publike npr.u Japanu ili Jastrebarskom ima puno više sličnosti nego razlike. Ukoliko pjesmom i interpretacijom prenesete emociju i impresiju,publika će to primiti na isti način,pa iako ne razumjeli niti jednu riječ iz pjesme.Emocija je jedinstvena.Naravno,u inozemstvu publiku može oduševiti i sama struktura klapskog višeglasja. Primjera radi,1995.godine kad smo pjevali na otvaranju hrvatskog konzulata u Istanbulu,u slobodno vrijeme prošetali smo se ogromnim Bazarom.Spontano smo počeli pjevušiti,pa ozbiljno zapjevali. Nakon 5 minuta pjesme,oko nas se skupila grupa prolaznika koja je prerasla u broj od pola kapaciteta Lisinskog.Svi su uživali-osim prodavača. Ipak najemotivniji nastup dogodio se u Sydneyju u Australiji kad smo imali koncert u hrvatskom domu za stare i nemoćne. Svi smo plakali, i publika kojoj je to bio emotivni povratak na domovinu i korijene, a i mi.Divno, a ujedno i dirljivo. Anegdota ima bezbroj.Najzanimljivije nisu za javnu objavu bez bitne autocenzure. Ipak,jedna zanimljivost koja nas prati s obzirom na fizičke gabarite klape, zbio se u Zagvozdu prije desetak godina. Naš veliki prijatelj, glumac Vedran Mlikota kada je najavljivao naš nastup rekao je da od svih klapa koje su nastupale, jedino Nostalgija nije održala tonsku probu, jer teže preko tone(što je bila činjenica).
Koji su vam planovi za dalje,nakon slavljeničkog koncerta?Snimate li neke nove izvedbe,planirate li neke nove nastupe?Album?
Planiramo pjevati i nastupati dok god nas to veseli. Nema razloga odustajati.Na jesen kad budemo promovirali spomenutu monografiju,nadamo se da će Croatia Records izdati dvostruki album naših uspješnica,od kojih bi jedan bio isključivo s pjesmama našeg osnivača, mentora i jedinog voditelj,maestra Dinka Fia.
Da se vratimo malo i na početke.Nostalgija je osnovana u Zagrebu.Sjećate li se kako je nastala Nostalgija?I zašto Nostalgija? Pročitala sam da se klapa osnovala tijekom fakultetskih dana.
Naravno da se sjećam, kao i rođenja svoje djece.Nostalgija je izronila iz akademskog zbora Ivan Goran Kovačić i to ne za vrijeme studija,nego nakon studija.Osnovni motiv je bio taj da smo teško usklađivali novonastale obaveze kao mladi zaposlenici s planovima velikog studentskog zbora.S druge strane bili smo ovisnici grupnog muziciranja i ljubitelji dalmatinske pjesme.Osim toga maestro Fio je bio i jedan od bivših dirigenata IGK,a ujedno i jedan od najbitnijih autora i obrađivača klapske pjesme, a sigurno,po mom subjektivnom mišljenju,najveći vokalni pedagog.Rezultat je logičan-rodila se Nostalgija. Ime Nostalgija u veljači 1983.predložio je maestro Fio kad se uvjerio da klapa može zaploviti u budućnost.Obrazloženje imena je bilo logično:nostalgija za korijenima i dalmatinskoj pismi.Jednoglasno smo prihvatili to ime i s njime se ponosimo.
Kako ste zadržali jednak žar što se tiče vježbanja i snimanja?
Od početka je naš pristup pjevanju u klapi bio kombinacija amaterizma (svi smo imali svoje profesionalne obaveze i karijere) i profesionalnog pristupa obvezama i ambicijama. Utvaramo si da smo od samih početaka nametnuli klapskom svijetu da umjesto rekreativnog pjevanja treba odabrati ustrajan rad i studioznost.Od prvog dana imali smo ritam redovitosti proba,nastupa,snimanja itd. Tako će biti i ubuduće.
Kako uz sve druge obaveze uspijevate ubaciti i redovite probe i sastanke?
Kao što sam rekao, svi članovi klape su ujedno i profesionalci na vrlo odgovornim radnim mjestima (doduše danas smo većina penzioneri,osim trojice). Velika većina klape su po obrazovanju inženjeri, što po nama podrazumijeva da bi trebali znati dobro planirati i organizirati radne procese i obaveze.Vjerojatno i zbog toga ovako dugo trajemo.Naravno i uz podršku i razumijevanje obitelji.
Dugo godina radite zajedno,postoje li neke nesuglasice unutar klape?Ako da,kako ih rješavate?
Odgovor je: naravno da da. Koliko članova klape,toliko i karaktera.Pjesma i zajedničko muzicioniranje nas ujedinjuje. Interes je zajednički. Probleme, nesuglasice, različite stavove, ne skrivamo, nego ih zajednički raspravimo. Nije nužno da dođemo do istog zaključka, ali sigurno svi na svoj način isto volimo Nostalgiju.
VIDEO Kakav je novi vladar privatno? Izbirljiv, ima nizak prag tolerancije, bahat prema osoblju i zastrašujuće bešćutan