Elf čekao 40 godina da ga Vlado Stenzl odvede do svjetskog zlata

Sve je bliža velika rukometna utakmica u našoj skupini na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj. I dok čekamo veliki derbi, podsjetimo se koji su sve Hrvati gradili povijest njemačkih rukometnih uspjeha. Prvi naslov svjetskih prvaka osvojili su 1938., na novi su čekali točno 40 godina, a do trona ih je vodio hrvatski trener Vlado Stenzl.

Čarobnjak donio ideju

“Čarobnjak”, kako su ga prozvali u Njemačkoj, prihvatio je mjesto izbornika njemačke reprezentacije 1974. godine. Prije toga bio je trener zagrebačkog Medveščaka, beogradske Crvene zvezde, Krivaje iz Zavidovića, riječkog Kvarnera i njemačkog Essena. Od 1967. do 1972. godine bio je izbornik reprezentacije Jugoslavije. Na SP-u 1970. godine u Francuskoj Stenzl je s Jugoslavijom osvojio broncu, a dvije godine poslije na Olimpijskim igrama u Münchenu zlato.

– Napravio sam selekciju igrača u kojoj je prednjačio strašan šuter iz tog vremena, Erhard Wunderlich. I malo pomalo došli smo na SP-u u Danskoj do svjetskog zlata – rekao je jednom prilikom Stenzl.

Iz tog sastava svjetskih prvaka većina njegovih igrača postali su veliki treneri – Niemeyer, Spengler, Ehret, Boczkowski te najpoznatiji među njima Heiner Brand.

– Trenerski posao učio sam od Stenzla. On je bio moj uzor – rekao je Brand, čuveni njemački trenerski brk.

Brand je kao izbornik Njemačke igrao dva finala protiv Hrvatske i oba izgubio, na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2003. te godinu dana poslije na Olimpijskim igrama u Ateni. Ipak, dostigao je Stenzlov uspjeh 2007. godine kada je Njemačka osvojila svoj posljednji svjetski naslov. S obzirom na to da je Stenzl od 1973. do 2006. godine trenirao 13 njemačkih klubova, njegovo ime najčešće se spominje u rukometnim krugovima ove zemlje.

Hrvoje Horvat bio je jedan od prvih hrvatskih igrača koji je zaigrao u njemačkoj ligi. Nakon što je s bjelovarskim Partizanom osvojio Kup prvaka i nakon što je u tom klubu proveo punih 17 godina, 1979. godine potpisao je za Mibertshofen, a kasnije je još igrao za Schwabing. Nakon igračke karijere ostao je u Njemačkoj trener do 2003. godine. Među ostalima bio je trener Gummersbacha, kluba koji je kao igrač pobijedio u finalu Kupa prvaka. Još jedan hrvatski rukometaš iz Horvatove generacije napravio je veliku igračku karijeru u Njemačkoj – Zdravko Miljak. Od 1981. do 1985. godine igrao je za Gunzburg, a 1984. godine bio je najbolji strijelac njemačkog prvenstva. Na 25 utakmica postigao je 188 pogodaka, od čega 61 sa sedam metara. Dvije godine prije toga bio je drugi najbolji strijelac lige iza Wunderlicha. Zaostao je samo za jedan pogodak. Nakon igračke karijere postao je trener Milbertshofena, a 1990. godine smijenio ga je Vlado Stenzel. I treći član reprezentacije koja je osvojila zlato u Münchenu 1972. godine okušao se kao trener u Njemačkoj – Zdenko Zorko.

Duvnjak zvijezda lige

Pored Stenzla najcjenjeniji hrvatski trener u Njemačkoj bio je pokojni Velimir Kljaić. Od 1984. do 1998. godine bio je stalno na klupama njemačkih prvoligaša. S klubom Wallau-Massenheim osvojio je njemački kup i prvenstvo 1992. godine te primio nagradu za trenera godine u Njemačkoj. Nakon stanke od nekoliko godina vratio se u Njemačku gdje je od 2004. do 2008. trenirao Minden, Gummersbach i Lübbecke.

Od hrvatskih igrača koji su u Atlanti 1996. osvojili zlato, u njemačkoj ligi okušali su se tek Nenad Kljaić, Zoran Mikulić, Slavko Goluža i Valter Matošević. Iz generacije koja je bila svjetski i olimpijski prvak 2003. i 2004. u njemačkoj ligi igrali su Dominiković, Špoljarić, Vuković, Lacković, Šprem, Zrnić, Vori i Balić, koji se oprostio od igračke karijere u dresu Wetzlara.

Danas su u hrvatski igrači cijenjeni u Njemačkoj. Prvo ime je Domagoj Duvnjak, prva zvijezda Kiela, a od reprezentativaca koji su ovdje na SP-u u najjačoj europskoj ligi danas igraju Željko Musa i Jakov Gojun. Ove sezone u njemačkoj ligi igraju još Ivan Horvat, Blaženko Lacković, Ilija Brozović, Drago Vuković, Krešimir Kozina, Marino Marić, Davor Dominiković, Teo Čorić i Stanko Sabljić.