MORA REAGIRATI HNS

Hrvatska je postala obećana zemlja za strance, ali ima jedna loša stvar

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Hrvatska je postala obećana zemlja za strance, ali ima jedna loša stvar
22.08.2021.
u 08:00
Svojim mehanizmima trebao bi uskočiti Hrvatski nogometni savez, jer broj stranaca mora se smanjiti. A ne da se zbog tih brojnih stranaca gubi sve više domaćih igrača na prijelazu iz juniorskog u seniorski staž.
Pogledaj originalni članak

Gana, Burkina Faso, Senegal, Kongo, Gabon, Mali, Mauritanija, Kamerun... Ne, ne učimo vas geografiji Afrike, već nabrajamo države čiji nogometaši ove sezone igraju u Prvoj HNL. Među 134 stranca ima ih i iz Irana, Čilea, Južne Koreje, a prvi put u 30 sezona HNL-a imamo i igrača iz Indije!

Hrvatska je liga očito obećana za strane nogometaše, naravno i za brojne menadžere koji na tim transferima ostvaruju popriličan profit. Travnjacima HNL-a ove će godine koračati 134 stranca (iz čak 43 države), što je 39,4 posto od ukupnog broja igrača u HNL-u.

Najviše stranaca, već po pravilu, dolazi iz susjedne Bosne i Hercegovine (20), na drugom je mjestu Albanija (11), a na trećem je pomalo iznenađujuće Kolumbija, koja ima devet nogometaša u našoj ligi. Šestorica od njih su igrači Šibenika, kluba koji su, uostalom, i preuzeli kolumbijski vlasnici. Gledajući po klubovima, najviše stranaca ima Lokomotiva, čak 22, a slijede Rijeka sa 17 i Šibenik s 15. Najmanje stranaca, svega pet među 35 igrača, ima Hrvatski dragovoljac, a zanimljivo da je Dragovoljac prekjučer protiv Hajduka igrao bez ijednog stranca u zapisniku. Svih 18 igrača bili su Hrvati! To je zaista raritet u HNL-u.

Velik porast broja stranaca u HNL-u dogodio se nakon Svjetskog prvenstva u Rusiji. U sezoni koja je prethodila SP-u, 2018., bilo je svega 77 stranaca i ta brojka je iz sezone u sezonu padala. No rusko srebro sve je preokrenulo, očito je privuklo brojne strance koji su postali svjesni da je Hrvatska odlična odskočna daska za veće i jače europske lige. Nažalost, u toj inflaciji stranaca najviše pate domaći mladi igrači, kojima je jako otežan put razvoja i stasanja u seniorskoj konkurenciji. Klasni strani igrači poput Miereza, Lauritsena, Abassa i sličnih sigurno su potrebni HNL-u, no problem su oni koji tek popunjavaju broj.

Ono što je također zanimljivo, ustvari poražavajuće, jest da iz godine u godinu raste broj stranaca i u Drugoj HNL. Ove sezone ih je čak 69, prethodne su bila 62, prije toga 53. Jesu li našim drugoligašima, uz toliko talentiranih igrača koje u ovom podneblju proizvodimo, baš potrebni toliki stranci? Vjerojatno nisu, ali jednostavnije je kupiti gotovog (često polovnog) stranca nego ulagati u omladinski pogon i stvarati svoje igrače.

I zato bi tu svojim mehanizmima trebao uskočiti Hrvatski nogometni savez, jer broj stranaca mora se smanjiti. A ne da se zbog tih brojnih stranaca gubi sve više domaćih igrača na prijelazu iz juniorskog u seniorski staž. 

>> Hrvatski nogomet pod povećalom: Razgovarali smo s Josipom Šimunićem, Nenadom Črnkom i Ilijom Lončarevićem

Ključne riječi
HNL
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 15

Avatar Asterix
Asterix
09:03 22.08.2021.

I za koga sada, npr. Šibenčani navijaju, za domaći ili kolumbijski klub? Za klub prepun stranaca ništa me ne može emotivno povezati, bolje reći, veza je pukla.

OD
Ostanite_doma
10:58 22.08.2021.

Ja bih to sve zabranio. Ako se zove Hrvatska liga onda bi hrvati igrali ma kako loše to bilo. Isto tako i za njemačku i španjolsku i ostale.

Avatar Kritičan
Kritičan
10:24 22.08.2021.

Naši klubovi nisu spremni za marketing. Primjer Šibenik, web stranica im je na hrvatskom jeziku (stranica po posjeti treba prvo biti na engeskom jeziku s opcijom prebacivanja na hrvatski), ako neki indijac bude uporan i stavi google translate za web stranicu šibenika otkriti će da tamo ne može kupiti niti jedan suvenir šibenika. Uprava Šibenika treba dobiti kolektivni otkaz. Kupnja dresa od tog indijca je trebala biti omogućena već u trenutku potpisa. Ne mogu vjerovati da naši klubovi uvijek traže novce od lokalne samouprave, a ne žele zaraditi milijune koji im se nude sami po sebi. Većina klubova ima stranice iz ranih 90ih na kojima se ne može kupiti išta. Ocijena 0/10.