Rijetko je tko još na početku ovog stoljeća mogao predvidjeti da će Turska stati uz bok Sjedinjenim Američkim Državama kada je u pitanju unosna industrija kao što su televizijske serije.
Format na koji se vrlo često posprdno gledalo i koji je bio zabava za široke mase (najčešće zahtijeva minimalne napore moždanih vijuga pri praćenju radnje) odavno je to prestao biti.
U zapadnim zemljama te, naravno, u Americi, sve se češće serije rade kao mini filmovi vrijedni prestižnih nagrada. I zato će se rijetko tko začuditi informaciji da je upravo SAD vodeća zemlja u izvozu televizijskih serija. No da je Turska druga na tom mjestu, malo tko bi očekivao...
Bum do 2023. godine
Gledajući iz prizme naše male zemlje koja je sad već godinama pod naletom turskih serija, još bi se to dalo i zaključiti, premda bi mnogi ruku u vatru dali da ipak po izvozu prednjači Meksiko. Tu iluziju ruši Mehmet Büyükekş, šef Turske udruge izvoznika, koji je nedavno objavio podatak da je njegova zemlja druga u svijetu po izvozu te da do 2023. godine Turska planira utržiti dvije milijarde dolara od prodaje serije na strana tržišta. – Svjetska kino i TV industrija do 2017. godine mogla bi zaraditi oko 100 milijardi američkih dolara, a Turska kao druga zemlja izvoznica serija u tome igra važnu ulogu – ponosno je kazao Mehmet. Naravno, još dugo vremena (možda nikad) nitko neće prestići, a ni dobrano se približiti SAD-u po milijardama koje zgrće u svijetu televizijske zabave. Sve druge zemlje daleko su iza nje, ali se, patetično rečeno, zadovoljavaju i mrvicama.
Popularnost turskih serija iznimno je porasla zadnjih desetak godina, i to uglavnom na području Bliskog istoka i jugoistočne Europe pa se turski uradci prodaju u stotinjak zemalja svijeta. Prema podacima TIM-a (Turske udruge izvoznika), u 2004. godini Turska je od prodaje serija zaradila 10 tisuća američkih dolara, dok je 2012. ta svota strelovito narasla na 200 milijuna dolara.
Uvidjevši uspjeh sapunica, kompletna turska filmska industrija napravila je zaokret k tom sektoru pa su ovih dana počeli svjetsku kampanju pod sloganom "Turska: Otkrijte potencijal". Njome se žele promovirati ljepote turske prirode koje su izvrstan scenografski prostor.
No kada se snimala serija "Sulejman Veličanstveni", scenografija je morala biti posebno rađena, a prirodne ljepote su se koristile tek za vanjske prikaze borbi i slično. Naime, upravo je ta serija najuspješniji turski izvozni proizvod, njihov najveći televizijski ponos, s enormnom zaradom. Serija koja se kod nas prikazivala u programu RTL Televizije prodana je zasad u 43 zemlje svijeta, a gledalo ju je oko 200 milijuna ljudi. Mimo te zarade, Turskoj je dugoročno donijela odlično turističku promociju zahvaljujući čemu su turisti mahnito hitali u Istanbul.
Tko je najuspješniji?
Pa iako se o Sulejmanu najviše pričalo, ta serija još uvijek po prodaji na inozemnim tržištima nije uspjela prestići seriju "Gumuš" koja je prikazana u 56 zemalja. Glavne uloge igrali su Songül Öden i Kıvanç Tatlıtug koji je baš zahvaljujući toj seriji stekao nadimak turskog Brada Pitta. "Gumuš" je snimana 2004. godine, a najveću maniju je izazvala u zemljama Bliskog istoka, gdje su obožavatelji protagoniste dočekivali na ulicama, a zadnju epizodu u Saudijskoj Arabiji gledalo je čak 85 milijuna ljudi.
Veliku prodaju ostvarila je i serija "Strasti Orijenta" koja se prikazivala u 45 zemalja.
Možda era turskih sapunica u Hrvatskoj polako jenjava, ali najave koje dolaze iz te zemlje i prema kojima tek slijedi lavina bombastičnih serija ipak daju naslutiti da vam se još uvijek isplati upisati tečaj turskog jezika.
>> Kraj turskih serija? Gledatelji su se zasitili istih scenarija i traže domaće
Te turske serije su smeće. Dosadne i loše napravljene. Da su barem sinhronizirane da nemoramo slušat turski. Izgleda imamo i mi neku nostalgiju prema turskom carstvu.