Nakon što je serija "Diplomatska oluja" na HRT-u pobudila veliki interes gledatelja, ovaj projekt autora i scenarista Frana Juraja Prižmića i redatelja Kristijana Milića, nedavno je premijerno prikazan i kao film i to u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Podsjetimo, to je ekranizacija istoimene knjige dr. Mate Granića izašle u izdanju Večernjeg lista, a tematizira stvaranje moderne i demokratske Republike Hrvatske kroz prizmu svih diplomatskih aktivnosti koje su dovele do hrvatske neovisnosti i njezina međunarodnog priznavanja 1992., zatim potpisivanja Washingtonskog sporazuma kojim je 1994. dogovoreno primirje između Hrvatske i BiH. Autor Fran Juraj Prižmić kazao nam je nešto više o samoj važnosti serije i filma.
Kako ste se odlučili nakon serije napraviti i film "Diplomatska oluja"?
Moj otac i kolega producent Igor i ja smo vrlo rano tijekom početka rada na dokumentarnom projektu "Diplomatska oluja", koji je nastao prema istoimenoj hit-knjizi Mate Granića, počeli planirati da osim serije napravimo i dugometražni dokumentarni film u kojem ćemo sublimirati sve najvažnije dijelove kako same knjige tako i serije, odnosno prikazati ključne diplomatske, ali i političko-povijesne trenutke u procesu stvaranje moderne i demokratske Republike Hrvatske. Snažan zamah u realizaciji filma dobili smo prolaskom na dva natječaja, najprije na natječaju za produkciju Hrvatskog audiovizualnog centra, na kojem smo dobili najmanji odobreni iznos, ali nama dostatan da krenemo dalje s realizacijom, a potom i prolaskom na natječaju za sufinanciranje audiovizualnih djela o Domovinskom ratu Ministarstva hrvatskih branitelja, na kojem smo pak dobili maksimalnu potporu i, zahvaljujući kojima, uz pomoć još nekoliko sponzora, uspjeli smo zatvoriti financijsku konstrukciju te prvi put u povijesti hrvatske kinematografije napraviti jedan u punom smislu riječi sveobuhvatni povijesni dokumentarac, kakav do sada hrvatska publika nije imala prilike gledati, u kojem smo prikazali 30-godišnji put jedne federativne komunističke republike najprije ka razdruživanju sa SFRJ i osamostaljenju u demokratsku državu, pa potom konačnom proglašenju neovisnosti 8.10.1991. i nedugo potom međunarodnom priznanju 15.2.1992., a nakon nekoliko godina i konačne pobjede u nametnutom ratu sve do primanja u najvažnije svjetske, vojne i europske političke asocijacije, kao što su UN, NATO, Europska unija i naposljetku vrhunac koji smo dosegnuli nedavno, početkom ove godine, primanjem u Schengen i eurozonu, što je postignuto za vrijeme mandata aktualnog premijera Plenkovića, koji je uz Matu Granića i mnoge druge političke teškaše jedan od sugovornika u filmu.
Kako izgleda film, što ste sve ostavili u njemu?
Film poput serije, pa i knjige dr. Granića, kronološki izjavama relevantnih protagonista tih događanja i povjesničara koji su specijalizirani za to razdoblje hrvatske povijesti prati raspad Jugoslavije i rekonstruira sve korake koji su morali biti učinjeni na hrvatskom putu do samostalnosti i međunarodnog priznanja te naposljetku do Bljeska i Oluje koji su nas doveli do pobjede u Domovinskom ratu, potom pregovora u Daytonu, mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, što je po meni pobjeda još veća i jača od Oluje, jer je to bitka koju su predsjednik Tuđman te njegovi najvažniji ministri Mate Granić i Gojko Šušak dobili bez ijednog ispaljenog metka te, još važnije, bez ijednog izgubljenog života, a što se u našem javnom prostoru premalo i prerijetko naglašava, i naposljetku ulazak u NATO 2009. te u EU 2013., usprkos svim preprekama, a kojih nije bilo malo i koje naši sugovornici u filmu reminisciraju u kameru, te recentni ulazak u Schengen i eurozonu, čime smo dosanjali taj san s početka devedesetih i na čelu s premijerom Plenkovićem kao jedna relativno mlada demokracija konačno ostvarili svih deset točaka koje je predsjednik Tuđman zacrtao još na prvoj konstituirajućoj sjednici demokratski izabranog Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine, zbog čega na taj dan i obilježavamo Dan državnosti.
Nedavno je film prikazan i u Bruxellesu, kakvi su bili komentari?
Zahvaljujući inicijativi hrvatskog eurozastupnika Karla Resslera te organizaciji njega i njegovih suradnika uspjeli smo dobiti dopuštenje da se u povodu 10. obljetnice primanja Hrvatske u Europsku uniju u Europskom parlamentu, tom hramu demokracije na tlu Starog kontinenta, u centru Bruxellesa, održi svjetska premijera filma "Diplomatska oluja", koja je prošla izvanredno, došlo je i više ljudi negoli smo očekivali, neki čak i iz Hrvatske, što je rezultiralo time da je dio njih morao sjediti i u kabinama za prevođenje, jer u dvorani više nije bilo mjesta. Bila mi je iznimno velika čast i zadovoljstvo dijeliti govornicu u Parlamentu s Karlom Resslerom, koji kao moj vršnjak, u srednjim tridesetima, predstavlja Hrvatsku u Europi na jednom jako visokom nivou i na politički veoma mudar i proeuropski način, te s autorom knjige i glavnim protagonistom serije i filma Matom Granićem te urednicima i recenzentima i prvog i drugog izdanja Diplomatske Oluje – povjesničarom Domagojem Kneževićem i profesorom Goranom Bandovom te vašim kolegom Darijem Markasom, koji je govorio u ime Večernjeg lista koji je izdavač knjige i naš medijski partner. Zaista dan za pamćenje i premijera o kakvoj svaki producent i sineast može samo sanjati.
VEZANI ČLANCI:
Koji je plan, gdje će se sve film moći vidjeti nakon Bruxellesa?
Nakon Bruxellesa plan je da poslije ljeta u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom krenemo s projekcijama engleske verzije filma u još nekoliko europskih metropola kao što su Berlin, Beč i Rim, a vrlo vjerojatno ćemo ići i u München, zbog vrlo snažne hrvatske zajednice koja tamo obitava, a potom na jesen planiramo veliku promociju po Hrvatskoj, u svim našim najvećim gradovima, počevši od Osijeka, Splita, Rijeke i Dubrovnika te na kraju, kao neki vrhunac, održat ćemo i veliku premijeru u mom rodnom Zagrebu, paralelno u nekoliko kina, da svi oni koji žele mogu doći sa svojim najmilijima, pa čak i djecom, pogledati taj presjek nevjerojatnog puta koji je naša domovina, svim nedaćama i preprekama usprkos, uspjela odraditi u svega tri desetljeća, postavši jedna od najuspješnijih zemalja jugoistočne Europe i daleko najuspješnija priča zapadnog Balkana koja danas služi kao primjer i nit vodilja svim ostalim državama u susjedstvu kad su u pitanju eurointegracije i prijem u sjevernoatlantski vojni savez koji nam u ovim nemirnim vremenima ipak osigurava određenu dozu mirnog sna.
VIDEO Ivana Paradžiković o rođenju sina: 'Cijelu sam noć probdjela plačući'