Slovenci i južna braća

Slovenija je ucjenjivala i bivšu Jugoslaviju, a to čini i sada s EU. Svoj geopolitički položaj uvijek je iskorištivala u svojem interesu. Slovenci su ostale slavenske susjede nazivali, pomalo posprdno, južnom braćom. Kad su južna braća dolazila u Ljubljanu, bilo kao studenti ili eventualni radnici (potkraj šezdesetih su dolazili mnogi iz Bosne), slovenski policajci odmah su ih legitimirali te one bez dozvole (radne ili studentske) boravka vraćali.

Prva autocesta u bivšoj Jugoslaviji sagrađena je u Sloveniji, od Ljubljane do Postojne, a puštena je u promet 1972. Prethodno su slovenski političari ucijenili ostalu južnu braću i otišli sa sastanka jugoslavenske vlade, koja se, kako ne bi došlo do daljnjih svađa, odlučila za gradnju slovenske autoceste. No, Slovenija je zakočila gradnju autoceste Trst – Rijeka, koja se trebala graditi na temelju Osimskih sporazuma iz 1974., a nije sagrađena do danas.

Tada je Italija htjela uložiti u taj projekt kojem su se u ono vrijeme protivili generali držeći kako bi autocestom mogli lakše ući tenkovi NATO-a u SFRJ. Kasnije su slovenski političari izvlačili neke “zelene” razloge da autocesta ne bude sagrađena, a istodobno su i te kako uništili okolicu gradnjom autoceste prema Kopru i autocestovnim čvorovima. Slovenija nikako ne želi povezanost zapadne Europe s Hrvatskom.

Italija se sporila s Ljubljanom oko smjera Petog koridora, koji bi trebao povezivati i Hrvatsku. Pregovori o smjeru oko Trsta, posebno o pruzi, trajali su godinama i tek je u lipnju 2008. potpisan sporazum o pokretanju projekta isplativosti za 35,6 km pruge Trst – Divača. Dakle, tek se radi projekt isplativosti, a Talijani su i taj sporazum sa Slovenijom nazvali povijesnim. To što su sada neki slovenski političari kazali kako je Slovenija morala podnijeti veliku žrtvu EU jer je, na zahtjev Austrije, ukinula svoje pogranične bescarinske trgovine, više je nego smiješno. Uvredljivo!