Gary Lineker jedan je od onih likova koji bez dlake na jeziku govore sve što misle i pritom u potpunosti ostavljaju dojam pravednosti. Dakle, slagali se s njima ili ne, takvi svejedno sugeriraju da ne misle ništa loše.
>>> Ćiro iznio svoje viđenje Eura
Koliko god se netko trudio, ne može biti shvaćen na taj način, to jednostavno mora imati u sebi. Lineker svakako ima. Ili je imao...
Dogodio mu se identičan problema kao svakom zagriženom navijaču, u ovom slučaju Engleske. Iako je spremno komentirao svaku situaciju na Euru, čak popljuvao dosuđeni jedanaesterac Česima protiv Hrvatske ili crveni karton Danielsonu zbog krvničkog starta na Besjedinu... oko jedanaesterca za Englesku protiv Danske nastupio je muk.
Tek dan nakon utakmice, pod pritiskom milijuna pratitelja na Twitteru, odlučio je biti - Englez.
- Ne znam čemu tolika strka, ovo su bila dva jedanaesterca - aludirao je Lineker da su dvojica Danaca napravila prekršaj nad Sterlingom.
Nemoguće je dokazati da bi Lineker drugačije pisao da su Danci dobili takav jedanaesterac, ali apsolutno je pristran i umjesto rasprave ili prihvaćanja negodovanja praktički cijelog nebritanskog nogometnog svijeta, odlučio je provocirati neistomišljenike uz dozu cinizma, svisoka.
- Nije bitno kako, glavno da smo u finalu. Drugi stalno (!) ulaze u finale uz pomoć sudaca. Ne vidim ništa sporno. Ionako smo po viđenom zaslužili ući u finale. Sjetite se Maradone. Sjetite se Njemačke 2010. Talijani stalno simuliraju - pravdaju se u komentarima ispod Linekerove objave Englezi i propuštaju "uključiti" barem malu dozu samokritike.
Inače, Lineker nije bio takav. Trudio se udaljiti od takvog ponašanja, što se moglo vidjeti u brobi protiv rasizma, homofobije, zagovaranjem klečanja, pozivima da se ne zviždi tuđoj himni i slično. Nije bio popularan u onom konzervativnijem dijelu engleske javnosti zbog tog. No sad se priklonio upravo njima. Zašto? Jer mu nije bitno kako, bitno mu je da se Engleska nalazi pred ciljem.
Stoga najbolje opisuje cijelu histeriju u njihovom "napaćenom i od svih napadnutom postbreksitovskom" društvu ovaj komentar:
- Tek sad jasno vidimo koliko nas svijet zapravo mrzi.
Od stabala ne vide šumu. Svijet ne mrzi Engleze, svijet mrzi nepravdu. Ona je počinjena u polufinalu Eura, u trenucima kad postoji tehnologija (VAR) koja bi trebala garantirati da se ne može počiniti.
Zato je rigoroznija, zato odzvanja i zato je velika mrlja engleskog uspjeha, kakav god bio u konačnici. I takvu nepravdu svijet bi mrzio da je pomogla Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj, Italiji... ili Hrvatskoj. Posebno jer je s druge strane bila Danska, čija priča ovog Eura uistinu jest posebna.
I nitko ne bi Linekeru ili Englezima zamjerio navijati za svoje u finalu, to je normalno, svi bismo. No zamjera se što brane neobranjivo do te mjere da su spremni rugati se svima oko sebe. Što će činiti u još izraženijoj mjeri ukoliko Gareth Southgate i njegovi momci osvoje titulu.
Ne pamti sportski svijet nešto ovako sramotno kao što je ovo prvenstvo. Englezi su vrijedni prezira a oni koji im u tome pomažu još i gore od toga.