Kad se prije dvadesetak godina, u doba Napstera, govorilo o nelegalnom, piratskom "skidanju" pjesama ili filmova s interneta, uspoređivalo se to s činjenicom da ne možete u trgovini uzeti mlijeko ili kruh i ne platiti ih. Doista, autori glazbe i filmova žive od svog rada i treba ga honorirati. No suvremeni streaming servisi koje svi koristimo u velikoj su mjeri ozakonili takav postupak.
Minimalac za proizvođače
Drugim riječima, minimalna zarada koja od distribucije sadržaja na internetu odlazi autorima, u velikoj je mjeri dovela do novog europskog zakona o autorskim pravima na internetu (EU Direktive o autorskom pravu), jer su velike streaming kompanije, kao i YouTube, postale sinonim za one koji potplaćuju autore i plaćaju im "minimalce", dok same korporacije zarađuju astronomske svote uzimajući "kruh i mlijeko" proizvođačima. tj. autorima.
O kolikim je brojkama riječ kod nas i u regiji? Prigodno, Konstraktina pjesma "In Corpore Sano" koja će predstavljati Srbiju na Eurosongu u dva dana nakon objave imala je 2,6 milijuna internetskih pregleda, dok je pjesma "Guilty Pleasure" Mije Dimšić imala 590 tisuća pregleda u dva tjedna. Danas Konstrakta ima 13 milijuna pregleda, a Mia Dimšić 770 tisuća. Iako ne govorimo o streaming servisima na pretplatu, nego "slobodnom", besplatnom YouTube kanalu, to ipak pokazuje odnos snaga.
Prema procjenama ukupan broj streaming pretplatnika u Hrvatskoj trenutačno je više od 200 tisuća korisnika, ali iz ZAMP-a ne smiju iznositi broj korisnika po pojedinom servisu (Deezer, Spotify, YouTube, Apple Music, Amazon Music, Tidal). Autorski prihodi od digitalnih servisa za 2020. bili su ukupno 8,8 milijuna kuna, dok je za 2021. do sada prikupljeno nešto manje, oko 8 milijuna kuna, jer još nije obračunata čitava prošla godina. U drugom dijelu 2021. autorima su npr. isplaćeni iznosi za prvu polovicu 2021. godine od digitalnih servisa i platformi (s YouTubea, Spotifya, Apple Musica, Deezera, Facebooka, TikToka, A1 Xplore Musica i Zorro Tunesa). Radilo se o iznosu od 2,5 milijuna kuna za 8567 autora i nositelja prava koji su prisutni na digitalnim servisima i platformama.
Međutim, postavlja se pitanje koliko pojedini hrvatski autor prima od autorskih prava s digitalnih servisa.
Milan Majerović-Stilinović, voditelj komunikacija HDS-ZAMP-a koji nam je i dao ove podatke, kaže da je "teško u ovim početnim godinama, kad se još sklapaju novi ugovori, a servisi šalju naknade u jednom paketu za nekoliko godina zaostataka, imati neki stalan i pregledan tijek novca i procjenjivati primjerice koliko preko kolektivnog ostvarivanja po streamu autor glazbe Hrvatskoj dobije honorara na Deezeru, a koliko na Spotifyu. No jasno je da taj digitalni 'kolač' dolaskom novih servisa i uhodavanjem u obradu podataka od servisa koji već posluju u Hrvatskoj stalno raste."
Domaći HDS-ZAMP kao krovni "zaštitar" autora glazbe ima ugovore sa streaming servisima Deezer, Spotify, Apple Music, Tidal, Amazon Music Unlimited, YouTube Music, Soundtrack your brand (poslovni Spotify), te "user generated content" ugovore s "user generated content" platformama Facebookom, YouTubeom i Tik Tokom. Izravno ostvaruju naknade za domaće glazbenike s EMEA područja (Europe, Middle East i Afrika), što je više od 43 teritorija.
Pogotovo u vrijeme pandemije, izolacije i lockdowna u posljednje dvije godine pokazala se prednost streaming servisa koje su ljudi koristili kod kuće. Rast prihoda streaming servisa postaje najveći prihod suvremene industrije zabave zadnjih godina. Dok pada prodaja CD-ova, a raste prodaje vinila, digitalni download i streaming servisi ostaju najrasprostranjeniji oblik dijeljenja glazbenih sadržaja koji donose najveće prihode. I kod nas taj izvor prihoda glazbenim autorima raste, ali sa zakašnjenjem u odnosu na npr. skandinavske zemlje u kojima su streaming servisi na pretplatu uobičajen kanal slušanja stare i nove glazbe za široku publiku već dulje od desetljeća. To se sve više odražava i na prihode autora s tih servisa.
Slobodna volja publike
Streaming servisi izuzetno su važni i kao izraz slobodne volje publike, jer za razliku od radijskih stanica čiji program biraju urednici, ili pak vlasnici na "formatiranim" radijskim postajama, na streaming servisima sami potrošači unutar pretplate biraju i odlučuju što će slušati.
Stoga nije čudno da već nekoliko tjedana pozornost izazva top-lista "Croatia Songs" u američkom magazinu Billboard, kao prvi službeni pokazatelj dometa streaming industrije u Hrvatskoj. Hrvatska je jedina zemlja iz regije koja je dobila vlastitu top listu u Billboardu, ali su na njoj među 25 mjesta bila dominantna regionalna imena iz BiH i Srbije, dok su samo četiri bila "domaća", što svjedoči o slušalačkim navikama domaće publike.
Ukratko, scena je zadnje dvije godine bila na internetu, a u vrijeme ograničenog kretanja i druženja više je publike glazbu slušalo kod kuće, pred kompjuterima i mobilnim telefonima, nego igdje drugdje. Kolike su honorare od toga dobili autori glazbe? Mizerne. Kakva je korist od svega toga za autore? Nažalost mala, jer monetizacija digitalnog glazbenog poslovanja najviše zahvaća najveće svjetske zvijezde koje od milijunskih pregleda uprihode veće iznose.
Vjerojatno niste znali da prodaja samo jednog nosača zvuka, cijene od oko 150 kuna, glazbeniku donese prihod poput 200 sati striminga. Ili još plastičnije, fizička prodaja albuma ekvivalent je zaradi od čak 5000 "strimanja" neke pjesme. Toliko su u postocima od zarade sa streaming servisa potplaćeni glazbenici koji te pjesme potpisuju.
Slijedom ovakvih tablica potpuno je jasno; ako ste već poklonik glazbe ili imate ikakva obzira prema onima koji tu glazbu stvaraju, možete kupiti vinil ili CD i stimulirati glazbenike ili slušati streaming servise pa plaćati velikim kompanijama od kojih glazbenici imaju najmanje koristi. Dakako, možete reći i "zbogom" streaming servisima, a mnoge svjetske zvijezde to su i napravile maknuvši svoje pjesme i albume. Naravno, treba reći da sve one planetarne zvijezde koje na streamingu ostvaruju višemilijunske preglede od toga imaju veće financijske koristi već i zbog igre velikih brojeva, iako su u postotku jednako potplaćene kao i neka imena u Hrvatskoj koja od streaminga dobivaju 100 kuna godišnje.
No, direktor HDS-ZAMP-a Nenad Marčec kaže: "Digitalni prihodi u prethodne su 2 koronagodine predstavljali tračak optimizma i svakako su u ekspanzivnoj, uzlaznoj putanji. Šteta je samo da je njihov udio u ukupnom iznosu koji je autor od prava dobivao proteklih godina bio onaj nesretni 'kikiriki'. No to se, kako vidimo, pouzdano mijenja. Zadaća nas kao predstavnika glazbene industrije jest ujedinjena borba za veći dio digitalnog kolača u korist kreativaca te za pravedniju raspodjelu prihoda koji ostvaruju velike tehnološke korporacije."
VIDEO Sve o uspjehu i propasti Višnje i Zdravka Peveca
sukus clanka je tko vrijedi je placen, tko ne vrijedi nije plcen. trziste odlucuje, bez obzira koliko se forsira bezvezne izvodjace poput ove dimsic - to se jednostvano ne moze nametnuti, ikome.