Kako je predsjednik Hrvatskog nogometnog Saveza Marijan Kustić nedavno i najavio u svojoj izjavi, nakana je postaviti stranca na poziciju šefa Komisije nogometnih sudaca HNS-a. Po informacijama koje kolaju u sudačkom i nogometnom prostoru, pala je odluka da će to biti Španjolac. U izboru od nekoliko imena za favorita slovi renomirani bivši sudac David Fernandez Borbalán, koji trenutno funkciju šefa Sudačke komisije u Bugarskoj, no trenutno pregovara o dolasku u Hrvatsku.
Prije nego što doznamo nešto o Borbalánu, vrijedi se podsjetiti zašto je pozicija predsjednika Komisije upražnjena, i to još tamo od veljače. Nakon afere curenja VAR snimki Bruno Marić je podnio ostavku na toj funkciji i od tada nije pronađena zamjena. Marić je u nekoliko navrata uhvaćen s 'prstima u pekmezu', posebice zbog presnimavanja VAR komunikacije na jesenskoj HNL utakmici između Osijeka i Dinama koja je u rujnu objavljena kao stvarna, a u veljači dokazana kao fabricirana.
VIDEO Sergej Jakirović o utakmici između Dinama i Rijeke
Fernandez Borbalán iza sebe ima zavidnu sudačku karijeru. Sudio je utakmice španjolske La Lige od 2004. do 2018. godine, a na popisu Fifinih sudaca bio je od 2010. do 2018. godine. Sudio je nekolicinu velikih ogleda u Španjolskoj, primjerice tri 'El Clasica', ogleda Real Madrida i Barcelone, potom pet madridskih derbija Reala i Atletica te u četiri navrata dvoboje Barcelone i Atletica. Triput je sudio finale španjolskog Superkupa te jednom finale Kupa Kralja.
Donekle je Fernandez Borbalán poznat i hrvatskoj publici. Dvaput je sudio utakmice hrvatske reprezentacije, 2013. u domaćem 1:0 porazu 'vatrenih' protiv Škotske te 2016. u gostujućoj 6:0 pobjedi protiv Kosova, oba susreta u sklopu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Sudio je po jednu utakmicu i Dinamu i Hajduku, Dinamu 2012. u 1:0 pobjedi u Mariboru u drugom pretkolu Lige prvaka, a Hajduku 2015. u 1:0 porazu u Liberecu protiv Slovana u četvrtom pretkolu Europske lige.
Međutim, najvažniji dio ove priče je, bio na toj poziciji Borbalán ili netko drugi, kako će sve to utjecati na kvalitetu suđenja u HNL-u. A na kvalitetu suđenja nije utjecao samo odbjegli Bruno Marić kao tadašnji predsjednik, nego i preostali članovi Komisije, redom Vlado Svilokos, Ante Vučemilović-Šimunović, Tomislav Petrović, Ivica Modrić, Edi Šunjić, Šime Vukić i Igor Pristovnik.
Koliko doznajemo iz sudačkih krugova, svi oni uvelike utječu na suce, stvaraju im pritisak i često nedovoljno kvalitetno rade svoj posao, nerijetko ocjenjujući izvedbe sudaca ne na osnovu kvalitete i točnosti odluka, nego na osnovu vlastitih preferenci ili imenu klubova na čiju se štetu se određena odluka donosi.
Kad na službenim stranicama HNL-a pogledate kako su delegirani suci, a potom s druge strane kako su delegirani kontrolori i delegati za određene utakmice (koji su u brojnim slučajevima ujedno i članovi Komisije), dolazimo do vrlo jasnog zaključka koji nam kaže da dobar dio spomenutih članova Komisije uvelike pogoduje sebi.
Zanimljivo je da kod kontrolora nema 'hlađenja' nakon slabije iskontrolirane utakmice, a kod sudaca ta 'hlađenja' znaju potrajati i po nekoliko tjedana. čak i mjeseci, i to ne samo nakon lošije odsuđene utakmice, nego i nakon utakmice koja je odsuđena kvalitetno, no nije odsuđena onako kako bi nadležni htjeli.
VEZANI ČLANCI:
Upravo stoga sama činjenica da bi Španjolac uskoro mogao preuzeti funkciju predsjednika Komisije ne mora uopće značiti ništa ako neće biti promijenjen način na koji članovi Komisije obavljaju svoj posao, a samim time imaju i utjecaj na suce. Dapače, bolje je imati stranog čelnika Komisije nego stranim sucima u derbijima samo privremeno zataškavati probleme i još smanjiti mogućnost našim sucima prostor za napredak, ali uz inozemnog šefa sudaca moraju postojati još brojne tektonske promjene.
Kao prvo, ili bi taj predsjednik Komisije trebao imati priliku dovesti cijeli svoj 'stožer' za Komisiju, ili bi trebao imati maksimalan autoritet nad sadašnjim članovima Komisije, koji zasad na ovim funkcijama nisu u osjetnom ili stvarnom obliku odgovarali za svoja djelovanja ili propuste.