Večernjakova ruža

Na dodjelu ću povesti i najvažniju urednicu svog života, svoju kćer

Foto: Boris Ščitar
Foto: Boris Ščitar ilustracija
Foto: Boris Ščitar
06.02.2018.
u 20:14
Da je istraživačko novinarstvo važno za društvo, RTL-ova novinarka Danka Derifaj potvrdila je svojim pričama u Potrazi i RTL Direktu.
Pogledaj originalni članak

Svojim pričama u RTL-ovu “Direktu” i “Potrazi” Danka Derifaj je pokazala zašto je istraživačko novinarstvo toliko važno za društvo. O nominaciji za Večernjakovu ružu i novinarskom poslu porazgovarali smo s Dankom.

Laska li vam nominacija za Večernjakovu ružu u kategoriji TV osobe godine i koliko vas je iznenadila ova nominacija?
Moram priznati da sam se iznenadila, laska mi, naravno. Dapače, izrazito mi je drago da u opisu nominacije stoji da svojim pričama pokazujem zašto je istraživačko novinarstvo toliko važno za društvo. Drago mi je da je to prepoznato.

Koju temu iz “Potrage” biste izdvojili kao priču koja je obilježila 2017. godinu?
Bilo je mnogo priča koje su imale veliki odjek, ovako na prvu mi pada na pamet priča Marijane Čikić o siromaštvu, koja je pokazala neosjetljivost političara na tu temu. Ana Trcol pratila je majke koje su se borile za lijekove za svoju djecu, i to je zaista bilo potresno, pa smo, primjerice, ulovili građevinsku tvrtku koja građevni otpad s gradilišta baca uz savski nasip umjesto da ga zbrine kako treba. Mislili su uštedjeti pola milijuna kuna nauštrb zagađenja vodozaštitnog područja, no otkrili smo što rade. Puno je priča i teško je izdvajati.

Koliko su nagrade poticaj da radite još bolje?
Lijepo je, ali i obvezuje. Ipak, jednom davno mi je rekao urednik, još kada sam radila u tisku, da priča može danas biti najveća i najbolja, već sutra su te novine u smeću. Puno mi je važnije jesmo li priču obradili kako treba, prikupili sve informacije i istjerali je do kraja, onda je to dobro obavljen novinarski posao, to je smisao svega. Ako je taj posao dobro obavljen, to je nagrada samo po sebi. Ispunjavanje profesionalne svrhe. Što se Večernjakove ruže tiče, moram reći, da mi je to malo zastrašujuće. Osoba godine zvuči prilično pretenciozno, čim sam to vidjela, počela sam premetati u glavi što sam sve radila i zaslužuje li moj ovogodišnji rad takvu titulu. Došla sam do zaključka da ne, tako da nemam više brige oko toga.

Javljaju li vam se učestalo gledatelji sa svojim pričama?
Javljaju se svakodnevno, i mailovima i telefonom, preko prijatelja. Tragično je koliko ljudi u ovoj zemlji se obraća novinarima za pomoć jer su izgubili svaku nadu da će riješiti neki problem unutar institucija. Ima puno ljudi koji gledaju korupciju u svom okuženju i obraćaju nam se s informacijama, no žele ostati anonimni. Tema ima koliko hoćete, živimo u vremenu u koje su institucije krajnje oslabljene, pravosuđe je sporo i korumpirano, a vrijednosti potpuno relativizirane, sve je tema.

Koje su lijepe, a koje malo manje lijepe strane reporterskog posla i što čini dobrog reportera?
Ima jedna izreka da novinar u svom životu proživi bezbroj života, teško da ijedna druga profesija nudi takvu mogućnost, no to sa sobom nosi i određenu psihološku težinu. Dobar novinar treba znati zadržati distancu kako bi bio konstruktivan u svom poslu, trebalo mi je dugo da to usvojim. To je jedan od preduvjeta, ali zapravo, čini mi se najvažnijim humanistički sustav vrijednosti, poštivanje novinarske etike, poštovanje prema ljudima i, svakako, temeljitost.

Tko vam je najveća konkurencija u ovoj kategoriji?
Ne moram to ni govoriti, Šprajc naravno, i apsolutno sam uvjerena da će on biti osoba godine. Njega publika jednostavno obožava, to se vidi po svakodnevnim pohvalama koje stižu na njegov Facebook profil, po mailovima i komentarima gledatelja, uostalom već je osvojio Ružu i za emisiju i za osobu godine, ne treba veći dokaz od toga.

Kada ste shvatili da je novinarstvo vaš poziv?
Meni se čini da pri kraju srednje škole, iako moja majka tvrdi da sam još u petom osnovne rekla da ću biti novinarka. Ipak, sjećam se da, kad bih razmišljala što želim raditi u životu, bila sam sigurna da želim biti vani, okružena ljudima, putovati, pokušati napraviti nešto za društvo u kojem živim. Shvatila sam da je novinarstvo profesija koja će mi to omogućiti.

U čijoj pratnji ćete doći na Večernjakovu ružu?
Doći ćemo svi zajedno kao redakcija jer je i Potraga nominirana u kategoriji najbolje tv-emisije. Dakle, kolege Ana Trcol, Amela Čilić, Andrej Dimitrijević, Marijana Čikić, Irena Pirjać, Igor Bobić, koji je urednik emisije, i naša producentica Ivona Bene. A povest ću i najvažniju urednicu svog života, moju kćer.

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Anto Magzan/Pixsell
Večernjakova ruža
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Anto Magzan/Pixsell
Večernjakova ruža
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Boris Ščitar
Jasna Bibić i Mirjana Žižić
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža
Foto: Anto Magzan/Pixsell
Večernjakova ruža
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Večernjakova ruža

CIMERFRAJ SE RJEŠAVA RENTIJERA

Je li konačno odzvonilo rentijerima u turizmu? Privatni smještaj od Nove godine na udaru pet novih zakona

Turističko iznajmljivanje odavno je preraslo socijalnu kategoriju i pretvorilo se u rentijerstvo od kojeg se lijepo živjelo, a vlasti su prve korake počele poduzimati tek kad je to dovelo do pucanja infrastrukture u turističkim mjestima, pada kvalitete i smanjenja broja turista, upozoravaju i turistički stručnjaci dr. Sanja Čižmar i Branko Bogunović

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.