Tijekom igračke karijere Branko Skroče (60) ostavio je neizbrisiv trag u košarci. Ostao je zapamćen kao ljevoruki bek-šuter i drugi najbolji strijelac KK Zadra, a sedmi u povijesti bivše YU-lige. Skročini igrački počeci bili su vezani uz legendarnog Krešimira Ćosića koji se nakon studiranja u SAD-u 1973. vratio u Zadar, piše novi broj sportskog tjednika Max! koji je sutra na kioscima.
– Bio sam još junior priključen seniorskom sastavu kada je Ćosić došao. Bio je autoritet s izuzetnim košarkaškim znanjem, svi su ga uvažavali i cijenili. Uz to, bio je i izvanredan čovjek, uvijek spreman pomoći – kaže Skroče koji je danas sportski direktor KK Zadra.
Prisjeća se i da iz prve nije bio u ozbiljnim planovima, ali i da se radom nametnuo. I danas se sjeća dugih šetnji po rivi tijekom kojih mu je Ćosić govorio da je vrijeme pred njim, da je još mlad...
– Nama mladim igračima bilo je fenomenalno igrati uz Ćosića. Volio je dati loptu i proigrati što smo mi mlađi igrači, s obzirom na to da nas u početku nisu previše pazili, koristili. Bio je tu i Giergia. Njih dvojica navlačili su suparničke igrače na sebe što je nama davalo dosta prostora. Tako smo stjecali sigurnost – prisjeća se Skroče.
Odmah po povratku iz SAD-a Ćosić je uveo u treninge i niz novina kojima su se svi čudili jer su ih zapravo vidjeli prvi put. Sve to bio je zapravo rezultat njegova znanja stečenog u SAD-u, na sveučilištu. Prisjećajući se Ćosića i njegovih igara Skroče kaže da je taj košarkaški velikan bio prvi centar koji je imao izuzetnu tehniku.
– Mogao je, kao centar, bez problema prevesti loptu preko centra. Imao je odličan pregled igre i nije bio škrt. Volio je dodati. U odnosu na današnje igrače jedini problem bila bi mu fizička sprema s obzirom na to da su sada igrači ipak mnogo snažniji – kaže Skroče koji vjeruje da bi za njega bilo mjesta i u NBA ligi.
Govoreći o svom košarkaškom učitelju, Skroče ističe da se nisu previše družili jer je Ćosić ipak bio stariji te da je on imao svoj način života. Sve što je naučio uz Ćosića poslije je Skroči puno pomoglo u karijeri pa je postao i standardni član reprezentacije koja je osvojila svjetsko (1978.) i olimpijsko (1980.) zlato te postao i viceprvak Europe (1981.). I danas se posebno sjeća olimpijskog zlata u Moskvi gdje je reprezentacija tadašnje SFRJ, kojoj je kapetan bio Ćosić, bez većih problema osvojila zlatnu medalju.
– Bila je to tada strašna reprezentacija. Na svakoj poziciji imali smo po dva-tri odlična igrača. Na OI nije bilo SAD-a, ali košarkaški turnir ipak je bio odličan. Uz to, znali smo i da će izbornik tadašnjeg SSSR-a pukovnik Aleksandar Gomeljski učiniti sve da osvoji zlato – kaže Skroče prisjećajući se iznimno teških priprema kao i odlične atmosfere koja je vladala u reprezentaciji. Iako je godinama bio jedan od najboljih ili najbolji strijelac u ligi bivše države, u reprezentaciji je igrao manje nego se očekivalo.
– Nije mi to smetalo. Nimalo. Bio sam počašćen što sam bio dio toga društva jer bila je riječ o doista velikoj reprezentaciji. Rezultat je bio u prvom planu. Dovoljno je samo spomenuti imena poput Ćosića, Knege, Kićanovića, Dalipagića, Slavnića, Delibašića... pa da se vidi kakva je to bila reprezentacija – zaključio je Skroče.