Uoči uzvrata Rijeke i Red Bull Salzburga povukli smo nekoliko paralela između austrijske i hrvatske lige 10, formata natjecanja ustanovljenih 1993., odnosno 2013. godine. Upravo je austrijski četverokružni model natjecanja kod nas postavljen kao protuteža Štimčevoj ligi 16 i pokazao se kao idealan sustav natjecanja za hrvatsku ligu.
Najprije zato što se u Hrvatskoj jedva i skupi deset klubova koji mogu zadovoljiti kriterije za licenciranje, odnosno financijski zatvoriti sezonu.
Rapid najgledaniji
Brojni statistički pokazatelji prevagnut će na stranu austrijske lige; zbog dulje tradicije, financijske moći klubova, nogometne infrastrukture i, naravno, boljega životnoga standarda u Austriji. Tako je prosjek gledanosti u 1. Bundesligi u prošloj sezoni bio 7046 gledatelja, a u Hrvatskoj ligi samo 2734.
Ta slabašna hrvatska brojka najviše ide na dušu Dinamu, čije su utakmice u Maksimiru u prosjeku pratila samo 4482 gledatelja (ili 12% kapaciteta stadiona), tek neznatno više od gledanosti posljednjeplasiranoga kluba austrijske lige Rieda (4103), iz mjestašca od 11.000 stanovnika.
Najgledaniji klub austrijske lige je bečki Rapid s prosjekom od 21.033 gledatelja kod kuće, dok je Red Bull Salzburg u prošloj sezoni imao 7833.
Interesantan je podatak kako trend gradnji novih stadiona u Austriji nije zaustavljen nakon Eura 2008. godine, kada su bili domaćini natjecanja. Naime, 2012. godine završena je obnova stadiona u Linzu, dok se bečki Rapid prošle godine preselio na novi objekt, velebni stadion Allianz s 28.000 mjesta, čija je gradnja koštala 53 milijuna eura. Ovoga trenutka u Beču se gradi još jedan stadion, novi dom bečke Austrije Generali Arena, čije je otvorenje planirano za sredinu 2018. godine. Ta će ‘bombonijera’ imati 17.500 mjesta, a stajat će 42 milijuna eura.
Novija stadionska građevina u hrvatskoj ligi jedino je riječka Rujevica, isprva zamišljena kao trening-kamp, a sada ipak pretvorena u Rijekin novi dom budući da je projekt Kantrida najvjerojatnije propao. Jednako kao i ideja o gradnji novoga Dinamova stadiona...
Austrijska liga na 13. mjestu u Europi po učinku klubova unatrag pet godina, dok je 1. HNL na 16. mjestu i s obećavajućim izgledima za napredovanje. Unatoč svim brojkama koje će prevagnuti na stranu Austrijanaca, usporedimo li plasmane njihovih klubova u grupnu fazu Ligu prvaka, nećemo dobiti bolji učinak od naših predstavnika. Austrijski i hrvatski klubovi po sedam puta bili su u elitnom natjecanju: Sturm 3 puta, Rapid 2, Red Bull i Austria Beč po 1, odnosno Dinamo šest puta, Hajduk jednom.
Kad su u pitanju međusobni dvoboji u pretkolima, Austrijanci dvaput izbacili Dinamo (2009. Red Bull i 2013. Austria Beč), dok su plavi prošle godine uzvratili Salzburgu, najviše zahvaljujući nadahnuću tadašnjega trenera plavih Zlatka Kranjčara.
Najveća hrvatska kolonija
U austrijskoj ligi šestorica su domaćih trenera, trojica Nijemaca i jedan Hrvat (Burić u Admiri), dok su u Prvoj HNL trojica stranaca (Carrillo, Alonso, Kek).
I na kraju, austrijska liga najveća je hrvatska kolonija u Europi, premda službeno u njoj nastupaju šestorica nogometaša s hrvatskom putovnicom. Ćaleta-Car i Pongračić u Red Bullu, Močinić u Rapidu, Filipović i Pejić u bečkoj Austriji, te Jakoliš u Admiri. A preletite samo rostere klubova i uočit ćete još niz hrvatskih prezimena: Maresic, Zulj, Alar (Sturm), Dobras, Grbic (Altach), Pavelic (Rapid), M. Grgic (Mattersburg), Grabovac (St. Pölten), L. Grgic, Pervan, Raguz (LASK Linz).