Kada je veliki Steven Spielberg 2001. godine snimio filmski hit “Umjetna inteligencija”, nije mogao ni sanjati da će 20-ak godina poslije ta ista umjetna inteligencija gotovo ovladati našim životima. Danas nam je postalo uobičajeno koristiti umjetnu inteligenciju za dobivanje raznih informacija, ali i kreiranje sadržaja. Posljednjih mjeseci na tapetu su došli i glazbenici, budući da su se pojavili programi kao što su Suno ili Udio, koji sami kreiraju pjesme na osnovi jednostavnih uputa. Ne morati imati ritma, ne morate čak znati note ili imati sluha, dovoljno je da tim programima kažete kakvu pjesmu želite i oni vam to isporuče u manje od minute, i to s hrvatskim vokalima. Kako su ti programi nastali, kakva je njihova primjena, ali i strahuju li da će im oduzeti posao, razgovarali smo s četiri poznata autora i producenta: Zvonimirom Dusperom Dusom, Davorom Devčićem, Branimirom Mihaljevićem i Borisom Đurđevićem.
Bolja rješenja na hrvatskom
- Suno je pionir, prvi servis koji je stvarno “rasturio”, donio nevjerojatne rezultate. Udio je došao poslije, i na prvu se činio “level up”, ali se brzo ispostavilo da ima neka ograničenja, da često daje zapravo dosta konfekcijski rezultat, osobito u nekim žanrovima. Rekao bih da je Udio trenutno u blagoj prednosti, ali sve ovisi o konkretnom zadatku - kazao nam je Dus, koji je među prvima isprobao te alate. S njim se složio i Devčić.
- Fascinantna su oba. No, samo kao vježba ili pametno utrošeno slobodno vrijeme. Suno je za nijansu prirodniji - misli autor aranžmana za neke od najvećih hitova Nine Badrić ili ET-ja. - Probao sam oba programa, Suno se pokazao puno brži, efikasniji i bliži naredbama koje sam postavio. Također sam siguran da Suno ima bolja rješenja kad je u pitanju hrvatski jezik. Za sve što sam zadao servisu Udio na hrvatskom jeziku, pjevanje je ispalo više srpsko-bosansko narodnjački pa makar zadao naredbe da zvuči kao pop, tako da definitivno Suno pobjeđuje - mišljenja je Boris Đurđević iz Colonije.
Sugovornike smo pitali i da nam pokušaju objasniti na kojem principu rade ti programi. - Kao i kod svih drugih AI servisa, riječ o izuzetno velikim modelima koji nastaju tako da se u sustav ubaci golema količina glazbenih snimaka koje sustav zatim razlaže na komadiće i bilježi njihove međusobne odnose kako bi prepoznao obrasce koji se ponavljaju i u drugim pjesmama. Tako slaže kategorije, stilove, žanrove... Ali sve uvijek ovisi o veličini i kvaliteti polaznog sadržaja. Ako u njemu ima hrvatskih pjesama, može i na hrvatskom - rekao je Dusper. Đurđeviću, pak, još nije sve jasno.
- Da vam budem iskren, ni meni nije jasno u potpunosti. Jedino sam siguran da AI protokol ima pristup svim mogućim podacima na internetu u sekundi, što znači i svim mogućim glazbenim semplovima, midi fajlovima, melodijama, vokalima koji nisu pod nekom zaštitom autorskih prava. AI radi kombinacije prema naredbama koje zadaš, izmiješa sve i napravi pjesmu. Naravno da sam siguran da postoji i nekakav program koji su napravili ljudi koji nudi akord progresiju prema žanru koji se izabere, odnosno postoje predlošci prema kojima AI radi beskonačne kombinacije - rekao je Đurđević.
- Kao i svaka umjetna inteligencija, služe se “pameću” koja je uzorkovala veliku količinu glazbe (kao što Chat GPT koristi ogromno “znanje”) i od toga radi “novu vrijednost”. Inače, američki servis koji se bavi licenciranjem glazbe javio je nama, čija je glazba na njihovu portalu (ja tamo imam više od 200 kompozicija), da ako izričito napišemo da NE ŽELIMO da se naša glazba pretvori u AI “materijal” - oni će ga staviti u “lonac” AI-a. Ispričavam se na toliko navodnika, ali sve to je toliko novo da zapravo još ne postoje pravi hrvatski izrazi u toj tematici - dodao je Devčić.
FOTO Skaldatelji Boris Đurđević i Branimir Mihaljević
Zanimalo nas je i može li umjetna inteligencija stvarno preuzeti glazbenu scenu i da će sada i ljudi bez ikakvog glazbenog obrazovanja moći raditi pjesme?
- AI će svakako preuzeti puno poslova koji danas rade profesionalci u mnogim profesijama, a pogotovo u audio i video produkciji. Zamislite samo koliko ljudi radi namjensku glazbu recimo za trailere, reklame, stock muziku. Zatim animacije, kolor korekcija, pa čak i jednostavnije montaže za podcaste... da ne nabrajam dalje. Sada to AI generira za vas doslovce u trenutku. Vjerujem da ćemo kroz koju godinu moći upisati prompt primjerice: “Napravi mi ljubavni film u kojem glume moji omiljeni glumci da se u filmu dogodi to i to i da ima ovakav kraj” i on će vam izgenerirati film samo za vas. No nisam siguran da će zbog toga vaši vaši omiljeni glumci ostati bez posla, iako će i u produkciji njihovih novih filmova AI također preuzeti veliki dio posla. Isto tako je i s glazbom. Kada su se pojavile ritam mašine, svi su mislili da više ne postoji potreba za bubnjarima pa je vrijeme pokazalo da to ipak nije u potpunosti točno. Iako i muzičari koji ne znaju svirati bubanj od tada programiraju beatove. Jednako tako ako napišete dobar prompt možete uistinu dobiti zanimljive rezultate koji se mogu kasnije svidjeti i drugima pa u tom smislu možemo reći da sada ljudi bez glazbenog obrazovanja mogu stvoriti glazbu - objasnio je Branimir Mihaljević.
U to da će AI puno toga preuzeti smatra i Boris Đurđević.
- Moram kao i svi to prihvatiti, ali i implementirati AI u svoj kreativni rad. Još uvijek to sve što dolazi od Suno i Udio zvuči “fake”, ali brzo će to biti toliko dobro da nećemo razlikovati što je stvorio čovjek, a što AI. Jedna stvar je sigurna, a to je da AI neće moći svirati koncerte kao čovjek. Moguće će biti iskopirati emociju na snimci, ali uživo nikada. Ne bojim se ničega, samo eventualno bunara na tavanu - našalio se Boris.
Devčić smatra da se to pitanje već dosad nekoliko puta ponavljalo i da tehnologija nikad nije zavladala.
- Pitanje je, kao i mnogo puta do sada kada se pojavila nova tehnologija u glazbi: sedamdesetih se pojavio Mellotron koji je imao na svakoj tipki snimljenu jednu notu violina pa ste imali “gudači orkestar”, početkom osamdesetih su se pojavile ritam mašine “koje će zamijeniti bubnjare”, krajem osamdesetih su se pojavili sampleri “koji će zamijeniti čitave orkestre”, devedesetih su se pojavili VST instrumenti (bilo koji instrument koji koristi memoriju i procesor vašeg kompjutora) “koji će zamijeniti sve instrumentaliste koje poznajete” .... A i dalje postoje orkestri (koji se koriste i u pop glazbi, vrhunski bubnjari, i na kraju krajeva na milijuni glazbenika koji svakodnevno stvaraju glazbu - rekao je Devčić.
Neizbježno je i pitanje autorskih prava, budući da može doći do kaosa. Kako će se to riješiti?
- Prvi koraci su već napravljeni jer je u zakonodavstva svih velikih glazbenih tržišta ugrađena regulativa koja autorska djela definira kao isključivo ljudski proizvod. Dakle, mašina ne može biti “autor” u tom smislu. E sad, problem je u tome što čovjek može iskoristiti AI da kreira pjesmu koju će onda taj autor presvirati i predstaviti kao svoju vlastitu. To se neće moći spriječiti tako lako, a i pitanje je je li to uopće moralno-etički ispravno, jer bi onda trebalo isto tretirati glazbenike koji rade glazbu koja jako sliči na neku drugu glazbu, a da nije direktna kopija. Znači važno je razlikovati dvije stvari: 1) Je li glazba koju kreira AI dovoljno različita da bude priznata kao originalna? (Odgovor je - DA), i 2) Jesu li za glazbu koja je korištena za učenje AI sustava tražene i dobivene dozvole autora ili njihovih predstavnika/publishera? - smatra Dusper.
VEZANI ČLANCI:
- AI uči od postojeće glazbe što znači da zapravo kombinira motive koje je prije njega skladao neki drugi skladatelj ili producent. Već duže vrijeme se tu stvaraju nove regulative. Ali da budem iskren, ni mi koji profesionalno radimo glazbu nismo rođeni u vakuumu i svi stvaramo pod nekim utjecajima glazbe koja nas okružuje, no ipak su to kod nas nova autorska djela jer uvijek postoji dio inovacije dok AI još uvijek ne smišlja ništa novo već isključivo kompilira iz neograničene baze podataka. Što se tiče zakona o ostvarivanju autorskog prava, jasno je naznačeno u svim zakonima da je autor isključivo fizička osoba, takav zakon potvrdili su Američki vrhovni sud i europska komisija u Bruxellesu tako da nitko ne može zarađivati autorske tantijeme uploadajući na servise glazbu koju je u potpunosti stvorila umjetna inteligencija. No sve teže je prepoznati što je u stvorila umjetna inteligencija pa je za očekivati da će doći do kaosa kako ste i sami rekli - veli Mihaljević.
Naše sugovornike pitali smo i koliko njima ovi alati pomažu u stvaranju glazbe.
- Imam ih u vidu kao dodatni alat. Već sad koristim AI alate za promjenu glasa jer pjevam relativno OK, ali nemam baš neku boju glasa, pa kad trebam neke brzinske back vokale koje mogu otpjevati kako treba, lako ih zamijenim za glasove vrhunskih studijskih pjevača. Što se tiče baš komponiranja, još čekam dolazak pravih profesionalnih alata, jer su ovo danas ipak još uvijek igračke - kaže Dusper, a s njim se slaže i Mihaljević.
- U nekim segmentima koristim umjetnu inteligenciju, no ne preko ovih servisa koje ste spomenuli. Ti servisi su još uvijek prvenstveno za zabavu i nedovoljno dobre kvalitete, ali se koristim AI-jem preko pomagala koja su ugrađena u profesionalnim softwareima koje svakodnevno koristim za rad, čime znatno smanjujem utrošeno vrijeme za dobivanje jednako dobrog, a nekad i boljeg rezultata - rekao je Branimir.
Za neke produkcijske trikove u svojim pjesmama koristi ih i Boris Đurđević.
- Već koristim neke AI pluginove koji mi olakšavaju i ubrzavaju rad na pjesmama. Neću sigurno koristiti takve programe za skladanje, jer meni je to prvenstveno osobno zadovoljstvo i zabava, duhovni mir. Koristim i koristit ću AI isključivo za produkcijske trikove - kazao je.
- Za sada imamo toliko posla s pravim idejama koje ostvarujem s pravim ljudima da nemam vremena eksperimentirati i igrati se. Najviše me zanima vokalni dio priče koji bi otpjevao demo bolje od mojeg smiješnog falseta kada radim demo za pjesmu koju namjeravam snimati sa ženskim vokalom - otkrio nam je Devčić.
Za kraj smo naše sugovornike pitali i kakvu budućnost predviđaju ovim programima. Dusper je bio najopširniji.
- Usporedno će se stvar razvijati u raznim smjerovima. Kad ih pratimo do nekog danas zamislivog dosega, dobijemo otprilike sljedeće - jedan smjer vodi prema glazbi prilagođenoj individualcu, koja nastaje u trenutku u beskonačnoj “playlisti za život”, u kojoj svatko čuje savršeni miks svega ono što mu je u glazbi super. Ta playlista bi reagirala na tvoje stanje, na vremensku prognozu, planirane obaveze itd, i u svakom bi trenutku bila baš ono što ti najviše paše u tom trenutku. Drugi smjer vodi prema virtualnim izvođačima koji 24/7 stvaraju nove hitove i video spotove usklađene s potrebama tržišta. Oni bi reagirali na one pop-kulturne momente u kojima se pojavi neki novi izvođač koji donese neku promjenu, i onda ga mnogi krenu kopirati. Tu će ulogu sad imati ti virtualni AI izvođači pa će samo nekoliko sati nakon izlaska neke pjesme vjerojatno na tržištu biti tisuće vrlo sličnih pjesama koje će pokušati “pokupiti” dio tog kolača. Treći smjer vodi u stvaranje nekih potpuno novih žanrova i stilova koji su nastali greškama i zapravo ih uopće nije moguće isproducirati na klasičan način. To će biti slično efektu kao kad se pojavio rock na zgražanje starijih generacija. Bit će to neka nova, čudna glazba koja će vjerojatno jako nervirati starije generacije. Četvrti smjer razvijanja će uspostaviti potpuno novi paralelni sustav u kojem će biti prisutna samo i isključivo 100 posto AI glazba koju će stvarati gomile nekadašnjih core fanova glazbe, koji nisu pravi glazbenici nego samo ljubitelji glazbe, ali sa željom da i sami nešto stvore. Oni će međusobno jedni drugima puštati ogromne količine Ai pjesama i tu će se razviti jedan potpuno novi eko sustav skroz odvojen od sadašnje glazbene industrije. A naravno uvijek je moguće da će sve ovo što pišem za samo godinu dana zvučati kao nešto jako konzervativno i zaostalo prema onome što se zapravo događa - nasmijao se na kraju Dusper.
- Tehnologija se razvija neviđenom brzinom, a AI ju još dodatno požuruje. Kako digitalnim servisima na čelu sa Spotifyem odgovara da umjesto 20 posto ukupnih prihoda uzimaju 100 posto sigurno će i oni još dodatno požuriti proces kako bi sami stvorili dovoljno kvalitetnu AI glazbu za koju tada više ne moraju isplaćivati honorare autorima, izvođačima, diskografima i publisherima i siguran sam da ćemo vrlo brzo na njihovim top listama imati u potpunosti tako generiranu glazbu. No AI izvođač još dugo neće prodavati ulaznicu za koncerte. Ipak je to srećom za sada ograničeno samo za digitalni virtualni svijet a ništa u glazbi ne može zamijeniti interakciju publike sa svojim omiljenim izvođačem na koncertu - mišljenja je Mihaljević.
Važnost emocija
- Mislim da ćemo u roku godinu-dvije imati top liste s isključivo AI pjesmama, a programi će se razvijati dokle god se ljudi budu tehnološki razvijali, znači uvijek. Nema kraja,ušli smo u doba napretka, u doba koje smo prije 20-ak godina gledali u SF filmovima. AI će moći skladati, slikati, kuhati, voziti, letjeti, ali nikada baš nikada neće imati emocije kao živ čovjek, i to će se uvijek prepoznati u kreativnom stvaralaštvu - predviđa Đurđević.
- Suno, Udio i ostali softveri su danas ekvivalent četverokanalnog kazetaša na koje sam prije 35 godina snimao demo snimke. Još je to u povojima i predviđam ogroman napredak - AI glazba se može razviti u nevjerojatnim pravcima. Ali kako je i bilo sa svim tada novotarijama, ne vjerujem da će zamijeniti prave skladatelje, producente i izvođače. Mislim da će se kombinirati AI i “prirodno”. Naime, znate li da su na “Billie Jean” Michaela Jacksona i ritam mašina i pravi bubnjar? - zaključio je Devčić.
VIDEO: Baby Lasagna na Sea Staru
Udio ima bolju kvalitetu zvuka i nudi bolju kontrolu nad konačnim rezultatom i s njim se ipak treba malo pomučiti da se dobije kvalitetan uradak. Za Suno stoji da je prirodniji ali ga ubija lošija kvaliteta zvuka za sad. Youtube je već pun nevjerojatnih AI glazbenih numera, lako ih je zasad prepoznat.