Jedan od pionira promjena u svjetskoj glazbenoj industriji Robert Singerman, jedan je od glavnih govornika na ovogodišnjoj Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji u Zagrebu, na koju u četvrtak dolazi iz New Yorka. S više od četrdeset godina iskustva u biznisu, održat će prezentaciju “New Digital Horizons: Innovative Sources of Income for Musicians”. Predstavit će aktualne svjetske trendove i nove izvore prihoda za glazbenike, njihove zastupnike i suradnike kroz glazbeničke udruge. Singerman je poznat kao utjecajni poduzetnik koji je tijekom karijere bio i uspješan agent, menadžer, direktor izdavačke kuće, konzultant, producent i glazbeni supervizor. Poznat je po razvoju talenata, poslovanja i novih poslovnih tehnologija, a zastupao je imena kao što su James Brown, R.E.M., Gipsy Kings, James Brown, Suzanne Vega, Fela Kuti, Violent Femmes, Bad Brains i mnogi drugi.
Vaše predavanje na MAKK-u će sigurno biti jako zanimljivo. Što pripremate?
Prvo vam moram reći da sam uzbuđen što će predavanje biti u Muzeju suvremene umjetnosti. Tijekom prezentacije prikazat ćemo i umjetnost mojih prijatelja i klijenata koji su glazbenici, kako bismo vizualno obogatili sadržaj. Sretan sam što mogu najaviti da je tvrtka Lyric Find, u kojoj sam partner i radim puno radno vrijeme, ima novi ugovor s HDS ZAMP-om. To je licencni ugovor koji pruža priliku izdavačima i autorima pjesama da ostvaruju prihode putem svojih stihova. No, više od samih prihoda, to potiče angažman publike jer su stihovi ono što ljudi pamte. Moja misija već 20 godina je omogućiti “titlove za glazbu”, odnosno prijevode stihova. Dakle, govorit ću malo o tome, ali i o povijesti, nekim smiješnim pričama i anegdotama o umjetnicima te kako razvijaju održivu karijeru, ostvaruju zaradu i napreduju, ali i kako komuniciraju sa svijetom i koliko je umjetnost važna u današnjem svijetu. Prezentacija će biti šira od same teme izvora prihoda. Digitalno doba je promijenilo sve, a ovo je prilika da razgovaramo o tim promjenama te o nekim novim trikovima i mogućnostima koje postoje. Spomenut ću i projekte u koje sam uključen, a koji mogu generirati prihode i pružiti besplatne alate za različite ljude kako bi unaprijedili svoju karijeru i stekli veću prepoznatljivost, ne samo u Hrvatskoj već i širom svijeta.
Imate više od 50 godina iskustva u glazbenoj industriji. Svjedočili ste velikim promjenama u glazbenoj industriji. Koju biste promjenu smatrali najvažnijom tijekom svoje karijere?
Najvećom promjenom smatram to što danas svatko može stvarati glazbu. I dalje su potrebni talent, praksa i iskustvo, ali glazba je postala demokratičnija. To ima i pozitivne i negativne strane – u nekim aspektima postaje teže, ali u drugima jednostavnije. Studiji, putovanja i komunikacija nekad su bili vrlo skupi. Sada svatko može snimati vlastitu glazbu ili čak koristiti generativnu umjetnu inteligenciju za stvaranje “glazbe” brzo i jednostavno. To je kao s fotografijom – nekada nismo imali milijun slika na mobitelima, a sada imamo. Naravno, internet je bio veliki disruptor, s pozitivnim i negativnim utjecajem na glazbu, novinarstvo i druge aspekte života.
GALERIJA: Ovako je prošla prva emisija uživo! Lorenza Puhar i David Baškarad napustili su 'Superstar'
Radite u LyricFindu, koji se fokusira na licenciranje i monetizaciju stihova na globalnoj razini. Kako je ta inicijativa utjecala na umjetnike i industriju u cjelini?
Prilično značajno. Govorimo o brojkama koje dosežu devet znamenki u dolarima. LyricFind je utjecao na industriju na načine koje tek otkrivamo. Koliko pjesama ljudi pamte? Koliko je ljudi naučilo engleski, jezik koji je postao globalni glazbeni jezik, upravo zahvaljujući glazbi ili određenim bendovima? Na primjer, njemački bend Tokio Hotel povećao je interes za učenje njemačkog jezika u Francuskoj za čak 700 posto. To su učinili Beatlesi, Stonesi i mnogi drugi umjetnici iz mog vremena – inspirirali su ljude da uče jezik putem glazbe. Glazba ima moć oblikovati svijet, od trubadura pa sve do danas. Moja je 20-godišnja misija omogućiti glazbi titlove, odnosno legalne prijevode stihova. To omogućuje publici razumijevanje velikih umjetnika, bilo da dolaze iz Hrvatske ili govore manjinske ili ugrožene jezike. To je velik korak naprijed, a YouTubeova funkcija titlova povećala je popularnost pjesama na španjolskom jeziku, poput reggaetona, za više od 700 posto u SAD-u nakon “Despacita”. Tu funkciju potaknuli su moji prijedlozi i lobiranje, i to je promijenilo industriju.
Koje ste izazove imali prilikom implementacije te funkcije?
Osobno nisam imao izazove.Google i YouTube su je sami implementirali nakon što sam predstavio ideju. Imali su Google Translate koji je tada bio dovoljno dobar za osnovne prijevode, posebno između španjolskog i engleskog. To je otvorilo vrata suradnjama poput one Justina Biebera i Luisa Fonsija na "Despacitu". Danas imamo višejezične suradnje poput afrobeat pjesama, što je prije bilo nezamislivo. Međutim, izazovi su se pojavili kasnije – osigurati prava od velikih izdavača za prikazivanje prijevoda. Prijevodi nisu isti kao proizvodi; mi to zovemo "jezična konverzija" kako bi se razumjela poruka pjesme.
Postoji mnogo izraza na engleskom koje je teško prevesti doslovno.
To ovisi o prevoditelju. Ponekad prijevod može biti bolji od originala, ovisno o stilu prevoditelja. Prijevodi su subjektivni i s vremenom se mogu poboljšati. Ali čak i 80 ili 90 posto razumijevanja bolje je nego ništa. Ako netko ne želi prijevod, ne mora ga vidjeti. I dalje može uživati u pjesmi bez razumijevanja značenja, no ako želi razumjeti, prijevod je ključan. Također, neki ljudi radije ostaju u neznanju. Prijatelj mi je jednom rekao da ne želi znati što Baaba Maal pjeva jer mu je poznato da je vrlo konzervativan. Rekao sam mu: "Ignoriranje je blaženstvo, ali ako želiš znati, možeš pritisnuti gumb za prijevod." Mislim da većina tekstopisaca i glazbenika želi utjecati na ljude, promijeniti njihovo razmišljanje i učiniti da njihova pjesma ostane zapamćena. Prijevod približava publiku stvarnom značenju pjesme.
Znate li neke hrvatske ili regionalne umjetnike? Znam da volite Dubiozu Kolektiv, zar ne?
Da, volim ih, oni su nevjerojatni. Što se tiče hrvatskih umjetnika, tek sam nekoliko dana ovdje. Čuo sam za neke, ali nisam duboko zaronio u njihovu glazbu. Ako ne razumijem stihove, teško mi je povezati se s pjesmom. Za mene, značenje pjesme ide puno dublje od samog zvuka. Zato je važno imati stihove i prijevode.
Radili ste s mnogim poznatim umjetnicima poput REM-a, Gipsy Kingsa i Jamesa Browna. Možete li podijeliti neku anegdotu o njima?
Naravno, imam mnogo priča. Na primjer, Gipsy Kings – imao sam dobar osjećaj da će biti vrlo uspješni jer su već imali hit broj jedan u Francuskoj. Doveo sam ih u Ameriku i osigurao im diskografski ugovor. Međutim, s vremenom su se udaljili od mene i angažirali mog bivšeg zaposlenika koji je govorio francuski. Na kraju nisu platili proviziju na milijun prodanih albuma. To je nažalost bio dio njihova menadžmenta, ali kao umjetnici, bili su nevjerojatni. Tonino i Nicolas Reyes bili su briljantni – ljudi su jednostavno voljeli plesati na njihovu glazbu.
Što je s Jamesom Brownom? Kakav je bio raditi s njim?
James Brown je bio jedinstven. Uvijek je imao drukčiju pratnju svake večeri. Počeo sam raditi s njim preko svog rođaka, promotora u Kansas Cityju. U to vrijeme bio je na najnižoj točki svoje karijere, nastupajući u manjim klubovima za crnačku publiku. No, uspio sam ga vratiti u rock-klubove kao što su Mud Club u New Yorku i Studio 54. Nakon toga je ponovno oživio karijeru, pogotovo s pjesmom “Living in America”. James je bio genijalan glazbenik, ali težak za suradnju – sjećam se da je jednom tražio dodatni honorar prije nego što bi nastupio u Parizu, što je dovelo do prekida turneje.
Postoji li šansa da se REM ponovno okupe, poput Oasisa?
Teško. Možda bi se okupili za neki važan društveni cilj, ali mislim da nemaju interesa za povratak. Najbolje poznajem Petera Bucka, divan je čovjek. REM je bio nevjerojatan bend, ali mislim da su njihovi članovi zadovoljni svojim individualnim projektima.
Što mislite o AI programima u glazbenoj industriji poput Suno i Udio?
AI ima ogroman potencijal, ali i izazove. Vidjeli smo probleme s botovima koji napuhuju brojke streamova. Ipak, AI može olakšati mnogo toga, od glazbenih prijevoda do prepoznavanja autorskih prava. Važno je da AI bude etički – da umjetnici budu plaćeni za svoje doprinose, bilo kroz trening modele ili za konačni proizvod.
Koji savjet biste dali umjetnicima koji pokušavaju uspjeti u današnjoj glazbenoj industriji?
Stvorite glazbu koja je neosporna. Radite na svom talentu, gradite bazu obožavatelja i brinite o njima. Okružite se timom stručnjaka koji mogu raditi ono što vi ne možete, poput IT-a, menadžmenta ili pravnih poslova. Također, pazite na svoje metapodatke – osigurajte da su vaši radovi ispravno registrirani kako biste dobili zaslužene honorare. I na kraju, volite ono što radite i budite strpljivi. Uspjeh dolazi uz puno rada i ljubavi prema glazbi
Kako se umjetnici mogu osigurati da dobiju pravednu naknadu na platformama za streaming?
To je odlično pitanje. Trenutačno se vodi velika tužba protiv Spotifya u SAD-u jer su odlučili povezati podcaste s glazbenim sadržajem i smanjiti naknade autorima pjesama za trećinu. Važno je suprotstaviti se tome i boriti se za prava umjetnika. Nacionalna udruga glazbenih izdavača i Kolektiv za mehanička prava već su podigli tužbu. S LyricFindom i dogovorom koji smo nedavno sklopili s HDS ZAMP-om, povećali smo prihode od licenciranja stihova. Kada se stihovi prikazuju na platformama koje podržavamo, prihod se udvostručuje. Čak i više od toga – jer kad su stihovi vidljivi, ljudi dulje slušaju i ponovno se vraćaju pjesmi. Kada se prikažu prijevodi stihova, prihod se još više povećava – to predstavlja dodatnu licencu, što znači da prihod raste četiri puta. To vrijedi za platforme s plaćenom pretplatom, ali i za one besplatne koje se financiraju putem oglasa. Upravo smo završili ovaj dogovor s HDS ZAMP-om kako bismo povećali prihode za sve autore i izdavače. Dio onoga što je Nacionalna udruga glazbenih izdavača istaknula jest činjenica da se u Americi trenutačno nalaze stihovi za koje je kazna za povredu autorskih prava do 150.000 dolara po pjesmi. To je maksimalna kazna za povredu autorskih prava – u Americi imaju vrlo stroge zakone. NMPA je također prepoznala da mnogi stihovi koje Spotify prikazuje nisu licencirani, čak ni oni izvođača poput Baby Lasagne ili nekih drugih hrvatskih glazbenika. Ako se prihodi od hrvatske glazbe udvostruče zahvaljujući prijevodima stihova putem LyricFinda, to znači da će HDS ZAMP ostvarivati dvostruko veće prihode od svojih partnera diljem svijeta. To se temelji na njihovim recipročnim sporazumima s drugim kolektivnim organizacijama za zaštitu prava i organizacijama za prava izvođača. To je ogroman napredak. Također, to znači da neki hrvatski izvođači koji pjevaju hip-hop, kantautorske pjesme, narodnu glazbu, dalmatinsku glazbu ili bilo koji drugi žanr neće biti ograničeni na “geto svjetske glazbe”. Umjesto toga, mogu se pozicionirati kao dio globalne pop-scene.
Koje su vaše aspiracije za globalnu glazbenu industriju u sljedećem desetljeću?
Moje aspiracije za glazbenu industriju su rješavanje problema s nepravednom raspodjelom prihoda i jačanje suradnje među svim akterima industrije – velikim i nezavisnim izdavačima, digitalnim platformama, autorima i izvođačima. Mislim da glazba ima moć zbližiti ljude, smanjiti polarizaciju i inspirirati ih na bolje. Tehnologija i umjetna inteligencija nude alate za rješavanje problema poput loše evidencije prava. Također, vjerujem da glazba, bilo duhovna bilo popularna, može biti snažan instrument iscjeljenja i promjena.
GALERIJA: Pogledajte dosad neviđene fotografije s vjenčanja naše glumice i 26 godina mlađeg nogometaša iz Nigerije