Javno najdostojanstveniji vladari u svoja su četiri zida bili skandalozni i razbludni

U nedjelju 7. siječnja na kanalu Viasat History počinje emitiranje petodijelnog povijesnog serijala “Private Lives of Royalty” – “Privatni život kraljevskih obitelji”. U svakoj će epizodi poznata engleska povjesničarka Tracy Borman obraditi nekoga od znamenitih vladara. Kraljica Viktorija, kralj Đuro III. i princ regent, kralj Luj XIV., kralj Karlo II. pa onda i sam Henrik VIII. povijesne su ikone kojima se serijal bavi. Osebujan stil vladanja svakoga od njih ipak ne skriva činjenicu da se radilo o običnim ljudima u posebnim ulogama. I oni su imali mane, loše navike, slabosti, želje i potrebe...

I baš su zato tako zanimljivi, ne samo zbog povijesnih događaja, diplomacije ili politike koju su vodili nego zbog svakodnevnog života. Zašto je Luj XIV. gradio veliku tursku kupelj u Versaillesu ako se sam nije baš prečesto kupao? Ili Karlo II. koji sjajno izgleda na portretima, no kako je izgledao kada bi skinuo periku i slojeve halja? Ponajbolji vodič kroz njihove živote upravo je Tracy Borman, glavna kustosica britanskih kraljevskih palača koja iza sebe ima već popularnu povijesnu dokumentarnu seriju “Privatni životi Tudorovih” te je i autorica nekoliko tiražnih knjiga o britanskim vladarima. Iz ovog razgovora jasno je da je povijest za nju više od zanimanja.

Zašto ste za seriju izabrali baš ovih pet vladara?

Željela sam pet vrlo različitih vladara od kojih svaki otkriva neko drugo gledište kraljevskog života. Primjerice, kod Karla II. zanimljiv je njegov seksualni život, kod Henrika VIII. navike obavljanja nužde, kod kraljice Viktorije načini razonode.

Što je to toliko različito u privatnim životima vladara u usporedbi s uobičajenim razmišljanjem po kojem ih svjetovne stvari ne zanimaju previše? Koje su bile njihove tjeskobe i strahovi, druge emocije koje su ih ponajviše obilježile?

Na prvi je pogled jasno da su prije svega bili ljudska bića pa tek onda vladari. Kada istražite kroz što su prolazili privatno, sasvim drugačije gledate na njihovo javno djelovanje.

Kako su uspijevali vladati i voditi tako buran privatan život? Imamo li primjer da je vladar bio strog, ali istodobno i brižan otac i obiteljski čovjek?

Najuspješniji vladari vrlo su jasno odvajali privatni život od javnog. Đuro III. bio je posebno uspješan kao suprug i otac, imao je petnaestero djece, no bio je i predan svojim javnim dužnostima. Šteta je što ga povijest pamti kao “ludog kralja” jer je bio mnogo više od toga.

Što je s religijom? Jesu li vladari bili pobožni ili je religija za njih bila tek političko sredstvo?

I jedno i drugo. Bili su pobožni, pogotovo Henrik VIII. No ponekad su privatno prakticirali potpuno drugačiju vrstu vjere nego javno. Primjerice, Elizabeta I., koju se slavi kao prvakinju protestantizma, u svojim je odajama ipak ostala odana elementima katoličanstva.

Kad smo kod Elizabete I., je li točno da je beskrajno voljela šminkanje?

Bila je doista opsjednuta svojom pojavom, ne samo zbog taštine. Bilo je ključno da vladar ne pokaže nikakav znak fizičke slabosti svojim podanicima. Zato je Elizabeta I. ulagala toliko vremena i novca u svoju kozmetiku, kosu i halje. Njezinim je sluškinjama trebalo dva sata svakog jutra da naprave takozvanu masku mladosti koja je zavaravala Elizabetine suvremenike koji su vjerovali da ona ne stari.

Jedan od najpoznatijih britanskih kraljeva je Henrik VIII. Je li doista bio serijski ubojica?

Mislim da se radi o dualizmu. U jednu ruku znamo ga kao velikog kralja i utjelovljenje kraljevskog autoriteta, a u drugu ruku bio je jedan od najkrvavijih i najbrutalnijih monarha u povijesti. Toliko se mijenjao da nijedna od njegovih supruga ni u jednom trenutku nije mogla predvidjeti kakvog će Henrika dobiti. Isto tako, Henrik VIII. bio je poznat po samouvjerenosti i oštrini, gotovo tiranskom načinu vladanja, no kod kuće je opisivan kao veliki plašljivac kakvog ćete teško drugdje pronaći.

Tko je još posebno zanimljiv, možda netko tko se ne nameće otprve?

Jedan je od mojih favorita Karlo II. Na tron je stupio nakon turbulencija engleskog građanskog rata, i bio je i jedan od najsigurnijih, najneumjerenijih i najdekadentnijih vladara u povijesti. Njegova je vladavina bila obilježena čitavim nizom seksualnih skandala od kojih je većina uključivala njega samoga, a zbog toga je često obolijevao od sa seksom povezanih bolesti. Tako ćemo u serijalu istraživati i bizarne lijekove koji su se u tu svrhu koristili, primjerice merkin ili – stidnu periku.

Ima li još tajni koje serijal otkriva? Jeste li se susreli s nekim doista lošim navikama ili slabostima koje ne priliče vladaru?

Ima toliko toga! Ponajviše me iznenadila ovisnost o kokainu kraljice Viktorije, ljubav prema visokim petama Luja XIV. pa onda notorna stolica za seks Edvarda VIII. Zatim je tu otkriće seksualne stolice Bertieja, sina kraljice Viktorije. Bilo je nezaboravno iskustvo doslovce se naći u njegovim cipelama!

Što se onda može reći za život na dvoru, je li to koncept seksa, droge i rock’n’rolla znatno ranije nego što se taj pojam pojavio? Je li to život današnjih celebrityja pun skandala, alkohola i partijanja?

Vladari koje istražujemo u ovom serijalu zaista su voljeli uživati. Često su oni koji su naizgled bili najdostojanstveniji u javnosti imali najskandalozniji privatni život.

I sami ste se udali u Tower of London. Zašto?

Iako se to ne čini sasvim romantičnim, kada sam se zaručila, izašla je moja biografija Thomasa Cromwella, najvažnijeg ministra Henrika VIII. Bila sam toliko obuzeta Cromwellom da sam se poželjela i udati na mjestu gdje je on pokopan, u kapeli St. Peter ad Vincula u Toweru. Tamo je i posljednje počivalište još nekih žrtava Henrika VIII., prije svega Anne Boleyn. Moglo bi se reći kako je to loš predznak za brak, no ima u toj kapeli nešto jako posebno, a to je i izuzetno lijepo mjesto.

Koji je vladar iz serijala za vas najupečatljiviji?

Mislim da je kraljica Viktorija bila iznimna žena i vladarica, ustanovila je toliko tradicija koje su i danas u srcu britanske kraljevske obitelji. Današnja monarhija ukorijenjena je u stoljećima tradicije koja je spektakularna, ali često i bizarna.

Čiji je život bio najzanimljiviji?

Čini mi se da je to kontrast između takozvanog ludog kralja Đure III. i njegova sina Đure, princa regenta. Njih dvojica doista nisu mogli biti različitijima.

Kad biste mogli birati između doba u kojima su živjeli vladari iz serijala ili da nekoga od njih možete upoznati, tko bi to bio i zašto?

Pa sasvim sigurno bi to bio dvor Henrika VIII. koji je obilovao likovima većim od života, prije svega tu mislim na samoga kralja.

Postoje li činjenice koje ste otkrili, a koje ipak niste mogli objelodaniti ili do kraja istražiti?

Ironično, ali puno je lakše doznati nešto o vladarima koji su živjeli prije više stotina godina nego o današnjima koji žive u doba masovne komunikacije. O njihovim privatnim životima znamo jako malo, dok su privatni životi povijesnih vladara bili puno izloženiji javnosti. Henrik VIII. imao je slugu koji ga je pratio u toalet, a običaj je bio da prva bračna noć bude javna ceremonija. No opet, bilo je tajni koje je bilo teško do kraja razotkriti. Primjerice, kraljica Viktorija pisala je dnevnik većinu svojeg života, no odmah nakon što je preminula taj je dnevnik njezina obitelj temeljito preuredila. Voljela bih pročitati barem neke stvari koje su oni uništili.