Velikim tulumom za obožavatelje i prijatelje Petar Grašo 13. listopada proslavit će 20 godina karijere. Nakon što je ovaj koncert rasprodan, dodan je i drugi datum, 21. listopada. Otkriva nam što je naučio na tom putu, postoji li nešto što bi promijenio, kako zamišlja mirovinu...
Pred vama je slavljenički koncert, što nam pripremate u Lisinskom?
Ovogodišnji koncert doživljavam kao svojevrsno slavlje i tulum s prijateljima. Bit će to večer kada ćemo svirati sve hitove, ali izvući i neke pjesme koje nismo svirali uživo već dugo godina. Pustit ćemo da nas večer nosi jer mislim da su takvi momenti uvijek najbolji. Bit ću u pratnji desetak članova svog orkestra i radujem se beskrajno toj večeri.
Imate li tremu? Obavljate li kakve posebne pripreme uoči nastupa?
Nemam neke posebne rituale prije nastupa. Važno mi je samo da budem u svojoj garderobi i treba mi samoća. Uvijek postoji jedna blaga nervoza, ali ona nije neprijatelj, nego saveznik u održavanju koncerta. Pomogne ti da budeš do kraja fokusiran i nestane već nakon prve pjesme.
Svaka vaša pjesma postane hit, osjećate li zbog toga odgovornost prema publici?
Osjećam odgovornost prema sebi svaki put kada radim pjesmu, jer pjesma uvijek mora meni biti po mjeri. Za svaku pjesmu koju radim angažiram se kao da je posljednja i najvažnija, nema kalkuliranja ni polovičnih rješenja. Mislim da je to jedan od razloga zašto je puno pjesama bilo broj jedan.
Koji je vaš recept za dugu i sretnu vezu?
Prihvatiti partnera onakav kakav jest, voljeti njegove vrline i biti tolerantan prema manama koje imamo svi. Kada se doda doza tolerancije i ogromna količina ljubavi, mislim da veza treba trajati.
Kakvi ste kad se posvadite?
Nisam previše svadljiv, ali kao i svaki Dalmatinac dobijem inspiraciju kada je svađa u pitanju. Kod mene to bude brzo i žestoko i nestane poput ljetne oluje. Nisam zlopamtilo.
Jeste li romantični, što je najromantičnije što ste napravili?
Vjerujem da sam romantičan. Ja sam čovjek sitnica koje su svakodnevne i koje nam kroz male geste uljepšavaju život. Nisam sklon u novinama prepričavanju svojih romantičnih podviga, vjerujem da oni imaju vrijednost kada su uspomene samo dvoje ljudi. Voljeti tiho i jako je moj moto.
Na pozornicu i u mirovini
Što su vas naučili roditelji, a voljeli biste jednog dana prenijeti svojoj djeci?
Do svoje 18. godine živio sam sa roditeljima i sestrom u 40 kvadrata. Pamtim to razdoblje kao jedno od najsretnijih, jer je kuća uvijek bila puna nasmijanih i sretnih ljudi. Nije se gledalo tko što nosi, tko ima koju titulu i tko ima koliko novca. Bilo je jedino bitno da smo okruženi obitelji i prijateljima. Biti povezan s obitelji nešto je što mi je duboko usađeno i nadam se da ću imati tu sreću da i moja djeca budu takva.
Bojite li se starosti?
Ne bojim se starosti, volio bih je samo provesti u zdravlju i vitalnosti.
Kako zamišljate mirovinu?
Volio bih imati mogućnost da i sa 70 godina dođem na pozornicu i sviram ljudima svoje pjesme koje sam jednom pjevao i napisao.
Kad pogledate unazad, postoji li što za čime žalite u karijeri, životu...
Vjerujem da nisam radio toliko velike pogreške koje bi me kočile i vraćale mi pogled unazad. Naravno da je bilo puno stvari koje su se mogle napraviti bolje, ali vjerujem da je sve onako kako treba biti. Sve moje pogreške kao i pogoci doveli su me do onoga što sam sad, a ja sam sobom zadovoljan i to je najvažnije.
Kako se nosite s neuspjehom?
U prvoj fazi sam ljutit i zbunjen kao i većina ljudi, u drugoj fazi racionalno analiziram što je krivo, a u trećoj fazi sve to skupa okrećem na humor i iz svega izvlačim iskustvo i mogućnost da budem bolji.
Mladima okidač nije strast
Godinama su vas nazivali, a i još vas počaste izjavom da ste Oliverov nasljednik. A tko bi na domaćoj estradi mogao biti nasljednik Petra Graše? Pratite li aktualnu glazbenu scenu, imate li favorite?
U Hrvatskoj ima mnogo talentiranih mladih glazbenika, no ne znam imaju li svi strpljenja da idu težim putem, a to je rad na pjesmama i na sebi. Mnogo djece danas misli da su zvijezde nakon dvije epizode reality showa. I okidač im nije strast prema glazbi, nego potreba da se bude poznat. Takav pristup uvijek je kratka dometa. Ne znam tko će biti čiji nasljednik, to je manje bitno, volio bih samo da se dogodi neki mladi kantautor koji će trajati.
Kako se opuštate? Čujem da volite ribolov. Imate li kakvu zgodu s pecanja? Pričate li ribičke priče ili se ipak nešto ulovi na udicu?
Volim se opuštati u krugu najbližih ljudi. Moji koncerti i sve oko njih vezano je uz velik broj ljudi, zato mi je za odmor samoća ljekovita. Opušta me ribolov, volim loviti lignje. Tih nekoliko sati na brodu nasamo s morem meni je dragocjeno. Ulov nije velik, ali je uvijek dovoljan da se napravi dobra večera. Kada lignju direktno iz mora stavite u maslinovo ulje i dodate sol i papar, vjerujte da ne treba ništa više za sreću.
Što vas živcira u Hrvatskoj?
Žao mi je što zemlja s ovakvim resursima i ljudima nikako ne može stati na noge. Nadam se da će se dogoditi neki novi mladi ljudi neopterećeni prošlošću i stranačjem. Bit će to ljudi koji će znati ustrojiti i upregnuti ovu zemlju u pravom smjeru.
>>Grašo zadovoljan Severininim odabirom: Izabrala je odličnog supruga