Prvi muž ju je tukao, živjela je od socijalne pomoći, a na priči o malom čarobnjaku zaradila je prvu milijardu

Vijest o novom romanu britanske spisateljice J. K. Rowling, a riječ je o posljednjem nastavku njezina detektivskog serijala “Strike”, na društvenim je mrežama naišla na podijeljene reakcije. Dok milijuni njezinih poklonika ne mogu dočekati da pročitaju novu knjigu “književne mame Harryja Pottera”, među njezinim kritičarima, kojih je mnogo manje, raste bijes i zabrinutost. Naime, u recenziji nove knjige kritičar The Telegrapha Jake Kerridge doveo je u pitanje autoričinu odluku da među svoje likove uvrsti muškarca koji se oblači u ženu i koji ubija žene.

“Knjiga tematizira nestanak liječnice opće prakse iz 1974., koju je ubio serijski ubojica transvestit. Čovjek se pita što će kritičari ranijeg stava Rowling o pitanjima transrodnih osoba reći za knjigu čija je glavna moralna odlika – nikad ne vjerujte muškarcu u haljini”, pita se književni kritičar.

Pritom aludira na skandal iz lipnja ove godine, koji je odjeknuo globalno. Riječ je o reakciji J. K. Rowling na jedan tekst koji je, među ostalim, govorio i o “ljudima koji imaju menstruaciju”. Rowling je odbacila takvu terminologiju pa na društvenoj mreži napisala da je pravo ime za “ljude koji imaju menstruaciju” – “žene”. Time nije izazvala burne reakcije samo zajednica transrodnih osoba, rodno binarnih, nego i žena koje su ušle u menopauzu i onih koji se osjećaju kao žene. Društvene mreže užarile su se od komentara, neki su otišli toliko daleko da su otpisali omiljeni serijal o čarobnjaku Potteru. Jer uslijedio je još jedan autoričin tvit, koji je samo potvrdio prethodni.

“Nije mržnja govoriti istinu”

“Ako spolnost nije istina, onda nema istospolne privlačnosti. Poznajem i volim neke transrodne ljude, ali brisanje koncepta spolnosti onemogućava mnogima da sagledaju svoj život. Nije mržnja govoriti istinu”, napisala je Rowling.

Reagirao je najprije mladi glumac Daniel Radcliffe, koji je u filmskom serijalu utjelovio Harryja Pottera. “Transrodne žene su žene. Svaka izjava koja bi to pokušala opovrgnuti briše identitet i dostojanstvo transrodnih osoba”, uzvratio je. Javila se i glumica Emma Watson.

“Transrodne osobe ono su što kažu da jesu i zaslužuju živjeti svoje živote, a da ih se konstantno ne propitkuje i govori tko su i što su”, napisala je glumica koja se u javnosti istaknula svojom borbom za jednaka prava žena. Od tvitova J. K. Rowling tada se, ljetos, ogradio i Warner Bros. “Događaji posljednjih tjedana samo su nas učvrstili u mišljenju da naša tvrtka treba progovoriti o ozbiljnim društvenim pitanjima. Za Warner Bros nikada nije bilo važnije da čuvamo različitosti i uzimamo u obzir sve kulture. Duboko cijenimo rad naših ljudi, ali naša je odgovornost razvijati empatiju i poticati razumijevanje svih naših zajednica”, piše u izjavi.

J. K. Rowling tada je napisala pismo u kojem objašnjava svoje stavove. Ukratko, ona misli da bez obzira na to što je neki muškarac feminiziran i, u konačnici, možda i transrodan, on nije morao tijekom cijelog života osjećati patrijarhat na svojim leđima, a s druge strane za osobe koje su rođene kao žene, a žele promijeniti spol, boji se da to čine zbog mizoginije i homofobije koja je duboko ukorijenjena u društvu, a ne jer to iskreno žele. Napisala je da se boji da bi i ona sama poželjela nešto slično da je to u njenim tinejdžerskim godinama bilo moguće zbog šovinizma njezina oca koji nikada nije krio da bi bio sretniji da je ona rođena kao muškarac.

Transrodne osobe zbog svega toga snažno su je napale, čak su i palile njene knjige i pritom poručile da bi istodobno ona, kao javna osoba koja je utjecala na živote toliko mladih ljudi, posebno onih koji se nisu osjećali prihvaćenima, trebala paziti što govori s obzirom na to da se ovakva izjava može činiti kao nož u leđa.

Na Twitteru se pojavila i objava koju su neki korisnici objasnili riječima da ona “nije mrtva, ali njena karijera jest”. “U spomen na J. K. Rowling. Nije mrtva, ali ubila je vlastitu karijeru ponosno mrzeći transrodne osobe”, moglo se pročitati.

I tako objava novog romana posljednjih dana stiže usred spora o autoričinim stavovima spram prava transrodnih osoba pa je neki dan spisateljica i aktivistica Charlotte Clymer, bivša tajnica američke organizacije LGBTQ za građanska prava, objasnila sporni kontekst. “LGBTQ organizacije mnogo su puta ponudile da se sastanu s J. K. Rowling, i to privatno, da bi s poštovanjem razgovarale o transrodnim identitetima te o medicinskom i znanstvenom konsenzusu oko njih, a ona je to svaki put odbila. Zapamtite to”, istaknula je.

Neki su je poslušali, ali mnogi nisu, pa je Cynthia Nixon, deklarirana lezbijka i glumica koja je u planetarno popularnoj seriji “Seks i grad” utjelovila Mirandu, u nedavnom razgovoru za list Independent osudila stavove J. K. Rowling, ali i priznala da skupa sa svojom partnericom i transrodnim sinom Samuelom, koji je odrastao uz romane i filmove o Harryju Potteru, i dalje nastavlja gledati filmove o malom čarobnjaku “jer kao umjetnička obitelj znaju odvojiti djelo od autora”.

Nakon svega, teško se oteti dojmu da J. K. Rowling ne odustaje od vlastitih stavova ni pod pritiskom, dijelom i zato što – može. Pa ona je jedna od najistaknutijih književnica današnjice, njezina djela prodana su u milijunima primjeraka širom svijeta, prevedena su na gotovo sve svjetske jezike! Njezina uspješna saga o čarobnjaku Harryju Potteru doživjela je filmska izdanja i pritom su to najprofitabilniji filmovi u povijesti kinematografije.

Stvorivši lik Harryja Pottera, jednog od omiljenijih likova u modernoj književnosti, Rowling je ostvarila nezapamćen književni uspon, ali i njezin privatni život dobio je razmjere bajke sa sretnim krajem. S puno nula na bankovnom računu. Jer, njezin život prije Harryja Pottera bio je sve samo ne glamurozan, kreativan ili ispunjen slavom. Iza ove nevjerojatne, izmišljene priče o malom čarobnjaku stoji isto tako nevjerojatna, ali stvarna životna priča.

Rođena u siromaštvu

Britanska spisateljica Joanne Rowling rođena je u Gloustershireu 31. srpnja 1965., u skromnoj i siromašnoj obitelji, okružena knjigama. Prvu je priču, “Rabbitat”, napisala kada je imala šest godina. Odmalena je znala da se želi baviti pisanjem i smišljala je priče za mlađu sestru, no roditelji time nisu bili oduševljeni. Smatrali su da pisanje nije način postizanja životne sigurnosti i da je njena mašta samo prolazan hir.

Prvi veliki životni poraz stigao je u 17. godini jer nije upisala željeni fakultet. No tragedije su tek uslijedile. Njezine dvadesete obilježila smrt majke na Staru godinu 1990., kada je Anne Rowling u 45. godini izgubila bitku s multiplom sklerozom. Budući da je bila vrlo privržena majci, njezina ju je smrt teško pogodila.

Nevolje su zaredale, tako i spontani pobačaj te potraga za poslom zbog kojeg se iz Londona preselila u Porto (Portugal), gdje se 1992. udala za TV novinara Jorgea Arantesa, koji ju je zlostavljao. Brak je potrajao samo godinu dana, a Joanne je rodila kćer s kojom se u prosincu 1994. preselila k sestri u Edinburgh, gdje je kao samohrana majka živjela od socijalne pomoći.

Nakon što joj je dijagnosticirana klinička depresija, ubrzo potom, u 30. godini, pokušala je počiniti samoubojstvo. Ali, usmjerila je svu svoju energiju u ono što je radila najbolje, bolje od ostalih – bilo je to pisanje. Unatoč teškim životnim okolnostima, nije odustala od priče o pustolovinama malog čarobnjaka, koja se u njoj “kuhala” godinama. Ideju za lik Harryja Pottera Rowling je dobila na putovanju vlakom između Manchestera i Londona. “Sve je počelo s Harryjem, svi ostali likovi dolazili su postupno”, objasnila je godinama kasnije.

Prvi roman nastajao je u edinburškim kafićima kamo je odlazila da ne bi morala plaćati grijanje, na pisaćoj mašini, kad god bi uspjela uspavati kćer. Narušeno mentalno zdravlje i depresija, koji su je pratili u najtežim godinama života, poslužili su joj kao inspiracija za dementore, bića tame koja se hrane ljudskim osjećajima i čija prisutnost stvara hladnu i mračnu atmosferu.

Lik Hermione temelji na sebi

U knjigu je utkala još mnogo autobiografskih elemenata. J. K. Rowling rođena je istoga dana kao i njezin slavni lik Harry Potter – 31. srpnja, a mnogi likovi i događaji inspirirani su njezinim stvarnim životom. Primjerice, lik Hermione osmislila je prisjećajući se sebe kada je imala 11 godina.

U knjigama je poprilično važan i željeznički kolodvor King’s Cross, što je mjesto na kojem su se prvi put susreli njezini roditelji. Kada je imala devet godina, s roditeljima se preselila blizu jedne šume i tu je provela ostatak djetinjstva. Ova šuma ima važno mjesto u nastavku “Harry Potter i darovi smrti”, u kojem se javlja kao Zabranjena šuma...

Kada je 1997., u 31. godini, naposljetku završila prvu knjigu iz serijala, “Harry Potter i kamen mudraca”, uslijedila je nova borba. Teško je povjerovati da uspješan književni serijal poput Harryja Pottera nije isprva naišao na zanimanje izdavača, ali upravo to se i dogodilo, pa je potraga potrajala punih godinu dana.

Prvi rukopis J. K. Rowling odbacilo je čak 12 izdavačkih kuća prije nego što ga je Bloomsbury odlučio izdati. Odluka o izdavanju “Harryja Pottera i kamena mudraca” pala je tek nakon što je izvršni direktor tvrtke dao rukopis svojoj kćeri, a ona je zahtijevala da joj kaže što će se dalje događati sa simpatičnim čarobnjakom.

No urednik joj je pritom preporučio da piše pod pseudonimom – kako muški čitatelji ne bi zazirali od ženske spisateljice. Tako je i napravila. Budući da nije imala srednje ime, uzela je bakino (Kathleen) te postala J. K. Rowling. Ostalo je povijest.

Prva knjiga postigla je golem uspjeh – postala je najbrže prodavana knjiga u povijesti izdavaštva, a film snimljen po njoj u studenom 2001. prikazan je u rekordom broju kina te se po zaradi svih filmskih premijera u povijesti i dalje nalazi na prvom mjestu – samo u prvom vikendu prikazivanja zaradio je gotovo 100 milijuna dolara i jedan je od najgledanijih filmova na svijetu!

Uslijedili su nastavci “Odaja tajni”, “Zatočenik Azkabana”, “Plameni pehar”, “Red feniksa”, “Princ miješane krvi”, “Harry Potter i darovi smrti”, izdani u više od 200 zemalja i prevedeni na više od 60 jezika.

U listopadu 1998. Warner Bros kupio je prava na prva dva romana Harryja Pottera za sedmeroznamenkasti iznos. Kompanija se dogovorila sa slavnom autoricom da će se snimanje filmova odvijati na engleskom području, s britansko-irskom glumačkom postavom. Odbila je ponudu za malu ulogu u filmu, no Rowling se potpisuje kao producentica na zadnjem filmu iz ciklusa “Harry Potter i darovi smrti”, koji je podijeljen na dva dijela.

U vrijeme najveće popularnosti i uspjeha, 2000., Rowling je primila kraljičin orden Britanskog Carstva, a u godinama koje slijede priznanja koja je dobila uključuju naslove za iznimna postignuća i za autora godine britanske književne nagrade Gold Blue Peter Badge. Rowling ima i počasne diplome Sveučilišta St. Andrews, Edinburgh i Edinburgh Napier, Sveučilišta Exeter i Harvarda.

U srpnju 2007. megapopularni serijal završen je objavom posljednje knjige, “Harry Potter i darovi smrti”. Iste godine britanskim medijima priznala je da joj je teret slave osobito u početku bio velik uteg.

“Toliko su me puta pitali kako se nosim sa slavom i svaki put kad bih rekla ‘dobro’, lagala bih. Osjećala sam se kao da je u mene, nakon toliko godina provedenih ‘ispod kamena’, netko usmjerio reflektore. Bila sam prestravljena”, rekla je J. K. Rowling.

Do 43. godine izdala je nekoliko knjiga i izgradila cijelu franšizu koja vrijedi čak 15 milijardi dolara. Potter je od Rowling napravio jednu od najbogatijih žena svijeta, bogatiju i od engleske kraljice. No dobar dio tog novca daje u humanitarne svrhe. Zapravo, status prve spisateljice milijarderke izgubila je zbog golemih iznosa koje daje u humanitarne svrhe i visokih poreza koje plaća u rodnoj Velikoj Britaniji, ali bogatstvo autorice “Harryja Pottera” i dalje, prema podacima iz 2017., premašuje 600 milijuna funti.

Osnovala je zakladu “Lumos”, koja se brine za djecu u sirotištima diljem svijeta, potpomaže djecu koja boluju od AIDS-a, a velika je zagovornica i zaklade “Haven”, koja daje financijsku potporu umjetnicima koji zbog bolesti ili nesreća ne mogu obavljati svoj posao. “Imam moralnu odgovornost jer mi je dano i više od onoga što mi je potrebno”, priznala je Rowling. Njezina djela “Čudesne zvijeri i gdje ih naći” i “Metloboj kroz stoljeća” objavljena su za dobrotvorne svrhe 2001.

U jednom od rijetkih intervjua, koji je dala britanskom magazinu Tatler, progovorila je o najvećem životnom gubitku, otkivajući da je Harry Potter “rođen” u trenucima kada je izgubila majku. “Znam da sam u trenutku kad je umrla moja majka radila na Harryju Potteru”, rekla je J. K. Rowling, otkrivši da majci nikad nije spomenula svoju ideju za lik Pottera. Osjećaj osamljenosti, koji je autoricu obuzeo, pridonio je odluci da Harry bude siroče. “Rijetko prođe dan, a da ne mislim na nju”, izjavila je, otkrivajući da je kasnije majci u čast pokrenula Neurološku regenerativnu kliniku “Anne Rowling”. Priznala je da najviše žali što njezina mama nikad nije pročitala knjige o Harryju Potteru. Osvrnula se i na teške dane nakon majčine smrti.

Napisala je vlastitu bajku

“Nikad se nisam stidjela svoje depresije. Zašto bih se stidjela? Imala sam težak period u životu i ponosim se time što sam ga preživjela. Ne treba likovati kad žena posrne, nego slaviti njezin veličanstven oporavak”, rekla je, nadahnjujući žene širom svijeta.

Kada je riječ o privatnom životu, poznato je da se nakon propasti prvog braka s nasilnikom, Rowling udala za liječnika Neila Murraya na privatnoj ceremoniji u svojem domu Aberfeldy u prosincu 2001. Sin David Gordon rodio se u ožujku 2003., a kći Mackenzie Jean u siječnju 2005.

Njihova majka ne razmeće se svojim bogatstvom, no paparazzi je ponekad ulove u kakvom šopingu. Kada troši novac na sebe, J. K. Rowling najviše voli kupovati cipele. Kao i većina žena, opsjednuta je cipelama s visokim potpeticama pa mnogi misle da je puno viša od 162 centimetra, koliko je zapravo visoka.

“Postoje mnoge važnije stvari u životu od cipela, ali ja ih svejedno volim”, otkrila je slavna spisateljica.

U njezinu ormaru mogu se naći dizajnerski komadi – sve od Jimmyja Chooa do Christiana Louboutina, a osma knjiga “Harry Potter i ukleto dijete” inspirirala je Sophiju Webster da dizajnira štikle s detaljem zlatnih krila. No J. K. Rowling na ovu vrstu tema odmahuje rukom.

“Nikad nećete istinski upoznati sebe ni snagu odnosa sa svojim bližnjima, sve dok vas ne testiraju nevolje. I to je jedino važno u životu”, priznala je J. K. Rowling.

Uistinu, inspirativna priča o teškom životu autorice Harryja Pottera osvanula je 2017. u videoklipu koji opisuje njezin život – od dna do vrha. Učinak na gledatelje bio je toliko impresivan da se tih dana širio društvenim mrežama velikom brzinom i u samo nekoliko dana bio je pregledan više od 80 milijuna puta. Njegova poruka je: “Vjerujte u sebe. Budite strastveni. Radite naporno. Nikada nije kasno.”

Jer, kreirajući Harryja Pottera, J. K. Rowling ostvarila je ne samo golem književni uspjeh i svjetsku slavu nego i bijeg od siromaštva, izlazak iz svojih dotadašnjih okvira, postala je nova osoba i stvorila je nov, drugačiji život. Pišući bajku o malom čarobnjaku, zapravo je napisala svoju vlastitu životnu bajku i postala njena glavna junakinja. Usprkos tisućama ispisanih stranica knjiga, poruka njezine životne priče stane u nekoliko riječi – da nikada ne treba odustati. “Ne trebamo čaroliju da promijenimo svijet, već nosimo svu potrebnu snagu unutar sebe – imamo moć da zamislimo bolje”, poručila je J. K. Rowling.