Ajla Čustović

'Osjećala sam zabrinutost u Iranu, trenutačno se odvija preko 40 oružanih sukoba'

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
27.04.2024.
u 08:00
Naša politologinja i aktivistica Ajla Čustović posjetila je iranski glavni grad za vrijeme ramazana, ali i blagdana Novruza, kojim se obilježava prvi dan proljeća i Nova godina po perzijskom kalendaru, što je uistinu poseban doživljaj
Pogledaj originalni članak

U Teheran sam otputovala poslovno, kako bih sudjelovala na simpoziju koji se održavao u sklopu međunarodne izložbe Kur'ana. Ova izložba se održava svake godine već unazad 30 godina za vrijeme ramazana, svetog mjeseca muslimana kada je i započela objava Kur'ana. Ove godine su na izložbi sudjelovali predstavnici iz 25 zemalja, a svakako treba napomenuti to kako su ove godine prvi put sudjelovali i hrvatski predstavnici. Na poziv iranskog veleposlanstva u Hrvatskoj, kolegica i ja smo na simpoziju sudjelovale ispred nevladine organizacije Centar za kulturu dijaloga - CKD i Islamske zajednice u Hrvatskoj. S obzirom na to da CKD među svojim programima posebno ističe program međukulturnog, međureligijskog, ali i interreligijskog dijaloga i s obzirom na to da je Islamska zajednica u Hrvatskoj pozitivan primjer integracije muslimana kao neke manjinske skupine u većinsko lokalno društvo, ovo je bila savršena prilika da prenesemo svoju pozitivnu praksu i iskustvo suživota ispunjenog međusobnim uvažavanjem i poštovanjem prava i sloboda drugih - priča nam politologinja i aktivistica za ljudska prava Ajla Čustović koja ima širok opus uspješnog obrazovanja, a zbog doktorske disertacije tečno je naučila i arapski jezik.

S obzirom na to da je naša sugovornica otputovala u daleki Teheran poslovno, zanimalo nas je i je li se uspjela zabaviti te uhvatiti vremena za istražiti grad. - Naravno. Organizatori su imali pomno osmišljen turistički program za strane sudionike simpozija, a u sklopu tog programa smo svaki dan obilazili jedan dio ili jednu znamenitost Tehrana. Kako su se simpozij i izložba održavali tijekom ramazana kada muslimani poste od izlaska do zalaska sunca, program je svojim sadržajem pratio vremensko ograničenje posta, tako smo ujutro i popodne išli u razgledavanje grada, a predvečer i navečer na simpozij. Zanimljivo jest i to da smo u Tehranu bili za vrijeme Novruza, koji obilježava prvi dan proljeća i Novu godinu po perzijskom kalendaru što je uistinu poseban blagdan za iranske narode. Cijeli grad je bio ukrašen raznobojnim cvijećem, kristalima, lampicama, ukrasima i bilo da hodate kroz park, tržni centar, središte grada ili kroz neki dio grada daleko od centra, jednostavno imate osjećaj slavlja prirode. Kako se radi o blagdanu koji mnoge iranske obitelji iskoriste za zajednička putovanja i izlete izvan užurbanosti glavnog grada, organizatori su nam rekli da imamo jedinstvenu priliku doživjeti mirniju verziju Teherana bez prometnih gužvi, što inače nije slučaj.

 

Foto: Privatna arhiva

 

Kako bi nam to stavili u perspektivu, ukazali su nam na brojeve pri čemu je ukupno stanovništvo Tehrana negdje oko 9,5 milijuna ljudi, više od dva puta ukupnog stanovništva cijele Hrvatske. Tako smo imali jedinstvenu priliku posjetiti sve lokacije bez većih gužvi, bez čekanja i zastoja u prometu. Osim što sam se zabavila, naučila sam puno toga - priča nam doktorica znanosti i projektna asistentica CKD koja je u Teheranu provela osam nezaboravnih dana te grad doživjela kao zanimljiv spoj tradicionalnog i modernog, drevnog i sadašnjeg.

- Ta neraskidiva isprepletenost dva svijeta vidljiva je gdje god pođete, jer s jedne strane svjedočite tragovima civilizacijskog naslijeđa kroz palače, džamije i stare tržnice, a samo preko puta tih drevnih ostavština možete ući u novi, moderni tržni centar sagrađen po najsuvremenijim trendovima. Ono što me apsolutno oduševilo u Tehranu je to da gdje god se okrenete vidjet ćete mali isječak nadarenosti iranskog naroda za umjetnost, bilo da je riječ o muralima na stambenim zgradama, modernim instalacijama postavljenim na trgovima, kipovima, muzejima čija arhitektura vas ostavi bez daha, nezavisnim umjetnicima koji slikaju po parkovima, kao i onima koji prodaju svoje rukotvorine – opisuje nam 37-godišnjakinja.

 

Foto: Privatna arhiva

 

Osim toga, prepričala nam je i zanimljiv događaj ukazujući nam na gostoprimstvo Iranaca. - Kolegica i ja smo kupovale suvenire za obitelj i prijatelje u jednom malom lokalnom dućanu, kako mi ne pričamo farsi, a prodavačica ne priča engleski jedva smo se uspijevale sporazumjeti i to je više bilo gestikulacijama nego pričanjem. No, u dućanu se nalazila još jedna žena koja je također kupovala suvenire i ponudila nam je svoju pomoć u prevođenju. Prihvatile smo njezinu pomoć u ulozi medijatorice i prevoditeljice pri kupovini suvenira. Pomogla nam je u pretvaranju rijala u eure, savjetovala nas o tome je li neki suvenir preskup i možemo li ga negdje nabaviti jeftinije, pregovarala je s prodavačicom u naše ime, posvetila nam se na pola sata svojeg vremena bez gledanja na sat kao da se znamo od ranije. Nakon tih pola sata i nakon što smo izabrale sve suvenire za obitelj i uspjele pretvoriti rijale u eure, aparat za kartice nam je odbio karticu jer smo vjerojatno do tada potrošile sav novac koji smo zamijenile kako bi kupile suvenire.

Zamolile smo prevoditeljicu da nam sve to stavi sa strane dok riješimo stvar s karticom i stale se ispričavati jer nam je bilo stvarno neugodno, ali prevoditeljica je nešto komentirala na farsiju s prodavačicom, nakon čega se samo okrenula prema nama i inzistirala na tome da nam ona pokloni te suvenire i time nam želi dobrodošlicu u Teheran. Kolegica i ja to nismo mogle prihvatiti pa smo odbile i zahvalile, ali nam je prevoditeljica rekla da je uvreda odbiti gostoprimstvo, a da je njezina kupovina suvenira za nas upravo to - njezin iskaz gostoprimstva u njezinoj zemlji. Na kraju smo prihvatile njezin poklon i razmijenile brojeve telefona s njom i rekle joj da ako ikada bude putovala kroz Zagreb da nam se javi jer joj želimo uzvratiti gostoprimstvo i gostoljubivost koju je ona iskazala nama - ispričala nam je.

Naša sugovornica autorica je knjige "Islam i ljudska prava" koja je objavljena u rujnu 2022., a u isto su vrijeme krenuli protesti, kako kaže, nakon smrti Mahse Amini pa se zbog toga nije mogla osvrnuti na pokret "Žene, život, sloboda" i ono što se u tom trenutku činilo kao revolucija. Otkrila nam je što misli o položaju žena u ovoj dalekoj zemlji.

 

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

 

- Osvrnula sam se na revoluciju iz 1979. i promjene koje je ta revolucija značila za žene u Iranu. Na položaj žena u Iranu gledam isključivo kroz prizmu ljudskih prava i držim kako svaki narod ima pravo na revoluciju, no jednako tako s revolucijama ne možemo biti sigurni u kojem će smjeru one povesti. Također, mislim da je prema ženama u Iranu nepravedno govoriti u svjetlu mojeg kratkog boravka kao turistkinja jer su lokalni ljudi dosta popustljivi prema strankinjama, ali mislim da samo žena koja živi u Iranu zna kako je ženi koja živi u Iranu. Držim da žene trebaju imati pravo na izbor koji uključuje pravo da biraju žele li se pokriti ili ne. Pokrivanje je moralna obveza svake muslimanke, koju ne bi trebala zakonski provoditi niti jedna država, ona za nepoštivanje te obveze treba odgovarati samo Bogu, a ne zakonu ili vjerskoj policiji - govori nam sugovornica te se osvrće na sigurnost ove zemlje i grada.

- Nije me bilo strah, ali sam osjećala određenu razinu zabrinutosti koja nije vezana za Iran sam, nego za činjenicu da se prema izvješćima na Bliskom Istoku trenutačno odvija preko 40 oružanih sukoba koji na jedan ili drugi način prijete prelijevanjem na susjedne zemlje. S druge strane, teško je reći je li Teheran kao grad siguran kada sam ga posjetila kao turistkinja i kao članica veće međunarodne grupe koja je uz sebe svakodnevno imala lokalne vodiče i organizatore s unaprijed dogovorenim turističkim obilascima. Organizatori su dolazili po nas u hotel ujutro i vraćali nas u hotel navečer, jednako tako je bilo i s odlascima na simpozij. Nemam niti jedno negativno iskustvo koje bi mi sugeriralo da Teheran nije siguran grad, ali to kažem imajući u vidu da sam bila gost s dobro i pomno isplaniranim programom u pratnji lokalnih vodiča i organizatora - govori te dodaje koje je sve znamenitosti posjetila.

- U Teheranu sam imala priliku posjetiti Azadi toranj i dvoranu iranologije, nekoliko dijelova Golestanskog kompleksa, pri čemu ću posebno istaknuti Golestansku palaču, toranj Milad te muzej u sklopu tornja, nekoliko zasebnih muzeja uključujući Teheranski muzej suvremene iranske umjetnosti i Iranski muzej tepiha, Tajriš bazzar, Veliki bazzar, Vrt knjiga, Tabijat most, nekoliko džamija uključujući džamiju Imam Khomeini Mosalla i Laleh park. Teško mi je istaknuti jednu znamenitost koja mi se najviše svidjela, ali s obzirom na to da sam veliki ljubitelj povijesti i povijesnih znamenitosti onda ću izdvojiti onu najstariju koju sam imala priliku vidjeti, a to je Golestinska palača još iz vremena Safavidske dinastije. Iako sagrađena u 16. stoljeću, za vrijeme Kadžarskog carstva odabrana je kao kraljevska rezidencija i dolazi proširenja palače i prepoznatljivog kompleksa koji danas je.

 

Foto: Privatna arhiva

 

Palaču okružuje predivan perzijski vrt s bazenima i kada se nalazite unutar njezinih zidina tako lako smetnete s uma u kojem ste stoljeću i da se izvan tih zidina nalazi suvremeni grad. Unutar same palače me se najviše dojmila Šams-ol Emane tj. Zgrada sunca i Mramorno prijestolje na kojem su okrunjivali vladare te Talare Aine tj. Dvorana zrcala. Taj obilazak me toliko dojmio, da sam poslije satima čitala o Perzijskom carstvu, dinastijama i Kadžarskom carstvu. Ako se ikad ponovno nađem u Teheranu, svakako planiram posjetiti i ostale dijelove Golestanskog kompleksa - prepričava te se osvrće i na gastronomsku ponudu.

- Probala sam par tradicionalnih jela, poput biljnog variva ghormeh sabzi za koje su nam rekli da ima poseban značaj u vrijeme proslave Novruza, perzijskog gulaša fesenjan, nekoliko vrsta kebaba, puding od riže sholezard, a tradicionalno jelo koje se meni svidjelo je kashke bademjan, tj. jedna vrsta namaza od patlidžana, češnjaka, jogurta, oraha i mješavine začina - zaključuje.

 

VIDEO: Švedska veleposlanica u Hrvatskoj ugostila Baby Lasagnu uoči Eurovizije

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.