Hrvatska sad želi ukinuti agenciju

Dok je ostatak hrvatske plivačke reprezentacije jučer otputovao u Budimpeštu na EP, Ante Križan, jedan od onih koji je također trebao nastupiti na Margit Szigetu, našao se u središtu dopinške afere.

Uzimao je nedopušteni stimulans metilheksanamin, što je utvrđeno za dopinške kontrole na mitingu Zlatni medvjed koju je provela Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu (Hada), utemeljena 2007. Križan ne negira krivnju:

– Žao mi je. Nisam bio upućen da je riječ o nečemu nedopuštenom. Štoviše proizvod se u SAD-u reklamira kao suplement, dodatak hrani namijenjen sportašima bez jasna upozorenja da sadrži sastojak koji se nalazi na popisu zabranjenih supstancija – istaknuo je Križan.

Njegova je sudbina sad u rukama članova Stegovne komisije HPS-a.

– Neznanje nije opravdanje. Sportaši moraju paziti što unose u svoje tijelo i odgovarati za to. To im pokušavamo poručiti kroz naša predavanja i naše publikacije. Za razliku od tržišta lijekova koje se strogo kontrolira, tržište dodataka hrani ili suplemeneta, slabije je uređeno. Pazi se tek na higijensku ispravnost i da ne sadrže štetne kemikalije. Istraživanje provedeno za potrebe MOO-a u kojem je testirano 600 suplemenata pokazalo je da 20-ak posto njih sadrži nešto što nije navedeno u deklaraciji – otkriva Damir Erceg, ravnatelj Hade.

U Srbiji je nedavno izbila još veća afera jer je isti stimulans pronađen kod čak šest sportaša: košarkaša Elmedina Kikanovića, atletičara Luke Rujevića, hrvača Kristijana Frise i Radomira Petkovića te dvojice neimenovanih tjelograditelja.

– Taj stimulans do ove godine nije bio na popisu zabranjenih. No, četvorica jamajčanskih atletičara koji su ga uzimali svejedno su kažnjeni s po tri do šest mjeseci jer su znali da je sličan jednom drugom stimulansu koji je bio na listi – podsjeća Erceg.

Najveći paradoks u svemu ovome je da je Hada na popisu onih agencija koje Vlada RH zbog racionalizacije želi ukinuti. Prije nego prijedlog tog zakona dođe u saborske klupe dobro je čuti predsjednika HOO-a Zlatka Matešu.

– Obveza da imamo takvu agenciju nema veze s HOO-om a niti s MOO-om. Ona je proizašla iz Kopenhagenske deklaracije o borbi protiv dopinga koju je potpisala i Hrvatska. Ukidanjem takve agencije došlo bi u pitanje održavanje velikih sportskih natjecanja u Hrvatskoj. Zašto se ukida? Ne znam. Takvo tijelo moramo imati a sad je pitanje u kojoj će to biti organizacijskoj formi – kaže Mateša.