Vinarija Kabola

U ovo vrijeme vinar mora biti poljoprivrednik, komercijalist, stručnjak za marketing i financije...

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kutjevo
Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije
Foto: Shuttershock
Foto: Shuttershock
Foto: Shuttershock
Foto: Julio Frangen
Foto: Julio Frangen
Foto: Ana Mrkezić, Srećko Niketić Pixsell,
Foto: Ana Mrkezić, Srećko Niketić Pixsell,
Foto: Ana Mrkezić, Srećko Niketić Pixsell,
09.02.2024.
u 16:03
Danas vinarija Kabola proizvede oko 100 tisuća boca vina sa 20 hektara vinograda – kaže cijenjeni istarski vinar Marino Markežić. Ili jednostavnije, Kabola.
Pogledaj originalni članak

Nije istarski težak Ivan Markežić ni slutio da je točeći u svome podrumu u staklene boce vino opojna mirisa divljih karanfila, ruže i kadulje te daleke 1891. utirao put obiteljske priče koja se iz generaciju u generaciju usavršava, zbog čega i dan-danas uspješno traje. Jedinu preostalu butelju none Ivana, u kojoj se ljeska muškat momjanski, čija je autohtona sorta vinove loze na momjanske brežuljke stigla još u 13. stoljeću iz talijanske Furlanije zadržavši se na malom području od Oskoruša do Merišća, u podrumu obnovljene kamene stancije čuva njegov unuk Marino, jedan od najpoznatijih hrvatskih vinara. Nekoć derutno imanje smješteno u Kanedolu, između Buja i Momjana, Marino je kupio prije 24 godine, obnovio i 2005. otvorio vinariju nazvavši ju starim obiteljskim nadimkom Kabola, što prema usmenoj predaji znači poglavar ili šef sela jer potječe od riječi capo della vila.

Marino Markežić prvi se u Hrvatskoj odvažio odnjegovati vino u amforama, onako kako su to nekoć radili stari Rimljani i Grci, pa je iz Gruzije nabavio amfore izrađene od posebne vrste gline. Sklon uvođenju noviteta koji će poboljšati kvalitetu njegovih nagrađivanih vina, ali i svjestan važnosti očuvanja prirode, među prvim je istarskim vinarima prešao na ekološku proizvodnju i od 2009. za svoja vina i ekstradjevičanska maslinova ulja, spravljena od ručno branih istarske bjelice, leccina i pendolino, ima bio certifikat, na što je cijela obitelj iznimno ponosna. Uz muškat momjanski danas u podrumu kamene stancije Markežićevih nastaju i malvazija Amfora, malvazija istarska, malvazija Unica, pjenušac RE, teran, merlot, cabernet sauvignon, cuvée Supremo, teran Amfora i ose Rosa. Vino je, kaže Markežić, za njegovu obitelj stil života, neraskidivi dio istarske tradicije, odraz karaktera vinara i u suglasju je s prirodom, s kojom u skladu oni već generacijama žive, što posjetitelji njihova imanja imaju prilike i vidjeti i doživjeti dolazeći ovamo na degustacije pri tom upijajući ljepotu idiličnog pejzaža u koji se uklopila butik vinarija.

Lijepo uređeno kameno zdanje okruženo vinogradima bilo je i filmska kulisa za hollywoodski blockbuster "Čuvaj me s leđa 2" pa su atraktivne akcijske scene tu snimali Salma Hayek, Samuel L. Jackson i Ryan Reynolds, uživajući nakon seta u miru i u pogledu koji se prostire sve do mora, Alpa i Dolomita. Na jedinstveni ambijent nisu bili imuni ni Luka Šulić i Stjepan Hauser odabravši prije nekoliko godina Markežićevo imanje za snimanje spota za temu Love iz kultnog filma "Kum".

 

VEZANI ČLANCI: 

 

O domaćinu svjetskih zvijezda, Marinu, treba reći i da je vodio obiteljski restoran u Momjanu, dok se u potpunosti nije posvetio vinarstvu. Otvorio ga je potkraj sedamdesetih godina prošlog stoljeća na sjevernom dijelu istarskog poluotoka Marinov otac Mario, bio je prava avangarda restoranske scene i po svojim jelima od tartufa, boškarina, pljukancima, fužima... desetljećima jedan od najpoznatijih u Hrvatskoj. U njemu je pripremljen i najveći bijeli tartuf na svijetu koji je po pronalasku u Motovunskoj šumi 1999. s težinom od čak 1,32 kilograma svoje mjesto našao i u Guinnessove knjizi rekorda. Markežić mlađi ga je kupio na dražbi:

- I danas mi je ugostiteljstvo velika ljubav, a jednostavna istarska jela najdraža - kaže Marino. Na tom je popisu i istarska supa, nekoć jelo istarskih težaka, a danas vrhunski specijalitet koji se nalazi u ponudi gotovo svake konobe i restorana za čiju je pripremu potrebno crno vino, maslinovo ulje, kruh i petnaestak minuta vremena. U novije vrijeme ovom se tradicionalnom jelu dodaje i šećer, kako bi vino "omekšalo". Od svog su terana i maslinova ulja Markežići pravili supu i u svom restoranu koji je bio odskočna daska za uspješnu vinsku obiteljsku priču.

Naime, Marinov otac Mario počeo je 1981. buteljirati vino i nuditi ga gostima u obiteljskom restoranu Marino. Njegovu je sinu tada bilo 25 godina. - Svi smo sudjelovali, a ja sam 1997. preuze vođenje restorana pa smo ga zajedničkim snagama pretvorili u top restoran u našoj regiji, a i šire. Bili smo poznati po specijalitetima od tartufa i istarskoj eno-gastronomiji. Istodobno s vođenjem restorana razvijao sam i meni iznimno važnu vinsku priču Kabola - govori Markežić. Iz zajedničkog truda, odricanja i uzajamnih podrški naposljetku je izniknuo uspješni obiteljski biznis i prepoznatljivi vinski brend Kabola u kojeg su danas uz Marina uključeni njegova supruga Patricija te kćeri Ana i Martina:

 

Foto: Shuttershock

 

- Posao vodimo supruga i ja, a u tome nam pomaže mlađa kći Ana. Oko svega se dogovaramo, u svemu zajednički sudjelujemo, njihovo mišljenje mi je iznimno važno. Otkako je moj otac buteljirao prve boce, promijenila tehnologija proizvodnje vina, kvaliteta vina je neusporedivo bolja, ozbiljnije se pristupa poslu, a kupci su educirani i točno znaju što žele. Od trenutka kada smo krenuli u proizvodnju do danas promijenili su se i komunikacijski kanali, fokus je na društvenim mrežama - Instagramu i Facebooku, pa nam u tom smislu trebaju savjeti i pomoć mladih, a u tome glavnu riječ vodi starija kći Martina koja je marketinški stručnjak. A želite li održati poslovni kontinuitet, morate pratiti i nove trendove u marketingu. Zapravo, u današnjim okolnostima proizvoditi vino znači biti dobar poljoprivrednik, komercijalist, stručnjak za marketing i prodaju, za financije, dizajner, sommelier, psiholog i mnogo toga, što za vremena mog oca nije bilo potrebno. Međutim, ništa to nije teško ako volite posao kojim se bavite, cijenite zemlju i živite u suglasju s prirodom. A mi živimo i radimo upravo tako - kaže.

Muškat momjanski koji se od davnina uzgaja u ovim krajevima prije dvije i pol godine dobio je zaštitu oznake izvornosti u Europskoj uniji, nekako istodobno kad je Hollywood stigao u Kanedolo, na vrata vinarije Kabola. A one davne 1891. kad je Ivan Markežić u svome podrumu točio to mirisno vino, u njegovom se okusu uživalo i na dvorovima cara Franje Josipa u Beču i kralja Emanuela III u Rimu. Da je muškat momjanski odavno postao cijenjen izvan granica Istre, svjedoči i to što je još 1935. na smotri vina u Bruxellesu dobio zlatnu medalju. Na svjetskim je natjecanjima nagrađivan i Kabolin muškat momjanski, ali i druga njegova vina, na što su u obitelji Markežić ponosni:

- Moj nono je bio jednostavan, običan težak koji je većinu života proveo u polju, masliniku i vinogradu, a tu smo tradiciju nastavili otac Mario i ja. Danas vinarija Kabola proizvede oko 100 tisuća boca vina sa 20 hektara vinograda – kaže cijenjeni istarski vinar Marino Markežić. Ili jednostavnije, Kabola.

 

VIDEO: Tko je supruga Ivana Turudića? Ginekologinja radi u zagrebačkoj bolnici, a pojavljivali su se i u javnosti 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.