Kockasti u SAD-u

Dalić će u SAD-u uigravati rezervni plan

Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Hrvatska nogometna reprezentacija, trening
Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Hrvatska nogometna reprezentacija, trening
Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Hrvatska nogometna reprezentacija, trening
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Hrvatska nogometna reprezentacija, trening
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Hrvatska nogometna reprezentacija, trening
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Hrvatska nogometna reprezentacija
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Hrvatska nogometna reprezentacija
21.03.2018.
u 17:27
Tih 3-5-2 odlična je formacija za utakmice u kojima suparnik igra u sustavu 4-4-2 jer momčad koja igra 3-5-2 u tom slučaju ima igrača viška u zadnjoj liniji, ali i u vezi
Pogledaj originalni članak

Nogometni izbornik Zlatko Dalić poručio je da će desetodnevnu turneju po SAD-u iskoristiti za stvaranje zajedništva u reprezentaciji, ali i da će iskušati neke nove taktičke varijante, vjerojatno i igru s tri igrača u zadnjoj liniji. Bila bi to varijacija sustava 3-5-2, koji je Hrvatska igrala još u vrijeme Ćire Blaževića, a itekako je dobro funkcionirao na Euru 1996. u Engleskoj te na SP-u u Francuskoj 1998. godine.

U tom sustavu igre Hrvatska je odigrala neke od najdojmljivijih predstava u povijesti, no u prvom desetljeću 21. stoljeća klasični 3-5-2 gotovo je izumro.

Juve posljednji s tri u obrani

Praktički, klasičnih 3-5-2 u posljednje je vrijeme od vrhunskih klubova igrao tek Juventus, s prepoznatljivim trojcem BBC (Bonucci, Barzagli, Chiellini) u zadnjoj liniji. Sustavi s četiri igrača u zadnjoj liniji danas su općeprihvaćeni nogometni standard, no povijesno gledano, sustavi s tri braniča starija su pojava. Cijelo razdoblje prije Drugog svjetskog rata taktički je obilježila formacija WM (3-2-2-3), a tek 60-ih godina pod utjecajem legendarnog Bele Guttmana prvo je nastala formacija 4-2-4, a zatim i 4-4-2, koju je izmislio Alf Ramsey, izbornik pobjedničke engleske reprezentacije sa SP-a 1966. godine.

Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli
Foto: Instagram/Roberta Pedrelli
Roberta Pedrelli

No formacije s tri braniča doživjele su veliki povratak u osamdesetima i devedesetima, za što su najzaslužniji bili Carlos Bilardo sa svojom Argentinom, Beckenbauer sa Zapadnom Njemačkom, ali i naš Ćiro Blažević, koji je s Hrvatskom igrao predivan i učinkovit nogomet na EP-u 1996. i SP-u 1998. godine.

Tih 3-5-2 odlična je formacija za utakmice u kojima suparnik igra u sustavu 4-4-2 jer momčad koja igra 3-5-2 u tom slučaju ima igrača viška u zadnjoj liniji, ali i u vezi. Dva stopera tada čuvaju dva suparnička napadača, a treći čovjek iz obrane u tom je slučaju osigurač.

– Kada sam prije Eura 1996. godine rekao Mariju Staniću da će igrati bočnog igrača u sustavu 3-5-2, u čudu me pogledao i pitao kako će on to igrati kada je on napadač. No uvjerio sam ga da je bočni igrač najvitalniji igrač svake momčadi pa je prihvatio tu svoju novu poziciju i na kraju na njoj odigrao neke od najdojmljivijih partija karijere – prisjetio se Ćiro Blažević, te dodao:

– Od kraja 90-ih nogomet je puno evoluirao i više ne postoji klasičnih 3-5-2, no taj sustav itekako je učinkovit kada se u njega transformira tijekom igre. Vjerujem da će Dalić dobro procijeniti može li imati koristi od tog sustava igre, znat će uvidjeti afinitete svojih igrača, što im najbolje odgovara...

Iz 11 bi ispao lijevi bočnih

A kako bi uopće Hrvatska izgledala u tom sustavu igre s tri igrača u posljednjoj liniji?

Posljednji trojac činili bi Ćorluka, Lovren i Vida, bočni/krilni igrači bili bi Vrsaljko (desno) i Perišić (lijevo), u vezi bi bili Badelj, Rakitić i Modrić, dok bi u vrhu napada zajedno igrali Mandžukić i Kramarić.

Time bi iz prvih 11 ispao lijevi bek (Strinić, Pivarić) s kojim Dalić ionako najviše muke muči.

No ono što je Dalić sigurno primijetio – Hrvatska bi se iz tih 3-5-2 s lakoćom tijekom igre transformirala u sustav 4-2-3-1, koji igramo već desetak godina.

Jer tada bi se samo Vrsaljko spustio na desnog beka, a Kramarić bi postao desno krilo.

Protivnici sistema 3-5-2 tvrde pak da je ostalo premalo vremena za uigravanje te formacije, pogotovo jer je Ćorluka oporavljenik od ozljede, a njegovom ne daj Bože novom ozljedom više ne bismo mogli igrati s trojicom u zadnjoj liniji.

Hoće li Dalić uigravati sistem 3-5-2, vidjet ćemo već na utakmicama protiv Perua u Miamiju (23. ožujka) i Meksika u Dallasu (27. ožujka).

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

ST
stimo
22:10 21.03.2018.

karlo karlo valjalo bi nekoga nazvati u kampu pa pitati ali koga kada ste sve popljuvali nitko se ne javkja samo tu tuuu hehe novinarcicu misu jedan

BU
Bubalamala
09:56 22.03.2018.

Za izbornika je bitno da vidi sa kakvim potencijalnom igračkog kadra raspolaže i od toga formirati sistem igre.Ako nam je problem lijevi bek, onda se igra sa tri stopera nameće sama po sebi.U tom slučaju lijevu stranu uspješno mogu odigrati Mandžukić i Perišić, dok za desnu stranu postoji veći izbor.Mislim da sistem igre ne treba prilagoditi protivniku već ga dobro uigrati pa neka se protivnik nama prilagodi.

TO
TonyMix
18:35 21.03.2018.

Dragi novinaru daj se malo informiraj kak treba jer Hrvatska zadnji put s trojicom u zadnjoj liniji na nekom natjecanju je igrala na SP u Njemačkoj pod vodstvom Cice Kranjčara u formaciji 3-4-1-2. Malo više istraživačkog rada nebi škodilo.