Babić zaziva meč s Hrgovićem, no hoće li u 2022. doći do njihove borbe?

S obzirom na to da su mnogi naši borci i borkinje u 2021. godini napravili velike iskorake, pred nama je vrlo zanimljiva borilačka 2022. A ona bi mogla biti prijelomna u karijerama boksačkih profesionalaca Filipa Hrgovića i Alena Babića, MMA borca Roberta Soldića, kik-boksača Antonija Plazibata....

Krenimo od karijera dvaju naših najpoznatijih boksača – Hrgovića i Babića – premda ni potencijal Petra Milasa ne smijemo zanemariti. Premda se njihov meč, koji Babić toliko zaziva, neće dogoditi niti u ovoj godini, El Animal i Savage trebali bi dobiti priliku da dokažu da doista pripadaju svjetskom vrhu, kao što o sebi govore.

Kamo će Hodajuća nevolja?

Već prvog dana nove godine mogli bismo saznati ime borca koji bi mogao biti sljedećom Hrgovićevom preprekom. No, ako pobjednik borbe između Amerikanca Martina i Kubanca Ortiza ne bude voljan to učiniti, onda bi za eliminacijsku borbu za status prvog izazivača svjetskog IBF prvaka mogao biti postavljen Kinez Zhang Zhilei.

Glede Babića, on se nada da će dobiti priliku jurišati na naslov svjetskog prvaka u tzv. bridger kategoriji koja okuplja borce od 91 do 102 kg. Baš kao što je to Hrgović na listi teškaša po IBF organizaciji, Babić je treći u bridgeru po WBC-u pa se Divljak nada eliminacijskoj borbi s Poljakom Rozanskim koja bi pobjedniku donijela status prvog izazivača prvaka Kolumbijca Rivasa.

Zbog jako dobrog dojma u borbi s olimpijskim pobjednikom iz Rija Yokom, Milas će sigurno porasti u očima boksačkih promotora pa je već u 2022. moguća neka nova velika prilika za njega.

A što će biti s našim najboljim amaterskim teškašem Markom Milunom, teško je reći. On je na SP-u u Beogradu propustio veliku priliku da izbori medalju koja bi mu bila odskočna daska za profesionalnu karijeru pa mu je možda bolje s tim pričekati možda čak i do Olimpijskih igara u Parizu 2024.

A mudro će rezonirati morati i ponajbolji naš MMA borac Roberto Soldić. I prije no što je pobijedio KSW-ovu legendu Halidova, Robocop je bio zanimljiv UFC-u, najjačoj svjetskoj organizaciji slobodne borbe, a sada naročito. Ne isprsi li se najjača europska organizacija (KSW) s ponudom za novi ugovor, može se očekivati da bi se Hrvat iz Viteza, s prebivalištem u Njemačkoj, već 2022. mogao boriti u UFC-ovu kavezu.

U godini na izmaku, doseg dosadašnje karijere ostvario je i teškaš Ante Delija koji se u finalu Grand Prixa organizacije PFL borio za milijun dolara. Milijun osvojio nije, ali jest simpatije MMA zajednice pa se očekuje da će imati dobre ponude. A jedna je sigurna, a to je da mu Cro Cop nudi da bude ne samo njegov mentor nego i trener po čijem bi strogom režimu radio. Ako na to spartanstvo pristane, Hodajuća nevolja (to mu je nadimak) trebala bi predstavljati još veću nevolju za teškašku konkurenciju.

Jak adut Hrvatska će u sljedećoj godini imati i u kik-boksu. Splićanin Antonio Plazibat, osvajač K1 Grand Prixa, naslova kojeg se domogao i njegov slavni sugrađanin Cikatić (1993.), imenovan je prvim izazivačem Gloryjeva prvaka Verhoevena. Glory je najjača organizacija kik-boksa u kojoj se Plazibat domogao statusa prvog do prvaka zahvaljujući tome što je brutalno nokautirao opakog Adegbuyi​ja. Kad će Verhoeven prihvatiti taj izazov, nije poznato, a ako do toga meča dođe, valja reći da je dugotrajni Gloryjev teškaški prvak već jednom (i to uspješno) branio svoje prijestolje protiv jednog Hrvata (Brestovac).

Kad su u pitanju olimpijski borilački sportovi, u nekima od njih će se već u 2022. skupljati bodovi za olimpijsku vizu i nastup u Parizu 2024. gdje neće biti više mjesta za karate pa tako ni za bivšeg svjetskog prvaka Kvesića pred kojim je godina oporavka od operacije ramena. A u našem najtrofejnijem borilačkom sportu tekvondou situacija je prilično specifična. Skupljanje bodova za Pariz počelo je već 2020. i ti će se bodovi, osvojeni do početka OI, računati s 25 posto. Bodovi osvojeni u Tokiju i kasnije vrijedit će 50 posto, svi bodovi nakon 2022. bit će na 75 posto, a oni iz 2023. svih 100 posto.

Za zlatnu olimpijku Mateu Jelić i brončanog Tonija Kanaeta, kao i sve ostale olimpijske kandidate (Kristina Tomić, Doris Pole, Nikita Glasnović, Bruna Vuletić, Lena Stojković, Ivan Šapina, Lovre Brečić...) jako će važno biti sljedeće Svjetsko i Europsko prvenstvo koje se ima održati u travnju u Kini, odnosno u svibnju u Manchesteru.

Barbara prva na svijetu

U džudu je takva formula da će se bodovi zarađeni u 2021. i 2022. vrednovati s 50 posto, a u 2023. i 2024. sa 100 posto pa jako dobru poziciju ima svjetska prvakinja iz 2021. Barbara Matić koja je godinu završila kao prvorangirana džudašica svijeta (70 kg). Osim nje, po olimpijske bodove krenut će i druga naša olimpijka, još uvijek vrlo mlada Karla Prodan, ali i novi naraštaj koji predvode medaljašice iz mlađeuzrasnih kategorija, Lara Cvjetko (70 kg), Ana Viktorija Puljiz (52 kg) te Katarina Krišto (63 kg), a tu su i braća Kumrić, Marko i Zlatko (do 100 kg), Dominik Družeta (81 kg) te Robert Klačar (66 kg).

Poput džudaša, i hrvači svake godine imaju i Europsko i Svjetsko prvenstvo, no oni se za nastup na Olimpijskim igrama ne kvalificiraju po bodovnim listama, nego putem plasmana na SP-u (do šestog mjesta), odnosno na kvalifikacijskim turnirima. Osim tokijskih olimpijaca Starčevića (77 kg) i Hukleka (87 kg), za olimpijsku vizu kandidirat će i neke nove snage poput Kamenjaševića (77 kg), Luburića (87 kg), Kodrića (82 kg), Puklaveca (72 kg), Šačića (82 kg)...

Na ovoljetnim Igrama u Tokiju Hrvatska je imala 11 predstavnika u borilačkim sportovima. Četvero tekvondaša, dvije džudašice i dva hrvača te dvoje boksača i jednog karataša. I dvije medalje. A takvo što, najmanje, očekuje se i u ljeto 2024. u Parizu, a možda i prve hrvatske medalje u boksu, džudu i hrvanju...

>> Pogledajte i razgovor s Babićem