zanimljiv serijal

Sva remek-djela Fausta Vrančića emitirana na HRT-u

Foto: HRT
Sva remek-djela Fausta Vrančića emitirana na HRT-u
30.01.2020.
u 14:56
U sklopu projekta Večernjeg lista “Hrvati koji su mijenjali svijet”,emitirao se serijal o Šibenčaninu i njegovim velikim izumima
Pogledaj originalni članak

HRT se pridružio projektu Večernjeg lista “Hrvati koji su mijenjali svijet.
 Nakon što smo pogledali izvrsni dokumentarac o Ruđeru Boškoviću, na Trećem programu prikazao se i serijal u četiri dijela “Faust Vrančić – san o strojevima”.

U seriji je prikazan životni put Fausta Vrančića (Šibenik, 1551. – Venecija, 1617.), poznatog izumitelja, diplomata,
inženjera, svećenika i biskupa, jezikoslovca, hrvatskog polihistora.
Serija je nastala kao koprodukcija Hrvatske televizije i producentske kuće ARTY-ZG prema scenariju i pod redateljskom palicom Hrvoja Šajbingera.

Uz ozračje i okolnosti koje su utjecale na njegov životni put u seriji “Faust Vrančić” osobiti naglasak dan je njegovoj izumiteljskoj i znanstvenoj djelatnosti: konstrukcijama mlinova, žičara, visećih metalnih mostova, satova... a posebno njegovom remek-djelu – nacrtu padobrana čiji se pravokutni oblik koristi i danas – kazao je Vladimir Brnardić, urednik dokumentarnih sadržaja HTV-a.
Prva epizoda pod nazivom “Zemlja” prati djetinjstvo i ranu mladost Fausta Vrančića od odrastanja u Šibeniku i Šepurinama preko školovanja u Bratislavi i Padovi do odlaska na službu u Veszprém. Osobiti je naglasak stavljan na njegovu izumiteljsku djelatnost vezanu uz mlinove za koju je inspiraciju crpio iz rodne sredine kao i iz onodobne znanstvene literature.

Taj aspekt njegova djelovanja obrađuje publicist Milivoj Zenić.
Druga epizoda, pod naslovom “Voda”, prati razdoblje od Faustova službovanja u Veszprému do odlaska na dvor Rudolfa II. u Pragu s posebnim osvrtom na njegove konstrukcije mostova, kao i na okolnosti u kojima tada djeluje (Turski ratovi, širenje protestantizma, stupanje na prijestolje novog cara).

Epizoda je snimljena na autentičnim lokacijama u Veszprému i Pragu, a nacrti i makete mostova popraćene su stručnim komentarima.
Treća epizoda, “Vatra”, obuhvaća najintrigantnije razdoblje života
Fausta Vrančića – njegov boravak na dvoru njemačkog cara i
hrvatsko-ugarskog kralja Rudolfa II. Poseban je naglasak stavljen na ekscentrično ozračje carskog dvora u Pragu, na umjetnike i
znanstvenike među kojima se Faust kretao te na njegov osobni odnos s carom.
Pred sam kraj života Faust Vrančić odlučio je svoje zamisli i ideje objaviti u jedinstvenom djelu – “Machinae novae”. Četvrta epizoda “Zrak” posvećena je tako posljednjim godinama njegova života provedenim u Rimu i Veneciji te njegovu remek-djelu. 

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.