Tesla je konačno dobio propisan film o sebi i svojem dostignuću, no pobjedu izmjenične struje jako je teško pokazati na ekranu

Rat struja je film koji najvjernije prikazuje događaje koji su prethodili najspektakularnijom primjenom najvažnijeg izuma Nikole Tesle, motora na izmjeničnu struju. No, to je i film osobito teške prošlosti, a za koju nije ni najmanje kriv. Jer, producent mu je bila The Weinstein Co., odnosno sam Harvey Weinstein. Čovjek kojega se gotovo masovno optužuje za seksualno uznemiravanje i napastovanje, pa je čak i kod nas to ponovo tema jer su se oko nje sukobili Aleksandar Stanković i Jelena Veljača, bio je namjerio da Rat struja bude čak i kandidatom za Oscara. Tako se sav bio dao u film koji je režirao Alfonso Gomez-Rejon, do te mjere da ga je sam stao i premontiravati a u tome ga je prekinula afera koja je kao rijetko koja odjeknula svijetom. Neko poduže vrijeme nije se uopće znalo što će biti s Ratom struja, više se govorilo da nikada neće ni ugledati svjetlo kino-dvorana nego da će se pojaviti na velikom ekranu. Ipak, dočekao je svoje vrijeme, ovu jesen, pa će i u nas početi s prikazivanjem ovog tjedna. Naime, prava su na film pripala pravnoj sljednici The Weinstein Company, Lantern Entertainmentu koja je zadržala međunarodna prava, dok je američka prava prikazivanja preprodala tvrtki 101 studios. Nekako se dogodilo da je film iscurio na Internet puno prije službenih svjetskih premijera, no dobro, riječ je o ekranizaciji poznatih povijesnih događaja, pa spoilanja niti ne može biti. I kada je sve konačno riješeno, pojavio se novi problem. A to je da je redatelj Gomez-Rejon želio nanovo premontirati film prema svom ukusu. A to mu je omogućio nitko drugi nego Martin Scorsese otežući sa svojim pristankom na predaju prava i tako ostavljajući dovoljno vremena redatelju da konačno dovrši svoj film. Finalnu ćete verziju tako konačno vidjeti u našim kinima, no treba odmah reći kako je teško da će film biti kandidat u bilo kojoj važnijoj kategoriji za Oscara. Ne ide to zaista sjajnoj glumačkoj ekipi gdje Michael Shannon glumi Georgea Westinghousea a Benedict Cumberbatch Thomasa Alvu Edisona, pogotovo ne Nicholasu Houltu koji je u ulozi Nikole Tesle. Kao što smo istaknuli na početku, riječ je o filmu koji do sada najtočnije na velikom ili malom ekranu najtočnije prikazuje događaje s kraja 19. stoljeća. Gomez-Rejon dobro je uhvatio atmosferu vremena, kostimografija je odlična, sve odgovara vremenu u kojem se radnja odvija. Ne treba valjda posebno podvlačiti da su Shannon i Cumberbatch sjajno odradili svoje uloge, ovaj zadnji je posebno bio zainteresiran za film. Hoult je odličan i doista s priličnom točnošću portrertira Teslu, barem prema onome što znamo iz brojnih knjiga koje su o njemu napisane ili fotografija, samo – nedostaje mu karizme. Engleski je glumac Teslu odradio profesionalno i zanatski, no ne dajući liku velikog znanstvenika prostora da objasni ono što nas i danas zanima i intrigira. A to je tajna njegova genija, pa čak koliko je sve što se o njemu misli autentično i vjerodostojno, koliko je doista istine u priči o čovjeku kojega smatramo jednim od najvećih izumitelja. Treba reći kako Hoult nije ni imao previše prostora, jer scenarij je najvećim dijelom ostao rezerviran za duel Westinghousea i Edisona u kojem se Tesla pojavljuje kao faktor X koji će na kraju prevagnuti i donijeti čovječanstvu dostignuće na kojemu ono i danas počiva – efikasnu komercijalnu primjenu izmjenične struje. Pročitate li ozbiljniji tekst o borbi za ratu struja, u filmu ćete prepoznati priču koja je praktično u cijelosti vjerodostojna, poput Edisonova podmetanja kako je izmjenična struja smrtonosna. Kao što ćete konačno izgubiti iz vida staru priču o sukobu Edisona i Tesle. Naš je izumitelj doista bio razočaran u Edisona no nije taj sukob donio pobjedu izmjenične struje već onaj između Edisona i Westinghousea koji je pristao primijeniti Teslin patent. I tako, imamo jedan povijesno vjerodostojan film koji ipak ima jedan ozbiljan nasljedan nedostatak. Borbu zastupatelja istosmjerne i izmjenične struje jako je teško ekranizirati na atraktivan način, priča naprosto nije dovoljno televizična da bi bolje popunila kina. Veseli što je Nikola Tesla konačno dobio propisan film o sebi i svojem dostignuću no i dalje je David Bowie taj koji nosi titulu najbolje prikazanog izumitelja rođenog u Smiljanu, u Prestižu, ali još i više u Čovjeku koji je pao na Zemlju gdje mu je upravo Tesla bio uzor za ulogu Thonasa Jeromea Newtona.