Europsko atletsko prvenstvo u Zürichu konačno će nakon dugo vremena imati jednu pravu, veliku zvijezdu. Ukrajinac Bohdan Bondarenko danas ima gotovo isti status kao Usain Bolt. Dijeli ga samo koračić do toga da napokon nadmaši svjetski rekord u visu Kubanca Javiera Sotomayora koji je u Salamanci 1993. godine preskočio 2,45 metara.
EP jači od SP-a
Bondarenko je ove godine preskočio 2,42 metra, a nadmetanje u visu u Zürichu bit će pravi spektakl. Jer, uz Bondarenka, ove su sezone 2,40 metara preskočili i njegov sunarodnjak Andrij Procenko i Rus Ivan Uhov.
- Nadmetanje u visu na EP-u bit će jače od onoga na svjetskom prvenstvu – rekao je Bondarenko.
A Joško Vlašić, Blankin otac i čovjek koji je dugi niz godina u svjetskoj atletici, sa zanimanjem očekuje muški skok u vis.
- Meni se više sviđa Katarac Barshim od Bondarenka, ali uvjeren sam da će jedan od njih dvojice uskoro postići svjetski rekord. Godinama je ženski vis bio puno zanimljiviji od muškog, no sada se pojavila mlada garda predvođena Ukrajincima, Rusima, tu je i taj Katarac, ali i Kanađanin Drouin. U Zürichu možda skok preko 2,40 metara neće biti dovoljan za medalju.
A Blankin trener Bojan Marinović očekuje upravo spektakl u toj disciplini na EP-u u Švicarskoj.
- Svi se sada čude kako Bondarenko, Procenko i Uhov tako dobro skaču. Mene ništa ne čudi jer je visaška škola bivšeg Sovjetskog Saveza bila pojam u atletici. Vrhunskih trenera je ondje uvijek bilo i bit će ih.
Bondarenko je bljesnuo lani kada je osvojio zlato na SP-u u Moskvi. Prije toga bio je svjetski juniorski prvak. Procenko lani na SP-u nije prošao ni kvalifikacije, a Uhov je i danas poznatiji po tome što je na jednom mitingu skakao pripit nego po rezultatima. A olimpijski je prvak iz Londona. Svjetski rekordi u muškom i ženskom visu drže se već godinama. Blanka je bila blizu 2008. i 2009. godine, a sada je Bondarenko na potezu.
Europa dominira od 80-tih
Europljani su danas vlasnici 18 svjetskih rekorda. Većina njih postignuta je između 1983. i 1988. godine kada su harali atletičari i atletičarke iz istočnih zemalja (bivši Sovjetski Savez, bivša Istočna Njemačka, Bugarska, bivša Čehoslovačka). Atletičari iz tih bivših zemalja i danas drže deset rekorda. Najdugovječniji svjetski rekord iz Europe je vlasništvo Jarmile Kratochvilove. Atletičarka iz Čehoslovačke je 26. lipnja 1983. godine srušila svjetski rekord na 800 metara koji se održao sve do danas, punu 31 godinu.
>>Žunića samo 15 centimetara dijelilo od medalje u bacanju kugle
Može, može. Pod uvjetom da Ukhov ne šljokne koju vodku...