LOKOMOTIVA U VRHU

Dinamo i Hajduk boje se dati priliku mladima, a u HNL-u je igrač kojeg Gvardiol smatra našim najvećim talentom

Foto: Sime Zelic/PIXSELL
Hajduk i Osijek sastali se u 30. kolu SuperSport HNL-a
Foto: Josip Regovic/PIXSELL
Dinamo i Varaždin sastali se u zaostalom 5. kolu SuperSport HNL-a
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Dinamo nadmoćno pobijedio Slaven 5 - 2
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Slaven i Hajduk sastali se u 31. kolu SuperSport HNL-a
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/Pixsell
Slaven i Hajduk sastali se u 31. kolu SuperSport HNL-a
21.04.2024.
u 15:20
Pukštas (Hajduk) je s 19 godina već igrač od 10 milijuna eura, Šotiček je oduševio u Lokomotivi, Živković je malo stao otkad je došao u Dinamo, a Matković (Osijek) ove je sezone zabio i Dinamu i Hajduku, te ga je Joško Gvardiol nazvao najvećim hrvatskim talentom
Pogledaj originalni članak

Često u nogometnim krugovima čujemo priče u stilu "ili ćeš ići na rezultat, ili ćeš mladima dati šansu", no to ne mora uvijek biti slučaj. Momčad Lokomotive već godinama dokazuje da se i s mladim igračima može napraviti kvalitetan rezultat, a posebice je to slučaj ove sezone kad su s najmlađom momčadi lige (prosjek 23,2 godine) još uvijek u igri za plasman u kvalifikacije europskih natjecanja za iduću sezonu, točnije u borbi s Osijekom za četvrto mjesto prvenstvene ljestvice. Trener Silvijo Čabraja ima najdugovječniji mandat u HNL-u, ali on je i trener koji u prvim rangovima svih europskih liga promovira najviše mladih igrača.

Rijeka samo tri U-19 igrača

Budući da je Lokomotiva ove sezone u svojem rosteru koristila čak deset igrača u tinejdžerskoj dobi (do 19 godina), na um nam je palo napraviti pregled koliko su mladi korišteni u HNL-u ove sezone. Tko je imao hrabrosti dati priliku najmlađim igračima i barem ih je probao afirmirati, a tko se ipak nije usudio riskirati kad je riječ o najmlađim talentima? Za kontekst je važno naglasiti da će se ovdje spominjati i neki igrači koji su u međuvremenu navršili 20 godina, ali su ove sezone upisivali minute za svoje klubove kao 19-godišnjaci.

Ne samo da je Lokomotiva koristila najviše tinejdžera ove sezone na terenu nego su oni i odigrali uvjerljivo najviše minuta u usporedbi s drugim HNL klubovima. U Čabrajinoj momčadi igrači do 19 godina ove su sezone proveli više od 5000 minuta na terenu, što je za gotovo tisuću i pol minuta više od prvog pratitelja na ovoj ljestvici, Rudeša. Najviše je vremena tu dobio krilni napadač, 19-godišnji Marin Šotiček koji je upisao 1966 minuta te lijepo uzvratio za trenerovo povjerenje sa šest postignutih pogodaka. Među ovim iznimno mladim igračima koji su kod Lokosa imali znatniju minutažu valja istaknuti i ofenzivca Fabijana Krivaka te stopera Morena Živkovića koji je na temelju igara u redovima Lokomotive zavrijedio povratak u Dinamo s posudbe kao i seniorske minute u plavom dresu.

Upravo na spomen Živkovića treba istaknuti da je od tri najbolja kluba na prvenstvenoj ljestvici Dinamo ove sezone u kadru imao najviše tinejdžera, čak njih sedam. Osim spomenutog Živkovića, minute su u plavom dresu ove sezone dobili i Gabriel Vidović, Luka Vrbančić, Luka Stojković, Ivan Cvetko, Luka Lukanić i Vito Čaić. No ta suha brojka ne daje nam najbolju sliku jer je, recimo, Hajduk, koristio manje tinejdžera ove sezone (šest), ali sa znatnijom minutažom i ulogama, posebice kod Nike Sigura i Rokasa Pukštasa, a uz njih su još i minute dobivali Šimun Hrgović, Dominik Prpić, Roko Brajković i Borna Buljan. Od vodeće trojke najmanje je tinejdžera, i što se tiče njihova broja i minutaže, koristila Rijeka. Jedini igrač koji je iz kategorije najmlađih imao nešto znatniju minutažu je Franjo Ivanović, dok su igrači poput Roka Valinčića i Mateja Momčilovskog dobili tek simbolične minute ove sezone. Međutim, vrlo je važno naglasiti da Rijeka u svojem kadru ima pregršt igrača između 21 i 24 godine te da je i dalje riječ o jednoj od najmlađih ekipa lige, bez obzira na slabe brojke što se tiče U-19 nogometaša.

Ako cijelu ligu stavimo u jednu rečenicu u kontekstu ove teme, spomenuta Lokomotiva je s deset upotrijebljenih tinejdžera na čelu ljestvice, slijede Rudeš i Slaven Belupo s devet, potom Osijek i Gorica s osam, pa Dinamo sa sedam, Hajduk sa šest, Istra s četiri te Varaždin i Rijeka s po tri tinejdžera s minutažom.

Nelogičnost Istre i Varaždina

Kad pogledamo kako HNL u tom aspektu kotira među ostalim prvim rangovima europskih liga, nismo ni među prvih 20, što definitivno nije dobar pokazatelj za ligu koja već godinama živi od prodaje igrača, i to ne samo u najvećim klubovima, nego i u momčadima poput Istre ili Varaždina, koji, recimo, trenutačno nemaju puno toga za ponuditi u svojem izlogu. Baš kad je riječ o Istri i Varaždinu prilično je začuđujuće zašto baš ti klubovi nisu koristili više mladih igrača budući da su odavno znali da igraju takozvanu 'ligu bez briga', bez šanse za ispadanje, ali i za dohvaćanje pozicija koje vode u europska natjecanja. Imali su gotovo 20 kola ove sezone bez ikakvog rezultatskog pritiska i definitivno su mogli malo riskirati pri afirmaciji talenata iz nogometne škole. Zapravo to ne bi ni bio rizik.

Na spomen izloga mladih nogometaša, u tom smislu prednjači Hajduk u vidu Pukštasa koji je trenutačno jedan od najskupljih potencijalnih 'izvoznih proizvoda' HNL-a, no treba biti realan i na ovu temu uputiti i kritiku Hajduku, čiji su juniori prošle godine bili finalisti Lige prvaka, da bi ove sezone u seniorima rijetko koji igrač iz te generacije dobio šansu u prvoj momčadi. Osim Lokomotive, u Hrvatskoj i dalje očito postoji jako velik strah što se tiče davanja prilike mladim talentiranim igračima, no ako im se ona ne pruži, kako od njih možemo očekivati da će napredovati? Klinci poput Pukštasa i Šotičeka dokaz su da nekad možeš puno više dobiti nego izgubiti s njima.

 
 
 
USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.