Čeka li nas dugo i toplo ljeto, zna Darijo Brzoja, prognostičar kojeg više od desetljeća gledamo na Novoj TV. Prirodne znanosti velika su mu ljubav, baš kao i pisanje pjesama pa su njegove stihove pjevali brojni glazbenici, među ostalim Ivana Radovniković i Ivana Banfić. Koliko su ta dva svijeta slična, koji je žar ponovno otkrio, ali i bi li se vratio u Zadar, otkriva u intervjuu.
Kakvo će nam biti ljeto? Možemo li bezbrižno pakirati kupaće kostime i ručnike ili na more treba ponijeti i topliju odjeću?
Odmah u sridu. Meteorologu to uvijek zvuči kao trik-pitanje jer nema točnog odgovora. Zapravo, sezonske prognoze kažu da će ljeto biti toplije od prosjeka te uz količinu kiše uobičajenu za ovo godišnje doba. No trik je u tome što je sezonske prognoze inimno teško interpretirati širokoj javnosti. Ljeto toplije od prosjeka ne znači da će cijelo vrijeme biti vruće, iako je i to moguće. Isto tako, kiša je ljeti najčešće pljusak pa je mjestimice moguća i veća količina od uobičajene. Uostalom, ako za godišnji imate kišovit i hladniji tjedan, vrlo je izgledno da će vam to pokvariti dojam cijeloga ljeta. Zato se radije držimo kratkoročnih prognoza.
Susrećete li se često s takvim pitanjima?
Svaki dan. Najčešće to isprva bude uz smijeh, kao šala, ali nakon tog uslijedi i ono: "Ali sad stvarno, kakvo će biti ljeto?". No ljudi već uglavnom znaju koliko se točno i koliko unaprijed vrijeme može predvidjeti.
Jeste li privatni meteorolog prijateljima, obitelji, traže li od vas dnevne prognoze?
Ne u tolikoj mjeri, no ako je riječ o nekoj važnoj prigodi, svakako pogledam karte, informiram se i savjetujem s kolegama.
Kada ste se uopće počeli zanimati za meteorologiju? Fizika vam je bila u fokusu, nju ste i diplomirali?
Moram vas malo ispraviti, meteorologija jest fizika. Jedina je razlika u tome što je naš laboratorij cijela Zemlja. Svaka grana ima svoje izazove, a naš je u tome što se pokusi ne mogu ponoviti, nikad se nisu ponovila dva potpuno jednaka stanja atmosfere. Ali da, uživam u prirodnim znanostima, fizici i posebno matematici jer najpreciznije opisuju svijet oko nas, što je istraživaču važno.
Na doktorskom ste studiju. Je li se bilo teško vratiti u školske klupe?
Doktorski studij potpuno je drukčiji od fakulteta. Tu pokazujete koliko ste sazreli da se ozbiljno uhvatite u koštac sa strukom, da želite rasti i osposobiti se da samostalno vodite istraživanja i unaprijedite područje u kojem radite. Iznimno je važno da volite svoj posao i profesiju, jer to u kontekstu doktorata znači cjeloživotno učenje. Cijeli sam život i u klupi i za katedrom. Paralelno učim od iskusnijih i prenosim znanje dalje.
Kada imate vremena za učenje?
Odmah se ostavite posla za koji morate pronalaziti vrijeme. To znači da vaši motivi nisu iskreni, i o čemu god da je riječ, uvijek ćete imati osjećaj da vas nešto koči i da idete protiv struje. Kad volite ono što radite, vremena ima koliko hoćete.
Jeste li ikada prirodne znanosti htjeli zamijeniti pisanjem pjesama? Koliko danas imate vremena za stihove?
Kreativni ljudi uvijek traže način da se izraze. Rekao bih da u životu svakog čovjeka postoje faze u kojima više ili manje gravitira nekom području. Iznenadili biste se, ali mnogi prirodoslovci naginju glazbi i umjetnosti, postoji percepcija i prema kojoj je to zapravo potpuno ista stvar. Glazba i stihovi moj su hobi, no trenutačno sam više u prirodoslovnoj domeni. Otkrio sam ponovno onaj žar zbog kojeg sam se kao klinac i zainteresirao za fiziku pa me ta energija nosi.
Je li pisanje dobar ispušni ventil?
Sve ovisi u kojoj ste fazi, nisu sva stanja plodna za pero. Nekad je to najbolji način da se izrazite, a nekad je najbolje odjenuti sportsku opremu i otići u ring.
Znači da su za to dobri teretana i vježbanje općenito?
Mislim da je fizička aktivnost vrlo važna i za zdravo tijelo i za metalnu higijenu. No ne postoji univerzalno rješenje za povratak u ravnotežu. Život će vam uvijek ubaciti pokoju "felšanu" loptu, a na vama je da prepoznate trebate li se u tom trenutku ispuhati, meditirati, lagano vježbati ili boksati.
Na vašem profilu na Instagramu uz fotografije često stoji #vegan. Kada ste osjetili potrebu da iz prehrane izbacite sve životinjskog porijekla?
Vegan sam gotovo šest godina. Rijetko što radim iz hira. Tako sam i svojedobno proveo temeljito istraživanje i zaključio da je, uz to što je etična, prehrana temeljena na namirnicama biljnog podrijetla najbolja i za zdravlje i za okoliš.
Prije sedam godina rekli ste da ne želite kupiti automobil kako vas ne bi vezao uz mjesto gdje živite. Je li se to danas promijenilo?
Možda je to bila malo nespretno formulirana misao. No istina je, naginjem minimalizmu, nemam osobitu potrebu za stvarima, pokretninama i nekretninama. Osim toga, ne vidim ni smisao u tome da svatko posjeduje svoj automobil. I ovako previše onečišćujemo Zemlju.
Je li Zagreb grad u kojem dugoročno želite živjeti?
Zagreb mi je jako drag, tu živim već veći dio života. No kad razmišljam o budućnosti, ne razmišljam o lokaciji. Volim se osjećati slobodno, a riječ "dugoročno" je nekako fiksna i teška.
Biste li se htjeli vratili u Zadar?
Zadar obožavam. Često boravim u Zadru, tamo su moja obitelj, prijatelji… Ako jednom otvorimo neki meteorološki institut u Zadru, tko zna.
Nedavno ste bili u Estoniji, što vam se posebno svidjelo?
Glavni grad Tallinn, u kojem sam boravio, jednostavno je prekrasan, a Estonci su mješavina sjevera i Mediterana. Imaju nešto nordijsko i nešto slavensko, jako lijep spoj. Noć je jako kratka u ljetnom dijelu godine, a sunce izlazi gotovo na istome mjestu gdje i zalazi te danju za nas južnjake ima neobičnu putanju zbog koje se teško orijentirati u prostoru. Kako dan dugo traje, mnogo se boravi na ulici, puno je terasa, uličnih svirača i slično. I jako su ljubazni. Vrlo dojmljivo.
Volite putovati? Koja je vaša destinacija iz snova?
Putovanja šire vidike i daju mi nove pozicije za lansiranje novih želja. Meni je to metafora širenja svemira i spoznavanje samoga sebe. Mnogo je destinacija iz snova. Sokotra je, primjerice, jedna od njih.
A kako izgleda idealni odmor?
Uvijek nešto drugo. Danas bi to bio otok, sunce, plaža, cvrčci i knjiga.
Pogledajte video: Muke prognostičara po vremenskim prognozama
Na Pašman je jedan dečko poveo “curu” da je predstavi roditeljima a to je bio Brzoja.