Ante Kostelić: Skijanje je velik sport - hladan, čist i opasan

Iz radionice Ante Kostelića, osim skijaških šampiona, izlaze i zanimljiva knjiška djela. U nakladi njegove izdavačke kuće Stih upravo je izašla monografija Svjetskog skijaškog kupa u povodu 50. rođendana tog natjecanja kojem će danas u Zagrebu biti priređena rođendanska zabava.

Autor tekstova i izvršni urednik je Kostelićev partner u poslu Marijan Boršić, dok je Ante urednik izdanja, koji u proslovu, između ostalog, piše:

“Alpsko skijanje je velik sport – hladan, čist i opasan. Nadmetanja se, najčešće, zbivaju na temperaturama dobrano ispod ništice, u vrletima Europe, Južne Amerike i Azije. A ona su čista poput djevičanski bijeloga snijega jer odlučuju isključivo vještina i spremnost natjecatelja, o kojima, kao jedino mjerilo, svjedoči sat... Opasna su jer se, pri brzinama nerijetko većima od stotinu kilometara na sat, skijaš ne može osloniti na zaštitu karoserije i zračnoga jastuka svoga vozila, nego isključivo na vlastitu pribranost i vještinu. Jer, vozilo koje vrtoglavo juri ili izvodi kadikad gotovo nemoguće zavoje je on sam, sa svojim tijelom i umom.

Autori knjige “50 godina FIS ski Svjetskoga kupa” su u riječi i slici prikazali polustoljetnu sagu nadmetanja pokrenutog 5. siječnja 1967. godine u njemačkom skijalištu Berchtesgadenu. Toga zimskoga predvečerja ondje su se prvi put u povijesti okupili svi najbolji svjetski alpski skijaši kako bi se ogledali u prvoj utrci netom ustanovljenog natjecanja.

Tada počinje specijalizacija

Dakako, prvi bodovi dodijeljeni su u slalomu, a prvi pobjednik jedne utrke Svjetskog kupa nije bio netko od najboljih skijaša toga doba (Jean-Claude Killy, Guy Perrilat, Karl Schranz), nego austrijski gorštak iz Obernberga.S obzirom na to da su mu specijalnost bili veleslalom i spust, njegova slalomska pobjeda bila je poprilično iznenađenje.

Dva dana poslije, u nedalekom Oberstaufenu održana je i prva utrka skijašica u Svjetskom kupu, također slalomska, a pobijedila je Kanađanka Nancy Greene.

Inače, taj skijaški naraštaj vjerojatno je bio posljednji u kojem je bilo više vodećih skijaša koji su bili majstori u svim disciplinama, kao spomenuti Killy, Perrilat i Schranz, jer će se već tada početi sa specijalizacijom pa će svestrani skijaši poput Marca Girardellija, Annemarie Moser-Pröll, Pirmina Zurbriggena, Petre Kronberger, Hermanna Maiera ili Janice Kostelić biti iznimke.

U ovoj faktografski i kolekcionarski vrijednoj knjizi Marijan Boršić i Ante Kostelić pišu i o Antinoj djeci Janici i Ivici, no ni više ni manje nego o ostalima ukupnim pobjednicima Svjetskog kupa kojih je ukupno 51. Točnije, 28 skijašica i 23 skijaša, među kojima se našlo više “supermena” no što je bilo žena koje su bile u stanju višestruko osvajati veliki Kristalni globus. No, upravo je jedna rekorderka, a to je Annemarie Moser-Pröll, osvajačica šest velikih Globusa, a za njom slijede Lindsey Vonn (4), Petra Kronberger (3), Vreni Schneider (3) i Janica Kostelić (3).

Kod skijaša prednjače legendarni Austrijanac pod luksemburškom zastavom Marc Girardelli te njegov još uvijek aktivni i dominantni sunarodnjak Marcel Hirscher sa po pet ukupnih pobjeda u Svjetskom kupu. Iza njih su Gustavo Thoeni, Pirmin Zurbriggen i Hermann Maier sa po četiri te Ingemar Stenmark i Phil Mahre sa po tri velika Globusa.

Po disciplinama, najviše naslova među skijašima ima Ingemar Stenmark (po osam u slalomu i veleslalomu) a među skijašicama Lindsey Vonn (osam u spustu) i Vreni Schneider (šest u slalomu). U to društvo ugurala se i prerano umirovljena Janica Kostelić s četiri mala kombinacijska Globusa. Inače, i Ivica i Janica nalaze se visoko na ljestvicama pobjeda u pojedinačnim utrkama Svjetskog kupa. Među damama najbolja je Lindsey Vonn (76) ispred Annemarie Moser-Pröll (62) i Vreni Schneider (55), dok je Janica 10. s 30 pobjeda. No, zato hrvatska snježna kraljica zauzima mjesto u elitnom klubu skijašica koje su pobjeđivale u svih pet disciplina, a uz nju to su Petra Kronberger, Pernila Wiberg, Anja Pärson i Tina Maze.

Stenmark rekorder

Među skijašima to je pošlo za rukom samo Marcu Girardelliju, Pirminu Zurbriggenu, Bodeu Milleru i Kjetilu Andreu Aamodtu, ali ne i rekorderu po broju pojedinačnih pobjeda Ingemaru Stenmarku (86) koji je bio specijalist za tehničke discipline. Drugoplasirani za teško dostižnim Stenmarkom zaostaje 32 pobjede, a to je Hermann Maier (54), a od aktivnih skijaša više od upola manje pobjeda od Stenmarka ima najdominantniji skijaš današnjice Marcel Hirscher (41).

Na toj listi, sa 26 pobjeda, Ivica Kostelić je 12., u društvu legendarnog spustaša Franza Klammera. No, Ivica je zato rekorder Svjetskog kupa po broju osvojenih bodova u jednom mjesecu (999 u siječnju 2011.), ali i po pobjedi s najvišim startnim brojem (64, 2001. godine u Aspenu).

U poglavlju knjige nazvanom “Osobiti ljudi i osobiti događaji” ističe se puno zanimljivosti pa tako i ona da su najviše pojedinačnih pobjeda u jednoj sezoni imali Vreni Schneider (14), Ingemar Stenmark (13) i Hermann Maier (13).

Ističe se i to da je samo četvero skijaša i skijašica ostvarilo dodatni pothvat, a to je da u istoj sezoni izbore pobjede u svih pet disciplina. Taj izuzetan dokaz skijaške vještine i svestranosti postigle su tri skijašice – Austrijanka Petra Kronberger (1990./1991.), Slovenka Tina Maze (2012./2013.) i Hrvatica Janica Kostelić (2005./2006.) – i samo jedan skijaš, a to je Austrijanac s luksemburškom putovnicom Marc Girardelli (1988./1989.).