VELIKANI SPORTA

Biramo najboljeg sportaša u povijesti, uključite se i vi!

Foto: Reuters/DPA/PIXSELL
Biramo najboljeg sportaša u povijesti, uključite se i vi!
01.02.2018.
u 13:30
Nudimo vam 18 najboljih u povijesti u izboru sportske rubrike, a vi u anketi odaberite onoga kojega smatrate najvećim.
Pogledaj originalni članak

Večernji list bira najboljeg muškog sportaša u povijesti. Nudimo vam 18 najboljih u povijesti u izboru sportske rubrike, a vi u anketi odaberite onoga kojega smatrate najvećim.

U našem izboru su:

1. Muhammad Ali (boks) – Ima olimpijsko zlato i tri puta je postajao profi prvak svijeta u teškoj kategoriji. Sportaš s najvećom karizmom, najvećim utjecajem na društvo svojeg doba. Toliko je bio brz i samouvjeren, i tako je zastrašujuće utjecao na svoje protivnike, da je "pobjeđivao"i prije no što bi ušao u ring.

2. Michael Jordan (košarka) – Ima dva olimpijska zlata i šest naslova NBA prvaka te pet naslova MVP-ja NBA lige. Čovjek koji je s novom dimenzijom atletizma i mentalne snage promijenio košarku.

3. Michael Phelps (plivanje) – Njegovih 28 olimpijskih medalja (23 zlata) nitko ne može zaobići. No, valja reći i to da je plivanje idealan sport za "štancanje" medalja jer ima jako puno disciplina (npr. 50 slobodno, 100 slobodno, 200 slobodno) i štafeta.

4. Roger Federer (tenis) – Osvojio 20 Grand Slam turnira (8 Wimbledona), 302 tjedna prvi igrač svijeta, 237 tjedana zaredom. Čovjek iznimna artizma na teniskom terenu, nevjerojatna koordinacija oko-ruka.

5. Usain Bolt (atletika) – Najbrži čovjek na planetu. Ima 9 olimpijskih zlata, a 11 puta je bio svjetski prvak. Čovjek koji je pomicao granice kao nitko, aktualni svjetski rekorder na 100 i 200 metara.

6. Lionel Messi (nogomet) – Čarobnjak nogometne lopte. Ima olimpijsko zlato s Argentinom, 4 puta prvak Europe s Barcelonom, 5 puta najbolji nogometaš svijeta.

7. Pele (nogomet) – Jedini nogometaš koji je bio 3 puta svjetski prvak (1958., 1962. i 1979.). Nevjerojatan golgeter. Zabio 1281 pogodak u 1363 utakmice.

8. Carl Lewis (atletika) - Ima 9 olimpijskih zlata, 8 puta svjetski prvak. Premda na koledžu nije igrao ni košarku ni američki nogomet, zbog iznimna atletizma draftiran je (za svaki slučaj) i od NBA i NFL kluba.

9. Michael Schumacher (automobilizam) – Jedini vozač koji je bio 7 puta prvak formule 1 u kojoj je i rekorder po broju Grand Prix pobjeda (91), najbržih krugova (77) i po broju pobjeda u jednoj sezoni (13).

10. Ingemar Stenmark (skijanje) – Ima "samo" 2 olimpijska zlata, ali i 86 pobjeda u Svjetskom kupu, 31 više od prvog sljedećeg (Hirscher 55).

11. Cristiano Ronaldo (nogomet) –- Prvak Europe s Portugalom i 4 puta prvak Europe s Realom. Pet puta najbolji nogometaš svijeta. Primjer savršenog profesionalca u smislu brige o vlastitom tijelu.

12. Diego Maradona (nogomet) – Prvak svijeta s Argentinom 1986. U Fifinu izboru, zajedno s Peleom podijelio je status najboljeg nogometaša 20. stoljeća. Baš kao i Messiju, niži centar za ravnotežu omogućio mu je nevjerojatan dribling i iznimnu kontrolu lopte.

13. Wayne Gretzky (hokej na ledu) – Prvak NHL-a 4 puta, 9 puta MVP lige i vlasnik 60-tak 50 NHL rekorda, među kojima su i rekordi po broju pogodaka (894) i asistencija (1963) u jednoj sezoni.

14. Sergej Bubka (atletika) – Ima "samo" 1 olimpijsko zlato, ali je zato bio 6 puta prvak svijeta, a svjetski rekord rušio je 35 puta (17 puta vani i 18 puta u dvorani).

15. Ronaldinho (nogomet) – Prvak svijeta s Brazilom 2002. Dvostruki dobitnik Fifine nagrada za najboljeg nogometaša svijeta i Uefine "Zlatne lopte".

16. Ole Einar Bjorndalen (biatlon) – Najtrofejniji zimski olimpijac s 13 medalja, ali i najtrofejniji biatlonac svih vremena. Ima čak 45 medalja sa svjetskih prvenstava.

17. Jesse Owens (atletika) – Osvojio 4 sprinterska zlata na OI u Berlinu pred očima rasno zadojenog i osupnutog Hitlera. Srušio šest svjetskih rekorda u manje od sat vremena..

18. Niki Lauda (automobilizam) – Svjetski prvak formule 1 tri puta, a dva naslova osvojio je nakon jezive nesreće doživljene 1976. Jedini koji je prvak postao vozeći bolide velikih konkurenata, Ferrarija i McLarena. U govornom jeziku i danas je pojam za brzu vožnju.

Nažalost, izvan 18 prijedloga iznjedrenih anketom među 17 novinara sportske rubrike Večernjeg lista, ostao je niz sportskih velikana poput Ayrtona Senne (automobilizam), Paava Nurmija (atletika), Tigera Woodsa (golf), Jima Thorpea (atletika), Babea Rutha (bejzbol), Jima Browna (američki nogomet), Toma Bradyja (američki nogomet), Kareema Abdula-Jabbara (košarka), Aleksandra Kareljina (hrvanje), Maria Lemieuxa (hokej na ledu), Marka Spitza (plivanje), Jacka Nicklausa (golf), Jimmyja Connorsa (tenis), Bjorna Borga (tenis), Bjorna Dahliea (skijaško trčanje), Karcha Kiralyja (odbojka), Joea Louisa (boks), Rockyja Marciana (boks), Mikea Tysona (boks) Teddyja Rinera (džudo). Bernarda Hinaulta (biciklizam), Miguela Induraina (biciklizam), Edwina Mosesa (atetika), Mattija Nykannena (skijaški skokovi), Petea Samprasa (tenis), Johnnyja Waismullera (plivanje), Emila Zatopeka (atletika), Marka Allena (triatlon), Nikole Karabatića (rukomet), Magnusa Wislandera (rukomet), Bo Jacksona (američki nogomet, bejzbol), Alberta Tombe (skijanje), Billa Russella (košarka), Kjetila Andre Aaamodta (skijanje), Lewisa Hamiltona (formula 1) i tako redom....

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 25

Avatar Gilles Auguste Kremer
Gilles Auguste Kremer
13:41 01.02.2018.

Sportski uspjesi u različitim sportovima se ne mogu uspoređivati

Avatar Matija22
Matija22
22:58 02.02.2018.

Pa ovo je smješno stavite Michaela Schumachera i Niki Laudu ,a ne stavite najboljeg koji je vozio formulu Ayrtona Sennu.

LO
Lonja
16:53 01.02.2018.

Nema smisla uspoređivati sportaše iz raznih kategorija, treba svaki birati svoga najboljeg u povijesti