'Živimo u zemlji punoj apsurda i to treba iskoristiti'

U sklopu ovogodišnjeg programa pretpremijere Gala 25. Sarajevo Film Festivala, publici je predstavljeno pet serija koje željno iščekuju gledatelji širom regije i koje će se tek od jeseni naći na programima regionalnih TV kuća. Poseban interes izazvala je premijera prve epizode druge sezone serije „Sjenke nad Balkanom“, o kojoj je govorio autor i glavni glumac Dragan Bjelogrlić. Radnja druge sezone odvija se 1934. godine, a kulminacija je atentat na kralja Aleksandra u Marseillu.

- Mislim da su te godine, dakle od kraja dvadesetih pa do početka Drugog svjetskog rata uvelike odredile kako će izgledati svijet u 20. stoljeću, a posebno kod nas na Balkanu i prostorima bivše države. Neke stvari nevjerojatno podsjećaju na ono što se događa danas, a u nekim stvarima možete vidjeti korijene onog što danas živimo. Meni je to bilo vrlo inspirativno, pa sam u seriji povezao stvarne događaje i fikciju. Naravno, opet tu ima i mistike, ali i putove droge koji su nekad i sad bili obilježje Balkana – kazao je Bjelogrlić koji je „Sjenke nad Balkanom“ najavio kao dugačak film koji se mora pratiti u kontinuitetu. Zbog toga mu je želja i da postavi sve epizode serije na neki od digitalnih servisa.

U svojoj prvoj sezoni „Sjenke nad Balkanom“ produkcijski i glumački odskočile su od svega viđenog proteklih godina u cijeloj regiji. Bjelogrlić je dodao kako mu je poseban pritisak bio raditi drugo sezonu kada zna da su očekivanja javnosti velika.

- Jako je zahtjevno bilo i prvi put, a posebno sada kad smo radili drugu sezonu, jer smo znali da se od nas puno očekuje. Posebno ja sam prvi put imao tremu hoće li ljudi prepoznati ono što radim, budući da se serija dramaturški i estetski razlikovala od svega što se radilo kod nas. No, ljudi su prvu sezonu prepoznali u većem obimu nego što smo očekivali i samim time smo imali teret. Ja nisam čovjek koji pristaje na kompromise, a to vas može koštati puno živaca i novaca. Prvo što sam kazao kad smo završili bilo je kako neće biti treće sezone. Sad ipak to malo manje mislim – kaže Bjelogrlić.

Zanimljivo je da se ov serija još uvijek nije prikazala na nekoj od hrvatskih televizija, no stekla je dosta obožavatelja koji su je gledali na razne legalne i ilegalne načine.

- Nekim čudom se serija nije prikazivala samo u Hrvatskoj. Sad se počinje prikazivati u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj, a čujem da će je gledati i u južnoj Americi. Složit ćete se kako je apsurdno da se ne prikazuje kod vas, jer u „Sjenkama“ igra desetak vrsnih hrvatskih glumaca. I za mene je to veliko iznenađenje posebno što ste gledali sve moje ranije serije filmove, i po tome sam jedan od rijetkih autora iz Beograda. Svi ti projekti bili su jako gledani i popularni, a ovo je prvi koji ne ide. Prvo sam mislio da to ima veze jer se spominju ustaše, a tu je i Ante Pavelić, kojeg igra Bojan Navojec. Ne vjerujem da je to problem. Ili možda jest, ali meni to ne ide u glavu – iskreno nam je rekao Bjelogrlić.

Ono što je idealno Bjelogrliću i scenaristima je da u periodu kojeg obrađuje ima dosta kontroverzi. Neki povjesničari tvrde jedno, a drugi drugo. U tom međuprostoru se i kreće serija.

- Generalno su tridesete godine pune kontroverzi. Čudno mi je kako ne znamo iskoristiti to što živimo na prostoru koji je pun apsurda. To je idealno za serije i filmove. Mi to nismo znali iskoristiti kao nekad južna Amerika. Kada smo se i osvrtali na tu našu realnost, to baš nije bilo gledano. A sve što je trebalo je da na to gledao kao jedan razbarušeni svijet gdje ima svega. Ja generalno imam stav da su ljudi dobri, samo ih okolnosti čine ludima, posebno na Balkanu. Kada pričate s običnim ljudima čujete kako su se Hrvati odlično proveli u Beogradu, a Srbi na Jadranu. Međutim, po medijima ispada da ćemo sutra zaratiti. E, u tom prostoru umjetnici trebaju nastupiti. Trebamo pratiti male ljude, a da to kombiniraju s visokom politikom. Uvijek će mali ljudi biti pozitivni, a političari negativci. Mali ljudi političarima podilaze bez ikakve potrebe, a generalno političari nikad nisu najbolji predstavnici nekog društva – zaključio je Bjelogrlić.