63. izdanje

Splićanin Marijan Ban odnio pobjedu na Zagrebačkom festivalu

Foto: Zarko Basic/ PIXSELL
Marijan Ban
Foto: Zarko Basic/ PIXSELL
Marijan Ban
Foto: Zarko Basic/ PIXSELL
Marijan Ban
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Zagrebački festival
22.01.2016.
u 23:00
U Hypo Centru održano 63. izdanje festivala u novom usponu, a večer domaće glazbe začinila je zvijezda Sanrema Marco Masini koji je otpjevao tri pjesme
Pogledaj originalni članak

Zagrebački festival u svom 63. izdanju održan je večeras u dvorani “Kornati”. Već nekoliko godina nekadašnji Zagrebfest, sad pod punim imenom i s novom upravom, pokazuje da festivalska forma može i treba biti modernizirana i na domaćem tržištu. I ove godine desetak pjesama Zagrebačkog festivala još prije završne večeri upisalo se na službenu domaću ljestvicu Top 40, što samo potvrđuje da su dobre pjesme na ovakvim manifestacijama ključ uspjeha za stići do široke publike.

Nakon odgledanog večerašnjeg izdanja, nije teško shvatiti koja je dobitna formula „novog“ Zagrebačkog festivala? Prije svega odlične pjesme, njih 20, atraktivna scenska produkcija, dinamična režija priredbe s dva voditeljska para - Anom Radišić i Nevenom Rendeli na glavnoj pozornici, te Antom Cashom i Franom Ridjanom u backstageu – i odlična svirka i pjevanje uživo. Možda su baš pjevačice i pjevači ove godine pobrali vrhnje redom atraktivnim pjevačkim izvedbama koje su dale dodatnu privlačnost samim pjesmama, a i autori su se potrudili.

Večer prije dodijeljena je nagrada Neni Belanu za najslušaniju pjesmu prošlog Zagrebačkog festivala, „Jer je pjesma dio nas“. I ta, kao i lanjska pobjednička Silentea „Čudna ili čudesna“, pokazuju da osnova priče dobra pjesma, pa se s takvim standardnima krenulo i u ovo izdanje festivala. Popis izvođača bio je više nego respektabilan, kao i žanrova koje smo čuli na okosnici zanimljivih pop sazvučja, jer pop glazba postala je možda osnovna karakteristika Zagrebačkog festivala.

Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Od meni najdražih, kantautorstva na rubu rocka Pavela i Marijana Bana, preko retro popa Marka Tolje, atraktivnih Ane Opačak, jedne od najboljih na lanjskom The Voiceu, glumice Mile Olegović, Antonele Doko, trojke iz Fosila i Elene Stelle, do girlie power-popa Žanamari, funky/soula Noe, pouzdanih baladera Giuliana i Harija Rončevića, te drugih, jedan od najdugovječnijih domaćih festivala pokazao je kako se može biti privlačan a istovremeno ne i banalan.

Sedmeročlanom žiriju možda nije bilo lako, ali je dobar, „matematički“ sustav glasanja – s dodjeljivanjem 20 bodova prvoj pjesmi, pa prema jednom bodu dvadesete na nečijem popisu – na koncu na pobjedničko postolje doveo Marijana Bana s pjesmom «Ne voliš me više» koju su napisali Tomislav Mrduljaš i Robert Pauletić.

Revijalni program dvostrukog sanremskog pobjednika Marca Masinija sa tri pjesme još je više podigao produkcijske standarde i privlačnost 63. Zagrebačkog festivala, koji novu atraktivnost duguje prije svega dobrom receptu i artikuliranoj koncepciji, a potom i visokoprofesionalnoj realizaciji festivala.

>> ‘Publika uvijek prepozna kad je netko originalan’

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.