Stara poslovica kaže da jabuka ne pada daleko od stabla, a toga se drže i mnoge dobro poznate glazbene obitelji. Posljednji je primjer Hana Huljić, talentirana kći hitmejkera Tončija i Vjekoslave, koja je nakon diplome na Glazbenoj akademiji i rada na orkestracijama nedavno izdala i svoj prvi singl “Alisa”.
– Od njih i ne pokušavam pobjeći, ali pokušavam objasniti ljudima da me roditelji ne guraju, nego baš suprotno – sve što radim zapravo radim sama. Školovana sam glazbenica i sama radim svoje pjesme. Ja sam ponosna na roditelje i svoje prezime, ali, naravno, kod nas vas ljudi odmah stigmatiziraju pa kažu: “Aha, ona je njihova kći, mama i tata je guraju” – rekla nam je Hana prošlog tjedna u intervjuu. Mnogima je upravo slavno prezime bilo poticaj, ali i breme u karijeri. Jedan od takvih je i Matija Dedić, sin slavnih glazbenika Arsena Dedića i Gabi Novak. Matija je već s pet godina počeo svirati klavir, a vrlo je brzo otkrio jazz koji mu daje mogućnost kreativnijeg i osobnijeg pogleda na glazbu. U Austriji je 1997. diplomirao na jazz-akademiji.
– Od oca sam naslijedio strog pristup radu i veću sklonost individualizmu, a od majke, kao odličnu protutežu, pokupio sam uživanje u kolektivu te prije svega fer, ravnopravan i prijateljski odnos prema ostalim glazbenicima u sastavu – kazao je Matija koji se ponosi i svojom kćeri Lu. Naravno, i ona je naslijedila umjetničke gene.
Lu ima sve predispozicije za glazbu, naravno. Okušala se nekoliko puta javno, ali brzo je shvatila da u glazbenom okruženju koje vlada na ovim prostorima nema potrebe ulagati prevelik trud i promicati kvalitetu. Volio bih da me nadmaši, a isto tako bio bih sretan da pronađe svoj put u bilo kojoj vještini. Dovoljno me oduševila činjenicom da nema namjeru zloupotrebljavati to što dolazi iz velike glazbene obitelji ni producirati se bez razloga – kazao je Matija.
Slično djetinjstvo imao je i Boris Novković, koji je iz prve ruke gledao kako nastaju neki od najvećih hitova ex-yu scene. Njegov pokojni otac Đorđe pisao je pjesme za mnoga poznata imena, a majka Ozana profesorica je glazbe. Boris je već s 19 godina izdao prvi album “Kuda idu izgubljene djevojke”.
– Bilo je lako odrastati uz dva glazbenika, no uz Đorđa koji je volio red, rad i disciplinu, i prilično zahtjevno, ali zahvalan sam mu na tome – kazao je jednom Boris koji je nedavno dobio treće dijete, kćerkicu Si.
Glazbena legenda Željko Bebek ljubav prema glazbi prenio je i na svojeg 16-godišnjeg sina Zvonimira. Zvone je upisao Rock akademiju, a prije dvije godine prvi je put na CMC festivalu pratio tatu na gitari. Da mladi Bebek ima dara, mogli smo vidjeti i lani kad je oca pratio na turneji “Ono nešto naše”.
– Nikad nisam htio neke stvari koje bi većina htjela samo zato što mi se mogu priuštiti. Uvijek sam imao neki svoj skromniji, meni posebniji izbor određenih stvari. Od kada sam aktivno počeo nastupati na koncertima s tatom, jedino što se promijenilo je moje slobodno vrijeme, koje se smanjilo, ali znam da će se trud jednog dana isplatiti – iskreno je izjavio Zvonimir. Gitaru svira i 24-godišnji Matija Škoro, sin glazbenika Miroslava Škore. Matija je bio član benda Pravila igre, a tatu je na gitari pratio još prije deset godina, na velikom koncertu u Areni.
– Volio bih se baviti glazbom i nadam se da je ovo prvi korak za dalje. Ako ikad postanem zvijezda, ostat ću skroman – kazao je tom prigodom Matija. Prava glazbena obitelj su i Stipišići. Ljubo Stipišić Delmata bio je bard dalmatinske pisme, Zlatan Stipišić Gibonni jedan je od najuspješnijih hrvatskih kantautora svih vremena, a 20-godišnji Rando Stipišić prije četiri godine s Lukom Mrduljašem, sinom skladatelja Tome Mrduljaša, osnovao je grupu RadioWho.
– Očevi su nam bili velika podrška i nisu nam nametali stvari koje ne volimo, već su nas pustili da izaberemo vlastiti glazbeni put – kazali su Rando i Luka.
Pogledajte video: Jacques Houdek o pobjedi Roka Blaževića na Dori