Skoro pola milijuna Hrvata svaki dan gleda turske sapunice, a oni od toga masno zarađuju

Šeherezada i Onur, Sulejman Veličanstveni i Hurrem... niz likova je iz omiljenih turskih sapunica koji su se Hrvatima uvukli pod kožu. Zbog pitke ljubavne priče, lijepih glumica i glumaca, turske sapunice već više od desetljeća imaju visoku gledanost u Hrvatskoj.

Odlične brojke

Recimo, tursku uspješnicu “Ambasadorova kći” na Novoj TV prati više od 480 tisuća gledatelja dnevno, što je 36,2 posto udjela u gledanosti. Iza nje je “Ljubav osvetnika”, koju u prosjeku dnevno prati gotovo 370 tisuća gledatelja, što je 25,8 posto udjela u gledanosti, navode istraživanja agencije AGB Nielsen za razdoblje od 1. siječnja do 23. ožujka ove godine. U usporedbi s njima, najgledanija domaća serija je “Kud puklo da puklo” koju svaki dan prati više od 570 tisuća gledatelja te bilježi 35% udjela u gledanosti, a u stopu je prati i “Dar Mar” s gotovo pola milijuna gledatelja te 32,9 % udjela u gledanosti.

Ne treba se čuditi velikim brojkama jer ipak su Turci viceprvaci u prodaji zabavnih televizijskih sadržaja. Jedino ih nadmašuju Sjedinjene Američke Države, izvijestila je državna turska televizija TRT, a turska novinska agencija Anadolija istaknula je očekivanja da će izvoz turske TV produkcije 2023. dosegnuti čak milijardu dolara. Turske povijesne drame preferiraju se u arapskom govornom području, ali na Balkanu i u Španjolskoj bolje prolaze klasične turske ljubavne priče.

Sve je počelo s “1001 noći” i Šeherezadom koja je Hrvatima uspješno lansirala priču o neizmjernoj ljubavi između nje i Onura, a da im se uvukla pod kožu, govori i podatak kako je tada, 2011. godine, to bila najgledanija strana serija u udarnom terminu. Naime, prema podacima Agencije AGB Nielesen Research, svaku je epizodu serije pratilo više od 740 tisuća gledatelja. Zbog svega navedenog čini se da su Turci zbilja otkrili formulu uspjeha sapunica – borba dobra i zla u kojoj dobro uvijek pobjeđuje. Premda zvuči kao kliše, brojke upravo tome idu u prilog, kako u Hrvatskoj tako i u Turskoj.

Povijesne teme

Doduše, tamošnji sociolozi ističu kako sve povijesne drame u državnoj produkciji, smještene u vrijeme Osmanskog Carstva, imaju populističku priču. “Takva vrsta serijala priprema kulturološki plodno tlo za Erdoğanov politički despotizam”, kazao je turski novinar u egzilu Can Dundar. Sadržaj takvih serija posebno kontrolira RTUK, regulatorno tijelo za medije osnovano 1994. godine kojem je zadaća da motri i isključuje kanale koji emitiraju sadržaj koji šteti vlasti. Pritom ne nadgleda samo političke sadržaje već i zabavne pa je tako nedavno jedan TV kanal zbog serija u kojima se izvanbračne veze navodno prikazuju kao poželjne bio kažnjen. Ali i kada je riječ o golotinji ili alkoholu RTUK daje crveni karton.

“Iza mnogih ovakvih odluka stoji ideja o zaštiti ideala savršene turske obitelji”, ističe sociolog Besim Can Zirh sa sveučilišta u Odtu u Ankari i dodaje kako je posljednja dva desetljeća konzervativna vlada temeljito restrukturirala medije, a njegova kolegica, sociologinja i feministica Feyza Akinerdem kaže kako je primijetila promjenu u sadržaju turskih serija. “Nasilje nad ženama velika je tema i nalazi svoje mjesto u brojnim produkcijama posljednjih godina”, kazala je te dodala da je ženska svakodnevica postala prominentna tema.

Pogledajte najbolje trenutke ovogodišnje dodjele Večernjakove ruže.