S e-adrese fgeci@public.carnet.hr glavnom uredniku Večernjeg lista
stiglo je e-pismo Zdenka Gecija, dr. vet. med. iz Veterinarske
ambulante 'Mliječni put' d.o.o., Vrbanovec, Donji Martijanec, o
prošlotjednoj kolumni urednice Vrta. "Na spomenuti članak imam veliku
zamjerku jer je za mene osobno najblaže rečeno uvredljiv.
Naime gospođa Brkan u tekstu spominje gospođu Havranek kao prvu damu
hrvatskog mljekarstva koja je bogme zašla u više hrvatskih štala nego
mjerodavni ministar ili koji seoski veterinar. Za resornog ministra ne
znam niti je moje da budem njegov advokat, a opaska koji seoski
veterinar u kontekstu je uvredljiva i zapravo mi nije jasno zašto
gospođu Brkan smeta ako je netko seoski veterinar. Tako je netko i
gradski novinar. Svaki se posao može obavljati loše ili dobro.
Gospođu Havranek veoma cijenim te smatram da njoj osobno nije potrebno
veličanje na način da se nekoga drugoga (u ovom slučaju ministra i
seoske veterinare) podcjenjuje i vrijeđa. Ne znam jeste li Vi osobno
imali prilike upoznati kojeg seoskog veterinara, a ako niste, pozivam
Vas da, ako imate želju ili Vas put nanese, svratite do nas. Bez
gospođe Brkan."
Da Zdenko Geci, dr. vet. med., češće čita Vrt, zapazio bi kako se Vrt
trudi izravno komunicirati sa svojim čitateljima (rubrike Odjeci ili
Vrtovu poštu s neprestano dežurnim telefonom), da je "gradska
novinarka" Brkan odavna prerasla gradsku (nadam se ne samo
smještajem!), usput "djevojka sa sela", a i da bi pisala i ušla u
ne jednu štalu svih fela, pa i s Vrtovom suradnicom prof. dr. Jasminom
Lukač Havranek, s kojom sam u Vrtu četvrtak prije, kao da i uoči
promjena plaćanja otkupljena mlijeka, objavila i izuzetno zanimljiv
intervju s poprilično odjeka.
Sigurna sam da se na broj ulazaka u štalu ne vrijeđa ni ministar, a
nipošto se ne bi smio ni ma koji seoski veterinar. Ne vidim smisla
isprici, jer veterinari (i seoski i gradski, kao i novinari važnije
dobri i loši!) odavna bjelodano znaju i Vrtov i moj stav i odnos prema
njihovu poslu, a i prema ruralnom području uopće.
A da ima (i) seoskih veterinara ponavljam: "neki seoski
veterinar" koji nisu vidjeli ni štalu ni kravu, a kamoli
mlijeko ili sir o kojima pišem, bolje od moje sitne upadice kazuje
"luda" krava i ostatak strašne hrvatske stočno-mesno-mliječne "sante"
koji je s njome isplivao. Zacijelo je gospodina seoskog veterinara
nepotrebna uvrijeđenost spriječila da kaže ono važnije, pokoju o
bakterijskoj slici hrvatskoga sirovog mlijeka te posebice sira i
vrhnja, koji je moja stvarna tema.
Očigledno ne posljednji put, sudeći po onome što govori i profesorica
Havranek, a od čega sam uspjela objaviti samo malen dio. Upravo to bit
će mi povod i poticaj da i ubuduće ulazim i u razne hrvatske štale i
"štale" i da o njima pišem. S pozivom, a bogme i bez njega.
Sir i vrhnje (2)
Ova brigada je trebala promijeniti rat, a postali su simbol vojnog debakla: 'Oni su žrtve PR projekta Zelenskog'
Ukrajinska 155. oklopna brigada trebala je predstavljati vrhunac zapadne obuke i reforme ukrajinskih borbenih jedinica. No, stvarnost se pokazala suprotnom: od osnutka u proljeće/ljeto 2024., brigada je postala sinonim za kaos, piše njemački list Welt.
Koga ljubi Zrinka Ljutić? Skijaška zvijezda svoju sreću ne skriva
Zrinka je osvojila utrku slaloma te drugi vikend zaredom pobijedila u Svjetskom skijaškom kupu. Uspjeh je to kojim je privukla puno pozornosti na sebe, a vrlo brzo su se mnogi zapitali i krenuli tražiti više informacija o našoj skijašici.
Gdje je danas Oliver Mlakar? Živi na selu, a radi i u 90. godini
Za sebe kaže kako nije klasičan penzioner jer nije 'zasjeo' uz televiziju i telenovele. Obavezno gleda Dnevnik i povremeno sportske prijenose, a projekte na kojima radi pomno bira.
Je li ovakva ambalaža put prema čišćoj budućnosti?
U svijetu koji se suočava s rastućim izazovima klimatskih promjena, briga o okolišu postala je ne samo odgovornost nego i ključni imperativ za tvrtke.
Stakleni stropovi i ljepljivi podovi: kako nevidljive prepreke koče napredak žena
Metafore poput "staklenog stropa", "ljepljivog poda" i "potrgane prečke" već su dugo prisutne u jeziku kada se govori o rodnoj neravnopravnosti u poslovnim strukturama.